Pravni lijekovi u poreznom postupku određeni su prvenstveno Općim poreznim zakonom (OPZ), a supsidijarno se primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku (ZUP). Pored nekoliko izvanrednih pravnih lijekova, postoje, naravno, i redovni pravi lijekovi, koji se koriste mnogo češće i zato su i puno poznatiji poreznim obveznicima.
Redovni pravni lijekovi su žalba i prigovor, gdje je prigovor po svojim značajkama vrlo sličan žalbi, no po svim radnjama poreznog tijela, koje nemaju za cilj donošenje službenog rješenja, porezni obveznik treba reagirati prigovorom, a ne žalbom. Žalba se ulaže tek nakon što je porezno tijelo već izdalo neki važeći akt ili rješenje, na koje se porezni obveznik poziva i koje žalbom pokušava pobiti. Žalba se izjavljuje drugostupanjskom tijelu, ali predaje tijelu koje je donijelo akt i ono može postupiti po njoj, odnosno uvažiti je. No ako se to ne dogodi, žalbu će prvostupanjsko tijelo proslijediti poreznom tijelu drugog stupnja, koje će konačno odlučiti o toj žalbi. Ako je ishod tako uložene žalbe za poreznog obveznika negativan, preostaje mu još samo da pokrene spor pred Upravnim sudom.
Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da su u postupku donošenja rješenja napravljeni neki propusti ili greške, poništit će rješenje prvostupanjskog tijela i donijeti novo ili naložiti prvostupanjskom tijelu dopunu postupka i konačno donošenje novog rješenja, temeljenog na propisima i novim dokazima ili činjenicama.
Postupak poreznog nadzora
Najčešća vrsta upravnog postupka iniciranog od strane poreznih tijela jest postupak utvrđivanja poreznih obveza putem poreznog nadzora. Postupak poreznog nadzora započinje pregledom dokumentacije i inspekcijom, a neposredno po završetku ispitivanja dokumentacije porezno tijelo daje obvezniku još mogućnosti da iznese bitne činjenice ili pruži dodatne dokaze za vrijeme osobnog razgovora sa službenicima poreznog tijela. Nakon toga porezno tijelo izdaje službeni zapisnik o provedenom poreznom nadzoru. Kako se tu ne radi o rješenju, porezni obveznik na zapisnik može uložiti prigovor. Po zaprimljenom prigovoru porezno tijelo izdaje rješenje na koje se onda može uložiti žalba, baš kako je i opisano u prethodnom odjeljku.
| Osim redovnih poslova utvrđivanja i naplate poreza te vođenja evidencije o poreznim dugovima svih poreznih obveznika, važan dio nadležnosti poreznih tijela jest i provođenje upravnih postupaka, tijekom kojih nadležno porezno tijelo donosi akte, najčešće rješenja, kojima se utvrđuju prava i obveze poreznog obveznika. | |
Bitne značajke žalbe
Osim pravnih propisa, razloga i dokaza kojima se podupire žalba, bitno je voditi računa i o poštivanju propisanog roka za ulaganje žalbe, što najčešće iznosi 30 dana od primitka poreznog akta. Žalba mora biti i dopuštena te izjavljena od strane ovlaštene osobe. Ako neki od ovih uvjeta nije zadovoljen, porezno tijelo je može odbaciti. Uložena žalba na porezni akt/rješenje odgađa učinke tog rješenja, no samo do trenutka kada se donosi rješenje o žalbi.
