Genetika, stres, promjene i uspjeh

Imamo opcije. Puno više opcija nego što mislimo.

Osjećamo neko nezadovoljstvo, možda se koprcamo, vidimo potrebu za promjenom u poslu, obitelji ili braku i onda gledamo uokolo tražeći odgovore u zraku dok vrijeme samo prolazi… Ljudi ponekad misle da je potrebna priprema za trčanje maratona ili neki ekstremni poduhvat, no jesmo li svjesni težine uvođenja promjena u sustav koji se zove brak, obitelj, korporacija ili sustav pod nazivom “moja unikatna ličnost”? Dodatak tomu je kako uopće krenuti s obzirom na sve obaveze, rutinu, umor i pronaći vrijeme i energiju za uvođenje životne promjene?

Što je ključ za uvođenje promjena?

  • Je li to reprogram naših očekivanja i prihvaćanje da je život ponekad jednostavno težak?
  • Isplati li se truditi i ostvarivati ciljeve?
  • Isplati li se sanjati?
  • Može li se prijeći preko loših stvari i popraviti ranjene odnose?

Da, jer život je lijep! A sada slijede odgovori:

Emocionalna sastavnica promjene

“Kada sebe prihvatim takvog kakav jesam, počinjem se mijenjati”, rekao je psiholog Rogers. Kada prihvatim trenutak kakav jest i ne opirem se onomu što nosi, on postaje smislen. Kada se ne opirem iskustvu, bilo da je riječ o čuvanju djece, prehladi, osjećaju nemoći, putovanju ili projektu, tada kroz to počinjem rasti. Kada prihvatim svoje emocije, uspjehe, radosti, svoje pogreške i padove, tada sam odvažan i preuzimam odgovornost za svoje stanje i na neki ga način nadilazim. Nekada je dovoljno reći -ovaj trenutak ima smisla i neću mu se opirati jer znam da će proći. Nije uvijek lako, no možemo vježbati.

Racionalna sastavnica promjene:

Racionalna sastavnica uvijek je povezana s našim ciljevima i čežnjom.

  • Koji je dugoročni cilj koji želim ostvariti?
  • Kako bi izgledao željeni ishod?
  • Koja bi bila prva pobjeda na putu ostvarenja?
  • Što mogu učiniti danas s obzirom na okolnosti i s obzirom na to da znamo da cilj nikuda neće pobjeći. Neke dane na njemu možemo raditi više, a neke manje.

Ciljevi mogu biti dugoročni, stoga se ne trebamo uznemiravati povremenim stranputicama i izazovima.

Jutarnja i večernja rutina te tehnika time blockinga

Jedan od alata jest programirati svoju jutarnju i večernju rutinu što bolje i realnije možemo. Blokiranje vremena znači dnevno rezervirati po 15-30-60 minuta za neku aktivnost te se pokušati toga držati. Možemo odrediti koje je najsnažnije vrijeme ili vrijeme u kojemu smo najsnažniji i to vrijeme rezervirati za rad na onome što je bitno. Možemo blokirati i vrijeme za svoj odmor i za bližnje.

Duhovnost

Molitva, meditacija i kontemplacija dat će nam snage potrebne da se nosimo sa svojim zadaćama.

Samogovor i vizualizacija

Dobro je imati rečenice u koje iskreno vjerujemo i često ih ponavljati, kao i fotografije mjesta na kojima smo se osjećali radosno i ispunjeno.

Sport, šetnja i trčanje

Vrijeme provedeno u prirodi i kretanje nas obnavljaju. Našem su tijelu potrebni kretanje i dobar san.

Genetika

Postoje stresu sklone ličnosti. To su osobe koje imaju visok rezultat na crti osobnosti koja se zove neuroticizam ili negativna emocionalnost. Takve osobe dnevno troše puno energije na negativne emocije. Osobe s visokim neuroticizmom trebaju posebno obratiti pozornost na svoje životne navike i mentalno ojačavanje. Ako se radi o biološkoj insuficijenciji zbog koje smo umorni, zabrinuti i osjećamo se slabo, možemo potražiti i neki vid terapije koja će nadomjestiti, primjerice naš genetski manjak serotonina.

Za kraj trebamo znati da će na kraju sve biti dobro, a ako nije dobro znači da nije kraj!

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.