Donošenjem novog Zakona o autorskim i srodnim pravima 2021. godine, hrvatsko pravno uređenje autorskog prava prilagodilo se digitalnom društvu te uskladilo s novim zakonodavstvom Europske unije. Petar Petrić, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.
Do donošenja novog zakona došlo je jer se smatralo kako je ranije uređenje iz 2003. godine stvorilo probleme u praksi. Većina poslodavaca, naime, nije ugovorom o radu ili drugim aktom regulirala pitanja autorskog prava nad autorskim djelima stvorenima u radnom odnosu, a slično stanje bilo je i u državnoj i javnoj službi. Pravna nesigurnost u praksi, u smislu korištenja tako nastalih djela, a zbog izostanka ugovornih odredbi, stvorena je zbog činjenice da se poslodavac nije prema trećima mogao predstavljati kao nositelj prava iskorištavanja na djelima stvorenim u radnom odnosu, osim ako je izričito bilo ugovoreno drugačije.
Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu
Sada se novim zakonskim odredbama uređuju pitanja autorskih djela stvorenih u radnom odnosu, kao i državnoj i javnoj službi, odnosno definira se autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu kao djelo koje tijekom trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca stvori autor izvršavajući svoje obveze iz ugovora o radu.
Zakonom se navodi da se odnosi, glede tako nastalih autorskih djela, uređuju zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos ili drugim ugovorom sklopljenim između autora i poslodavca.
Prema novom zakonskom uređenju smatra se da je poslodavac, ako ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos ili drugim ugovorom sklopljenim između autora i poslodavca nije drukčije određeno, stekao isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog u radnom odnosu, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja, neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg je trajanja djelo nastalo.
Ima li poslodavac pravo na autorska prava svojih zaposlenika?
Također, smatra se da je poslodavac dobio autorovo odobrenje da djelo stvoreno u radnom odnosu javno objavi, prerađuje i prevodi te takvo koristi, sastavi s drugim djelom radi zajedničkog korištenja te uključi u zbirku ili bazu podataka i tako koristi, kao i da djelo predstavlja javnosti pod imenom poslodavca, uključujući i autorovo ime, ako je to moguće s obzirom na način korištenja i ako nije drukčije ugovoreno s autorom djela.
Smatra se da je poslodavac dobio autorovo odobrenje da dovrši njegovo nedovršeno djelo stvoreno u radnom odnosu, za slučaj da autoru radni odnos prestane prije dovršetka djela, kao i u slučaju kada se opravdano može smatrati da autor neće moći sam dovršiti djelo uredno i pravodobno u skladu s potrebama poslodavca ako nije drukčije ugovoreno s autorom djela.
Zakon posebno ističe primjere arhitektonskog djela te računalnog djela stvorenog u radnom odnosu.
Arhitektonsko djelo izrađeno u radnom odnosu
Navedene zakonske odredbe odnose se na sve elemente arhitektonskog djela koji uključuju skice, studije, plastične i druge prikaze, nacrte, idejna rješenja, idejne projekte, glavne projekte, izvedbene projekte, planove, zahvate u prostoru iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture te je poslodavac ovlašten koristiti sve ili neke elemente arhitektonskog djela izrađenog u radnom odnosu za izradu drugih elemenata istog ili drugog arhitektonskog djela, bez ograničenja i bez ikakvog dodatnog dopuštenja autora ako između poslodavca i autora izrijekom nije drukčije ugovoreno.
Računalno djelo stvoreno u radnom odnosu
Kada se radi o računalnom programu koji je stvorio radnik u izvršavanju svojih obveza iz ugovora o radu, poslodavac ima sva isključiva prava iskorištavanja toga računalnog programa, bez sadržajnog, vremenskog i prostornog ograničenja, osim ako je ugovorom o radu drukčije određeno.
Plaća i posebna primjerena naknada za autorsko djelo
Pravo na naknadu za stvaranje autorskog djela u radnom odnosu i njegovo iskorištavanje ostvaruje se primanjem plaće.
Međutim, ako je korištenje autorskog djela stvorenog u radnom odnosu imalo bitan doprinos na povećanje dohotka, odnosno dobiti, ili na unaprjeđenje obavljanja djelatnosti poslodavca, autor ima pravo na posebnu primjerenu naknadu.
Ta naknada mora biti razmjerna doprinosu koji je njegovo autorsko djelo imalo na povećanje dohotka odnosno dobiti ili na unaprjeđenje obavljanja djelatnosti poslodavca.
Pravo na posebnu primjerenu naknadu pripada autoru neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg je trajanja autorsko djelo nastalo.
Kolektivno ostvarivanje prava
Ako se prava za autorska djela stvorena u radnom odnosu ostvaruju kolektivno, tako ostvarena naknada u cijelosti pripada autoru ako nije drukčije ugovoreno između poslodavca i autora ili ne proizlazi iz pravila odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ili iz ovoga Zakona.
Prijenos poduzeća, pogona ili njihovih dijelova
U slučaju prijenosa poduzeća, pogona ili njihovih dijelova u kojem se iskorištava ili treba iskorištavati autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu na drugu osobu, predmnijeva se da se sva autorska prava iskorištavanja u pogledu pripadajućih autorskih djela stvorenih u radnom odnosu, neovisno o prestanku radnog odnosa tijekom čijeg je trajanja djelo nastalo, prenose na stjecatelja poduzeća, pogona ili njihovih dijelova.
Autorska djela osoba na upravljačkim funkcijama
U praksi se postavilo pitanje statusa članova upravnih tijela poslodavca u odnosu na njih kao autora određenih autorskih djela koja stvore u okviru obavljanja toga članstva. Naime, članstvo u upravi trgovačkog društva ne mora isključivo biti uređeno ugovorom o radu kada se radi o radnom odnosu člana uprave sklopljenim s trgovačkim društvom kao poslodavcem. Često je taj status člana uprave trgovačkog društva uređen posebnim menadžerskim ugovorom te taj član uprave ne mora biti u radnom odnosu, već u posebnom ugovornom odnosu prema trgovačkom društvu.
Sve navedene zakonske odredbe na odgovarajući se način primjenjuju i na autorska djela koja u ispunjavanju svojih obveza prema trgovačkom društvu stvori član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ili osoba koja obavlja drugu odgovarajuću upravljačku funkciju u trgovačkom društvu. U tom se slučaju trgovačko društvo smatra poslodavcem.
Bitna razlika između starog i novog uređenja
Opisanim izmjenama željelo se u naš autorskopravni sustav, kao i u cjelokupno pravo intelektualnog vlasništva i radno pravo, unijeti nova rješenja koja bitno mijenjaju pozicije titulara na iskorištavanje autorskih djela nastalih u radnom odnosu.
Uređenje odnosa radnika i poslodavaca vezano uz inovacije svih oblika i autorska djela stvorena na radu ili u vezi s radom važno je za održanje konkurentnosti gospodarstva.
