Matej Rotim rođen je i odrastao u malom slavonskom mjestu Rajsavac pored Požege. U Požegi je završio srednju Ekonomsku školu i nakon toga upisao Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki. „Recimo da sam na fakultetu počeo prvi put primati neke poduzetničke impulse koji su u mojoj glavi stvarali nekoliko poslovnih ideja, ali studentsko mi vrijeme nije bilo pogodno za prve poduzetničke korake. Bez obzira na trenutnu situaciju nastavio sam u svojim planovima i radu razvijati poslovne ideje koje su bile usko vezane uz turizam. U ranim studentskim danima sam na temelju turističkih resursa Kvarnera i Istre uvidio i veliki turistički potencijal Slavonije te sam na temelju toga radio i razvijao ponudu specijalizirane turističke agencije, međutim, poslovni put me odveo drugim tokom. Nakon studija krenuo sam s pripravničkim stažem u jednoj od hotelskih kompanija u Opatiji gdje sam stjecao znanja hotelskog poslovanja na svim razinama, od nosača prtljage do direktora hotela. To poslovno i životno iskustvo je do kraja formiralo moju želju za poslovnim osamostaljenjem te sam 2020. u jeku prvog vala koronavirusa s poslovnim partnerom odlučio pokrenuti obrt Lux Adria. Lux Adria je obrt koji je nastao iz potrebe da stranim državljanima koji kupuju nekretninu u Istri u objedinjenoj usluzi ponudi usluge agencije za nekretnine, turističke agencije te servisa za održavanje (čišćenje) nekretnina.“
Upoznala sam te prije mnogo godina. Tada si studirao i istovremeno radio u jednom od hotela. Jesi li već tada imao želju i potrebu da radiš nešto „svoje“, ono što voliš?
Mislim da sam i tada imao potrebu raditi nešto svoje, međutim, nekada stvari jednostavno čekaju bolji trenutak kako bi se razvile. Tako sam i ja, dok sam radio u jednom od hotela, usporedno s tim poslom, razvijao koncept specijalizirane turističke agencije za vinski turizam. Taj koncept trenutno još uvijek nije doživio razvoj u smislu poduzetničke aktivnosti jer sada trud ulažem u razvoj Lux Adrie, ali mislim da će i ta ideja doživjeti realizaciju.
Posebno mi je drago što si tada podržao naš projekt Biti Bolji. Posjetio si Ekonomsku školu u Požegi koju si pohađao. Što te tada potaklo da dođeš u školu? I danas idemo s tim projektom. Cilj nam je da svaka škola u Hrvatskoj dobije, putem donatora, godišnju pretplatu na naš časopis.
Časopis Poduzetnik je bio jedan od okidača koji me naveo na proaktivno poduzetničko razmišljanje. Teme koje su tada obrađivane i koje se danas obrađuju potiču razvoj poduzetničkog duha i poduzetnički entuzijazam. Na tragu toga htio sam i osobno nekoga potaknuti da se eventualno više oslobodi u svojim poduzetničkim idejama, a kasnije i u samoj realizaciji istih. Poduzetništvo smatram krasnom disciplinom za razvoj kako osobnih tako i ciljeva zajednice u kojoj živimo, a mladima je često potrebno dati onaj prvi impuls kako bi ih nešto dodatno zainteresiralo. Najveća dobrobit projekta Biti bolji jest ta što je dotaknuo mnoštvo mladih diljem zemlje i dao im priliku da se zamisle u ulozi poduzetnika. Uvjeren sam da je projekt stvorio mnogo sadašnjih i budućih poduzetnika.
Put te odveo u turizam. Bio si menadžer i obavljao još neke poslove u nekoliko hotela. Koja su tvoja iskustva iz tog razdoblja?
Kada bih radio nekakvu detaljniju analizu tog razdoblja, iskustva bi bila podijeljena na ona lijepa i, recimo to tako, manje lijepa. U globalu je to iskustvo koje me najviše poslovno oblikovalo, dalo mi radnu etiku i još mnogo lijepih stvari na kojima ću uvijek biti zahvalan i kojih ću se rado sjećati. Trenuci u kojima te velika hotelska kompanija promovira u direktora hotela, dok si ti istovremeno u srednjim dvadesetim godinama, je nešto što te snažno i brzo mijenja, kako na poslovnom tako i na privatnom planu. S druge pak strane, teško je realno opisati koliko je to teška zadaća za nekoga tko još nema značajnije poslovno i životno iskustvo. Bilo kako bilo, put koji sam tom prilikom prolazio nije bio nimalo lak, ali sam zato sada zahvalan i bogatiji za sve što te takvo jedno intenzivno iskustvo nauči.
Pročitala sam kako su te suradnici pohvalili kao člana tima ili voditelja. Što je po tebi posebno važno kada vodiš tim ili si njegov član?
Mislim da tu nemam dvojbi. Kako bi te članovi slijedili, potrebne su dvije stvari – znanje, odnosno stručnost i vođenje primjerom. Tim se ne može voditi bez autoriteta, a zdravi autoritet se najlakše i najbrže postiže kada se spoje znanje o poslu i vođenje primjerom. Kada članovi tima vide da prva i najvažnija osoba u timu stoji na tom prvom mjestu na način da barata svim važnim činjenicama i da se taj vođa ne boji prvi uhvatiti ukoštac s izazovnom situacijom, tada im ne preostaje ništa drugo nego slijediti primjer i učenjem postajati sve bolji.
Posebno su istakli tvoje poznavanje gastronomije i vina te predanost poslu. Otkud odlazak u gastronomiju i vina?
Predanost poslu ili nekom zadatku potječe od najranijih radnih navika te osjećaja odgovornosti koji se također stvara u ranijim godinama, ali se i sustavno razvija. Mislim da su me moj odgoj i pozitivni primjeri prvih nadređenih formirali po pitanju predanosti poslu. Što se tiče ljubavi prema vinu i gastronomiji, ona je došla u nizu, vjerojatno zbog svega viđenog i naučenog na putovanjima posvećenima vinu i hrani. Bila je to prvo ljubav prema vinu, a gastro dio se samo nadovezao. I danas smatram da je uživanje u vinu i hrani jedna velika privilegija i stvarno rado kupujem, čuvam i otvaram boce vina u dobrom društvu.
Tvoj partner i ti svoje ste iskustvo stečeno dugogodišnjim radom pretočili u zajednički obrt i u posebne usluge. Možeš li predstaviti svog partnera, kako ste se upoznali, otkud odluka o zajedničkom obrtu?
Tako je, cijela ideja i koncept Lux Adrie je nastao u suradnji sa sadašnjim poslovnim partnerom iz Austrije, točnije Salzburga. Njegovo ime je Jozo Dragić, a nismo se morali upoznavati jer nas veže rodbinska veza. S obzirom na to da je Jozo već 30 godina poslovno aktivan u Austriji, a istovremeno i u Istri, odlučili smo samo spojiti sve resurse koji su nam bili na raspolaganju u ideju koja se sama formirala, a mi smo ju samo doradili. Osim nas dvojice u radu obrta uvelike pomaže i Jozina kći Andrijana koja nam kao studentica prava pomaže s kupoprodajnim ugovorima i time da oglasni sadržaj agencije bude točno preveden i na njemački jezik. Nadamo se da će nakon završetka fakultetskih obaveza preuzeti još veći obim poslova u agenciji.
Lux Adria? Očekujete li razvoj posla?
S obzirom na naše iskustvo bavljenja turizmom na području Istre i Kvarnera, koje je išlo ukorak s trendom velike potražnje za nekretninama na istome području, Lux Adria se kreće u pravcu specijalizacije da svim budućim klijentima ponudi objedinjenu uslugu u kojoj potencijalnim kupcima nudimo pomoć pri pronalasku i kupnji željene nekretnine. Nakon toga naša usluga ide dalje. Ako se radi o nekretnini koja je kuća za odmor, naša agencije je u mogućnosti ponuditi uslugu i online turističke agencije kojoj je zadatak napraviti rezervacije za boravak u kući za odmor kupca. Na kraju, možda i najbitnije, Lux Adria usluge idu prema tome da istom kupcu ponude i uslugu održavanja (čišćenja) kuće za odmor, brigu za goste tijekom odmora te mnoge druge usluge koje su vezane uz turističko iznajmljivanje. Tako smo zatvorili krug usluga na jednom mjestu za sve one koji su iz strane države došli u Istru ili Kvarner kupiti nekretninu. Recimo da je prva faza poslovnog razvoja iza nas i da su rezultati bolji od očekivanih. Sudeći prema najavama i trendovima na tržištu, očekuje nas sve više upita i potencijalnih poslova. Naime, Istra postaje eno-gastro centar poput Toskane što sve više ljudi prepoznaje i odlučuje se na kupnju nekretnine kako bi uživali u prekrasnim krajobrazima, čistom plavom moru i odličnim proizvodima.
Danas ste fokusirani na nuđenje odmora, kupnju/prodaju nekretnina i zemljišta te održavanje nekretnina. Postoji li interes za ove usluge, posebno stranih klijenata koji se odlučuju za život u Hrvatskoj?
Interes postoji i unazad nekoliko godina doživio je nekoliko razvojnih faza od koji ni jedna nije bila okarakterizirana stagnacijom ili padom. Nadamo se da će se tako i nastaviti, a ako se neke korekcije po pitanju potražnje i dogode, diverzifikacija ponude naših usluga omogućit će nam daljnji nesmetani rad.
Čitala sam tvoje tekstove. Posebno ističeš primjere dobre prakse. Što nam ovakvi primjeri mogu pokazati?
Primjeri dobre prakse zaslužuju najveći mogući dio medijskog prostora i pažnje onih koji su vezani temom takvog primjera. Oni na jednostavan način, bez puno teorije koja sa sobom uvijek nosi neizvjesnost praktičnog djelovanja pokazuju kako pravilno postupati. Primjeri dobre prakse osim takvih informacija, nose i iskustvo mogućih rizika te način na koji su ti rizici anulirani. Smatram da se primjerima dobre prakse treba voditi te da ih treba što češće isticati, posebno mislim da to može biti korisno mladim poduzetnicima i onima koji su na početku bilo koje priče. Poduzetnikova rubrika „Poduzetniče priče“ je preteča načina na koji se primjerima dobre prakse daje na važnosti.
Povremeno si „skitao i pisao“
Tako je, moje skitanje i pisanje bilo je potaknuto i mojim poduzetničkim zamislima. Moram napomenuti kako sam svoje prve tekstove na temu vinskog turizma slavonskih vinogorja objavio upravo u Poduzetniku, što mi je i dandanas velika satisfakcija. S obzirom na to da sam poslovni put razvijao u Opatiji, imao sam priliku proučavati motive putovanja gostiju. Saznanja sam pokušao implementirati u viziju bolje turističke slike na području svoje Požeško-slavonske županije. U principu su moje skitnje i pisanje potaknuti time da bolje upoznam turističke resurse većeg broja poznatih svjetskih vinskih regija kako bih svoje znanje mogao pretočiti u neki od poduzetničkih pothvata na području vinskog turizma Požeško-slavonske županije. I danas rado otputujem u neko poznato vinogorje, upoznajem vinare te pišem o vinskom turizmu toga područja.
Hrvatske regije prate određeni razvojni stupnjevi. Koliko smo posvećeni pokazivanju prepoznatljivosti naših destinacija? Rekao si kako je blagodat blizu sebe imati nekoga tko će ti pokazati kako nešto naučiti.
Nažalost, uvjeren sam da osim Istre i Kvarnera te jednim dijelom sjevera Hrvatske nitko drugi nema dobar plan kako promovirati destinaciju. Prvi problemi kod same promocije se javljaju već prilikom određivanja vrijednosti na kojima će se temeljiti brend destinacije pa sve do odabira marketinških alata. Sistematizacija promocije te jasan plan malo gdje postoje. U to sam se uvjerio kada sam putovao po najboljim vinskim regijama svijeta. Kada je tema vinski turizam, u tim regijama postoji velika sistematizacija. Primjerice, u Burgundiji postoji standardizirani grafički dizajn za signalizaciju koja putnika usmjerava prema pojedinom vinogradu. U tim vinskim regijama postoje suveniri koji su smisleno dizajnirani sa zajedničkim nazivnikom, a to je Burgundija. Nama to nedostaje u promociji naših destinacija. Imam osjećaj da nam nedostaje i znanja i sistematizacije, ali to nisu veliki problemi kada već i u našoj državi ima primjera dobre prakse.
