Šesta porezna reforma: što nas to čeka od 1. siječnja?

Od 1. siječnja 2024. godine, šestom poreznom reformom, mijenja se 9 poreznih zakona

porezna-reforma-2024

U 2024. mijenja se devet poreznih zakona

Od nove godine slijedi nova porezna reforma, mijenja se devet zakona. Neke od tih promjena uključuju promjenu Zakona o porezu na dohodak, Zakona o lokalnim porezima, Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Zakona o doprinosima. Piše Mirela Relković, Kontoar d.o.o.

Gradovi i općine sami će donositi porezne stope

Ono što je već dosad podiglo puno prašine, a tek su puštene najave ovih reforma, jesu najave koje se tiču Zakona o porezu na dohodak. Tim promjenama ukida se prirez, a hrvatske općine i gradovi moraju donijeti odluke o stopi poreza na dohodak. Ovaj proces zahtijeva brzu akciju. Gradovi i općine moći će od sljedeće godine odrediti da je porez na dohodak na razini od 20% ili 30%, ako im je prirez bio npr. 10%, mogu ga povisiti na 22% ili 33%, a mogu ga i smanjiti do minimalno 15% ili 25%. Ovo su tek prijedlozi države o visinama stopa prema veličinama jedinica samouprava, a na njima je i dalje da odluče.

Dakle, u situaciji smo kada gradovi i općine sami donose porezne stope za svoja područja na poreze od nesamostalnog rada i samostalnih djelatnosti. Drugim riječima, predviđam pretakanja iz jednog poreznog priljeva u drugi. Računovodstvenim servisima, nadalje, dodatno kompliciranje obračuna plaća, a poduzetnicima još dosta novih troškova.

Ova odluka ne utječe samo na prilagodbu računovodstvenih programa. Ona zahtijeva dodatno vrijeme za objašnjavanje novonastale situacije poslodavcima i svima koji su obuhvaćeni ovom poreznom promjenom.

Gledajući širu sliku, postavljam pitanje komu služi ova šesta porezna reforma?

Donosi li nam ova porezna reforma neku komparativnu prednost?

Utječe li na snižavanje troškova ili na pojednostavnjivanje administracije?

Privlači li ova reforma strane investitore i svježi kapital?

Izmjene u stopi poreza samo su jedan dio šire slike nejednakosti između općina u Hrvatskoj. Naša zemlja obiluje različitostima – od geografskog položaja i broja stanovnika do stupnja razvijenosti industrije. Ove razlike čine da se postavlja pitanje pravedne raspodjele novca državnih obveznika. Kažu da se ovim potezom htjela omogućiti veća atraktivnost općinama i gradovima, kao i povećati njihova fiskalna autonomija te fiskalna decentralizacija.

Reforma mora biti pravedna i korisna za sve hrvatske građane

Svaka općina ima svoje specifične potrebe i izazove, iako se mnogi pitaju je li Hrvatska prenapučena brojnim općinama? Činjenica je da nitko ne želi ukinuti svoju općinu. Svaka općina ima svoju svrhu, povijest i zajednicu koja ovisi o njoj.

Upravo zbog toga je ključno da se donošenje odluka o stopi poreza obavi pažljivo i pravedno, uzimajući u obzir specifične potrebe i mogućnosti svake općine. Također, važno je osigurati da se novac prikupljen putem poreza koristi za poboljšanje lokalnih uvjeta, usluga i infrastrukture, kako bi se osiguralo da svaka općina ostane vitalna i prosperitetna.

U konačnici, dok razmatramo izmjene u poreznoj politici, trebamo se prisjetiti da su općine temelj naše društvene strukture i da svaka od njih igra svoju ulogu u razvoju naše zemlje.

Izazov je osigurati da te promjene budu pravedne i korisne za sve građane Hrvatske.

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.