Koliko često ste sami sebi uputili kritiku? Koliko često ste sami sebi rekli da ste glupi zato što nešto ne znate, nesposobni jer niste ostvarili to nešto baš onako kako ste zamislili? A koliko često sami sebe pohvalite? Što si tada kažete? Koje riječi birate?
Samopouzdanje se oslanja na sliku koju stvaramo o sebi i varira ovisno o tome što o sebi mislimo i kako sami sebe doživljavamo. Iako na njega utječe okolina, najvažniji faktor je onaj unutrašnji. U okolini koja nas ne podržava moguće je da se nećemo dobro osjećati, no i dalje možemo zadržati visoko samopouzdanje odnosno mišljenje o sebi ako sebe podržavamo. S druge strane, u vrlo podržavajućoj okolini možemo se osjećati vrlo loše, neuspješno, nekompetentno, ako si stvorimo takvu sliku o sebi.
Važno je ono čemu pridajemo pažnju
Kad bih vas sada upitala kako sebe vidite, kako se doživljavate, što mislite o sebi, što biste odgovorili? S čime biste krenuli opisivati sebe? Biste li lako ili teško nabrojili svoje uspjehe i koji bi to uspjesi bili?
Ako se fokusiramo na svoje uspjehe, male ili velike, vidjet ćemo što smo sve postigli, a ako se fokusiramo na sve što nismo postigli iz bilo kojih izvanjskih ili unutrašnjih razloga, bez obzira na uspjehe kojih je sigurno bilo, njih nećemo doživljavati toliko bitnima koliko sve ono što nismo postigli. U skladu s time na što se fokusiramo, raste ili pada naše samopouzdanje. Uspjeh vrlo često usko povezujemo sa svojim sposobnostima, a vrlo malo s okolnostima koje su također utjecale na uspješnost provođenja određene aktivnosti.
Na vlastitu razinu samopouzdanja možete samo vi utjecati. Odberite misli, riječi i osjećaje koji podržavaju onu razinu samopouzdanja koju želite imati.
Pravilan feedback
Uz fokusiranje na uspjeh ili neuspjeh, važno je i kako ćemo sebe podržati. Hoćemo li sami sebe pohvaliti ili ćemo se kriviti zbog nedostataka koje smo primijetili. Kako se odnosimo prema sebi uvelike utječe na naše samopouzdanje. Odabir misli, riječi, ali i redoslijeda povratnih informacija koje si dajemo uvelike utječe na stvaranje naše percepcije uspješnosti. Vrlo često, kad procjenjujemo vlastitu uspješnost, krenemo nabrajati sve ono što nije valjalo. Kad bismo već trebali doći do onoga što je valjalo (a sigurno je bilo i toga), ne doživljavamo taj dio toliko snažno koliko sve neuspjehe kojima smo prethodno dali na važnosti. Može li drugačije?
Ako stremite napretku, uvijek ćete vidjeti što još možete bolje, drugačije, no umjesto da se fokusirate na ono što je nedostajalo, kad sebi dajete povratnu informaciju o uspješnosti provedbe neke aktivnosti, navedite najprije sve ono što je bilo dobro, s čime ste bili posebno zadovoljni i na što ste posebno ponosni. Tek kad vas preplavi pozitivan val emocija, pozovite kritičara neka objektivno procijeni što bi moglo biti bolje, s čime niste bili zadovoljni i što ne želite na taj način ponoviti. Dobro sagledajte je li razlog zašto nešto nije bilo dobro u vama ili u vanjskim faktorima. I konačno procijenite što i kako možete drugi put drugačije, što možete poboljšati i kako vi možete utjecati na vanjske faktore sljedeći put.
