Obavljanje rada za drugu osobu može se zasnivati na različitim pravnim temeljima. Za otklanjanje dvojbi oko pitanja koja je pravna priroda konkretnih ugovora, odnosno postoji li prikriveni radni odnos, koje se u posljednje vrijeme javlja u različitim procjenama nadležnih inspekcijskih tijela s jedne strane te poslodavaca odnosno naručitelja s druge strane, potrebno je voditi računa o obilježjima predmetnih ugovora. Kao obveznopravni ugovor, ugovor o djelu reguliran je Zakonom o obveznim odnosima, dok se odredbe koje reguliraju ugovor o radu i posljedice koje iz njega proizlaze nalaze u Zakonu o radu. Ugovori o autorskom djelu ili autorski ugovori koji su jedna od kategorija ugovora o djelu, predstavljaju dio autorskog prava i regulirani su Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima.
Ugovor o radu
Za ugovor o radu je karakteristično da je poslodavac fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika koji je fizička osoba i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
Već iz navedenih definicija poslodavca i radnika i temeljnih obveza koje imaju prema članku 4. i članku 7. ZR-a, proizlazi da se njihov odnos temelji na nejednakosti, odnosno podređenom položaju (subordinacije) radnika prema poslodavcu.
Radnik se obvezuje za poslodavca izvršavati određeni posao i to osobno i po uputama i pod nadzorom poslodavca, u njegovo ime i za njegov račun, stavljajući mu na raspolaganje u određenom radnom vremenu svoju radnu snagu, a poslodavac određuje vrijeme, mjesto i način obavljanja posla te je radniku dužan za obavljeni rad isplaćivati plaću.
U skladu s navedenim, glavne karakteristike ugovora o radu su sljedeće:
- Temeljni propis koji uređuje radnopravne odnose je Zakon o radu.
- Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu, na određeno ili neodređeno vrijeme.
- Ugovor o radu sklapaju poslodavac i radnik za poslove koje će radnik obavljati osobno i prema uputama i pod nadzorom poslodavca.
- Poslodavac je obvezan radniku za obavljeni rad isplatiti plaću, iz čega proizlazi da je predmet ugovora rad.
- Propisana zaštita radnika kao slabije ugovorne strane zbog njegovog podređenog položaja u odnosu na poslodavca.
- Postojanje zakonske presumpcije da su radnik i poslodavac sklopili ugovor o radu kad radnik obavlja poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, neovisno o tome kako su stranke taj ugovor nazvale.
Ugovor o djelu i autorski ugovor
S druge strane, ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje nekog fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.
Temeljna obilježja ugovora o djelu odnosno autorskog ugovora su:
- Temeljni propis koji propisuje ugovor o djelu je Zakon o obveznim odnosima, a sklapaju ga naručitelj i izvođač koji radi za naručitelja samostalno i neovisno o naručitelju djela.
- Izvođač u pravilu ne obavlja poslove u radnom vremenu, nego prema svojoj organizaciji.
- Izvođač posao obavlja osobno, ali ga može povjeriti i trećim osobama.
- Za obavljeni posao izvođač prima naknadu najčešće po obavljenom poslu, odnosno po predaji djela.
- Izvođač posao obavlja u prostoru koji sam odredi.
- Izvođač je dužan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke.
- Naknada za isporučeno djelo uplaćuje se na žiro-račun izvođača kao ugovor građanskog prava.
Uz navedena obilježja ugovora o djelu, autorski ugovor kao vrsta ugovora o djelu dodatno karakterizira autorsko djelo koje je originalnog, duhovnog (intelektualnog) ostvarenja iz književnog, umjetničkog i znanstvenog područja koja imaju individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu. Dakle, autorsko djelo izvorna je intelektualna tvorevina koju je ostvario autor, a karakteriziraju ga originalnost, kreativnost i subjektivnost.
Djelo se smatra subjektivno originalnim (izvornim) ako autor ne oponaša drugo njemu poznato djelo.
U Zakonu se kao autorska djela osobito navode: jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi), glazbena djela, s riječima ili bez riječi, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska i pantomimska djela, djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena te ostala djela likovnih umjetnosti, djela arhitekture, djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju), kartografska djela, prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr.
Autorski ugovor mora određivati barem djelo na koje se odnosi, način korištenja, naknadu za korištenje djela ili izričitu odredbu da se pravo korištenja osniva bez naknade te osobu ovlaštenu na korištenje autorskog djela (korisnika).
Autorski ugovor može biti sklopljen i u pogledu autorskog djela koje još nije stvoreno, pod pretpostavkom da se njime odredi barem vrsta i način korištenja budućeg djela. I visinu naknade potrebno je odrediti ugovorom. Ako visina naknade nije određena ugovorom ili je njena visina određena neprimjereno, autor ima pravo zahtijevati primjerenu i razmjernu naknadu.
Kada se radi o prikrivenom radnom odnosu?
U praksi, osobito u slučaju kontrole poslovanja, često se pojavljuje pitanje kada se točno radi o prikrivenom radnom odnosu i kako se on utvrđuje. Pri utvrđivanju eventualnog postojanja radnoga odnosa, uzima se u obzir sadržaj ugovornih odredbi i stvarni međusobni odnos ugovornih strana na temelju svih opisanih elemenata, a ne samo naziv ugovora kako su ga nazvale same ugovorne strane.
Poslodavac može za obavljanje određenog posla s izvođačem – fizičkom osobom zaključiti ugovor o djelu samo kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa, tj. kada se ne radi o poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos.
