Bio je to početak fakultetskih dana na Odsjeku za kulturalne studije u Rijeci. Odsjek i profesori su organizirali tribinu na temu 100 dana Hrvatske u Europskoj uniji, koja je trebala propitati što se postiglo po pitanju ulaska Hrvatske u EU i koji su budući planovi. Jedna je profesorica, kasnije moja mentorica, poslala grupni e-mail svim godinama da bi bilo super kada bi netko napisao detaljan izvještaj s tribine za kultni časopis Zarez.
Sjećam se da sam dugo razmišljala o tom e-mailu. Zašto se ne bih javila? Hoće li se netko javiti prije mene? Na kraju sam ga odlučila poslati. Ispalo je da se nitko uopće nije javio. Jesam li znala hoću li uspješno odraditi zadatak? Naravno da nisam. Tribina se održavala mjesec dana nakon što su počela predavanja, a samopouzdanje se tek počelo graditi. Moja misija je bila pisati i vidjeti mogu li ja to uopće i hoće li mi ime biti napisano u novinama. Možda površno, ali motivacijski učinkovito.
Izvještaj stilski nije imao nijednu grešku ili zamjerku, profesorica je rekla da izlazi za desetak dana. Na dan kad je Zarez izašao, ustala sam u šest kako bih pokupila novine čim se kiosk otvori i u miru popila kavu prije predavanja. Kao da sam jučer listala časopis u prepunom gradskom busu i tražila svoj članak. U trenutku kad sam ga ugledala, srce je bilo na mjestu. Poslala sam poruke roditeljima da si kupe broj. Osjećala sam da sam napravila prvi korak prema karijeri iz snova.
Postoji onaj wow efekt kada svoje ime i kreativni rad vidimo u medijima. No kako uopće doći do medija!? Kako izgraditi odnose s urednicima? I najvažnije, kako kreirati sadržaj koji će se svidjeti čitateljima portala i časopisa?
Je li tvoj kreativni rad dovoljno – autentičan?
Riječ koju sve više čujemo oko nas, buzzword u svijetu društvenih mreža, marketingu i odnosima s javnošću je autentičnost. U okruženju u kojem smo ugušeni brojnim informacijama, sadržajima, u kojem se rijetko propitkuje izvor informacija i promišlja o njima autentičnost je doista postala tražena, posebno od influencera. Autentičnost je vjernost osobnom karakteru i vrijednostima prema kojima živimo, no kako ju iskomunicirati na ispravan način?
Budi toliko dobar i profesionalan u onome što radiš da si tu istu autentičnost možeš priuštiti i ona će doći kao dodatna vrijednost. Budi ista osoba u online i offline svijetu. Pokaži empatiju u komunikaciji sa svojim čitateljima, publikom, kupcima i klijentima.
Autentičnost, prema autorici Glennon Doyle, je teška ako se doista prakticira u svom izvornom obliku, jer moramo biti svjesni da se ne možemo svidjeti svima. Ovom argumentu kontrirao bi Seth Godin naglašavajući da je profesionalnost vrjednija od autentičnosti.
Prvi korak pri oglašavanju vlastitog kreativnog rada je odluka o konzistentnosti. Publika i tvoji budući klijenti žele osobu na koju će se moći osloniti, čiji će tekst jedva čekati čitati odmah pri objavi, newsletter s kojim će se družiti vikendom ujutro uz kavu… Oglašavanje kreativnog rada, bez obzira na to je li to slikanje, fotografija ili pisanje kolumni, zahtijeva fokus. Konzistentnošću stvaramo vjernu zajednicu koja je spremna sudjelovati na putu razvoja našeg brenda.
Znam da postoje kreativci koji osjećaju nelagodu pri samoj pomisli na promociju i izlaganje javnosti. Pozitivna vijest za one koji su tek na početku objavljivanja kreativnog rada, profesionalnog ili samo hobija: sve znanje ovog svijeta je već izmišljeno i rečeno, ali i nije. Dobre knjige i kvalitetni romani su već napisani, i bit će napisani. Odlični scenariji su napisani, a po njima snimljeni filmovi koji su osvojili broje nagrade. Glazba je bezvremenska, od Mozarta do danas. Zar će te činjenica da svijet ide naprijed doista spriječiti da ostvariš svoje ciljeve i kreativni potencijal? Autentičnost se gradi godinama radom na sebi. Tvoj prvi tekst bit će loš, kao i moj izvještaj s tribine, ali stoti će biti bolji. Jedina sigurnost da ostaneš vjeran sebi jest konzistentnost u radu onog što te doista ispunjava.
Uloga društvenih mreža u prepoznatljivosti
Kada imam dvojbe oko toga gdje i kako početi, uvijek se vraćam na izvrsnu knjigu Simona Sineka Start With Why? U njoj autor savjetuje da se, kada se uhvatimo u košmaru promišljanja o sljedećim koracima, strategijama i problemima koje treba riješiti te izgubimo motivaciju, trebamo podsjetiti zašto nešto radimo: “Regardless of WHAT we do in our lives, our WHY – our driving purpose, cause or belief – never changes.”
Svima se pri prvim koracima vrti bezbroj pitanja, no jedno koje si rijetko tko postavi i o kojem promišlja jest – kako su u prošlosti, kada internet nije postojao, kreativci promovirali svoj rad?
Preporukama. Družili su se u uskim krugovima ljudi jednakih interesa, putovali u gradove koji su bili sjedišta određenih umjetnosti poput svjetskih metropola Pariza, Londona, New Yorka… Neki pak nisu mogli zamisliti takav luksuz pa su stvarali isključivo za sebe potajno se nadajući da će netko nekad u budućnosti iskopati radove i predstaviti ih cijelome svijetu.
Danas na dlanu imamo sve mogućnosti. Konzistentno stvaranje sadržaja na društvenim mrežama stvaranje je dodatne vrijednosti i mogućnost da tvoj kreativni rad dopre do ljudi koji dijele jednake interese. Na istim tim društvenim mrežama su tvoji obožavatelji, hejteri, budući poslodavci, kupci tvog proizvoda, usluge… Zašto bi onda taj potencijal ostao neiskorišten!?
…a što je s medijima?
I mediji su na društvenim mrežama! Pritom ne mislim doslovno na medijske službene stranice, već ljude, novinare koji rade u medijima. Mislim da ću zauvijek ponavljati – i novinari su ljudi! Ljudi koji vole pratiti sadržaj, kreativni rad drugih ljudi, a njihov dio posla je potraga za zanimljivim pričama.
Tagiranje vlastitih objava na društvenim mrežama u kojima se tagira portal, uredništvo potencijalno nikada neće vidjeti jer u velikim korporacijama novinari nisu community manageri, a u privatnim medijima jako je malo vremena za istraživanje po feedu društvenih mreža da se pregledaju tagovi kojih zna biti na stotine.
Također, doista je lako tagirati medije, no ne znači da su svi mediji tvoj nišni perfect fit. Ako primjerice pišeš knjige za tinejdžerice i mlade djevojke, a tagiraš medij kojem su čitateljice žene u pedesetima, nije pogođena ciljana skupina i željeni će rezultati izostati.
Ako se želiš istaknuti dovoljno da te netko od medija primijeti:
- Konzistentno stvaraj svoj sadržaj na društvenim mrežama.
- Okupi zajednicu jednakih interesa koja će te podržati i dijeliti tvoje radove.
- I ono možda najvažnije: preuzmi inicijativu, pošalji upit za suradnju, hoće li to biti suradnja u obliku kolumni, članka, intervjua… Na tebi je da otkriješ svoju vrijednost i prezentiraš ju medijima.
Jedan od najvećih mitova jest da se umjetnost otkriva sama od sebe. Otkriva se jednom godišnje i to je upitno, a ako si ikad dobio upit od medija i to se više (nikad) nije dogodilo – to je to o čemu pišem. Ako jednom uspije, bez razrađenog komunikacijskog plana prepušten si stihiji događanja u medijima i javnosti općenito. Isplati li se čekati do tko zna kada da te otkriju ili ćeš skupiti hrabrost i pokrenuti se!?
S druge strane, razumijem da nemaju svi jednaku vještinu i odvažnost da kontaktiraju predstavnike medija jer postoji strah od odbijanja, ali i fobija da možda naš kreativni rad ipak nije toliko dobar. Zato preporučujem angažiranje PR savjetnika koji će brend sagledati objektivno i postaviti bazu komunikacije. Upravo sam iz tog razloga odlučila kreirati program #budidiopriče koji pruža podršku pri osmišljavanju personalizirane komunikacijske strategije te edukaciju za provedbu iste.
Kreativni rad svoj potpuni smisao dobiva kada se dijeli s drugima. Ne bojte se svijeta, uspjeha i svoje kreativnosti! Svijet nudi toliko mogućnosti da vjerujem da svaka osoba može ostvariti sve što je naumila. Posebno ona koja čita ovaj tekst.
o čemu piše na osobnoj stranici.
Naslovna fotografija: Kristijan Gradečki
