Rezultati pokazuju da je ovaj način komunikacije još uvijek rijedak, ali
ima naznaka da bi otklanjanje određenih prepreka moglo značajno potaknuti korištenje glasovnih asistenata.
Samo 8 posto korisnika interneta u Hrvatskoj primjenjuje glasovnu komunikaciju s uređajima redovito (svakog dana ili više puta tjedno), a dodatnih 9 posto to čini povremeno (više puta mjesečno).
Glasovne upute najviše se koriste za pretragu online informacija i pozive. Glavni razlozi zašto korisnici izbjegavaju glasovnu komunikaciju s uređajima je što u tome ne vide dovoljno prednosti u odnosu na tipkanje te neprilagođenost sustava hrvatskom jeziku.
Već više od desetak godina ekrani su se preselili sa stolova u naše ruke. Zaslon mobitela sada je neizostavni dio naše svakodnevnice – i u dobrom i u lošem smislu. Prizor u kojem gotovo svi gledaju u mobitel, na primjer u javnome prijevozu, normalna je stvar.
Jesmo li dostigli ‘vrhunac ekrana’ i što je sljedeće?
Predviđa se da ćemo digitalnim svijetom upravljati sve manje kroz ekrane, a sve više kroz govor i slušanje. Već danas mnogi uređaji koje svakodnevno koristimo imaju ugrađene glasovne asistente. Oni su na pametnim telefonima i unutar pametnih zvučnika u domovima. Koriste ih mnoge mobilne aplikacije i operativni sustavi.
U razvijenim zemljama tržište virtualnih asistenata doživljava snažan rast. Procjene govore da pametne zvučnike u SAD-u upotrebljava već četvrtina korisnika interneta. Prema Juniper Researchu, najviše glasovnih asistenata koristi se u zemljama engleskoga govornog područja, kao što su SAD, UK i Australija.
Očekuje se da će kroz nekoliko godina glasovni asistenti tamo biti u upotrebi na gotovo 60 posto pametnih telefona. U istraživanju agencije Improve 41% ispitanika reklo je da je isprobalo glasovnu komunikaciju, u pravilu svojim mobitelom. Međutim, onih koji to rade redovito – svakog dana ili više puta tjedno – samo je 8%, a onih koji to čine povremeno – više puta mjesečno – ima još dodatnih 9%.
Glasovne upute najviše koriste za pretragu online informacija i upućivanje poziva. Glavne pogodnosti vide u jednostavnosti i uštedi vremena u odnosu na ručno biranje, olakšavanju multitaskinga i praktičnost tijekom vožnje. Korištenje potiče i sve naprednija tehnologija – točnost prepoznavanja uputa te napredak u prilagođavanju hrvatskom jeziku.
Pola od onih koji redovito ili povremeno daju upute glasom očekuje da će to ubuduće raditi i češće, a ista takva očekivanja ima i svaki peti ispitanik među onima koji sada uslugu rijetko koriste.
Redovito korištenje glasovnih uputa zastupljenije je kod mladih (18 do 30 godina: 14%). Oni glas koriste za pokretanje više aktivnosti nego stariji. Na primjer, češće glasom aktiviraju glazbu i slanje poruka nego stariji ispitanici. Što najviše odbija one koji su glasovnu aktivaciju uređaja probali i odustali?
Čest je razlog da ne vide dovoljno prednosti. Ručno biranje ili tipkanje na koje su navikli čini im se dovoljno brzim i praktičnim. Velika prepreka je i loše iskustvo s glasovnom aktivacijom – neprilagođenost hrvatskom jeziku te slabo prepoznavanje uputa.
Iako je glasovna komunikacija s uređajima zasad relativno rijetka, istraživanje sugerira da mnogi korisnici žele to raditi češće, a razvoj tehnologije i unapređivanje iskustva ohrabrit će i one koji zasad ne koriste glasovne asistente.
