EU ima odgovore na globalni klimatski izazov, kao i financijska sredstva za to unutar svog proračuna. Globalni je lider kad su u pitanju klimatske promjene i zelene politike, a na nacionalnim je vladama država članica da idu ukorak s tim.
Na Odboru za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) u EP-u raspravljalo se o nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica, koji su dostavljeni Komisiji. Hrvatska je svoj plan dostavila potkaj prošle godine, a hrvatski eurozastupnik i bivši istarski župan u EP-u Valter Flego, na ITRE-u je iznio svoje nezadovoljstvo nedovoljno ambicioznim nacrtom hrvatskog plana.
Naime, Flego smatra da Nacrt integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Hrvatske za 2021.-2030. ima previše nekonkretnih mjera te da cijeli tekst u suštini ne korespondira s realnošću energetskog sektora. Uvjeren je da će Komisija zahtijevati kvalitetniju doradu i da još ima vremena u priču uključiti zainteresiranu javnost i druge dionike kako bi se donio konkretan plan, ambiciozan i ostvariv, jer građani RH očekuju bolju dostupnost energije i veću transparentnost na tržištu.
Ne smijemo podcjenjivati važnost mjera za istraživanja, inovacije i konkurentnost i ne prihvaćam da si dugoročno postavljamo ciljeve financiranja istraživanja, razvoja i inovacija koji su čak 50% niži od prosjeka EU-a. Smatram da politika Vlade u dijelu dostizanja ciljeva obnovljivih izvora u prometu mora biti puno agresivnija, kao i dekarbonizacija energetskog i prometnog sektora, jer nemamo „planet B“. To su samo neki od razloga zašto smatram da se javnost i struka trebaju puno ozbiljnije uključiti u nadopune ovog provedbenog dokumenta, prije njegova samog izglasavanja, istaknuo je Valter Flego.
Prema Fleginu mišljenju, hrvatski bi građani ovim planom trebali očekivati liberalizaciju tržišta i mogućnost da svaki građanin u svakom dijelu Hrvatske može koristiti čiste energente, ekološki i cjenovno prihvatljive. Očekuje se zapravo ostvarivanje konkretnih ušteda kroz mjere energetske učinkovitosti.
Zato Hrvatski integrirani nacionalni energetski i klimatski plan, kao provedbeni dokument, mora definirati mjere koje će biti u funkciji smanjenja energetskog siromaštva, koje nažalost u Hrvatskoj još nije u dovoljnoj mjeri percipirano kao problem.
Inače, proteklog je tjedna Valter Flego imenovan za izvjestitelja Europskoga parlamenta za program Digitalna Europa, vrijedan 9,2 milijarde eura, koji predstavlja okosnicu EU-ova plana za razvoj digitalnog društva, superračunala i umjetne inteligencije. Digitalna Europa je vjerojatno najvažniji novi EU-ov program, planiran za provedbu u razdoblju od 2021. do 2027. godine.
U sadašnjem prijedlogu ovoga programa predviđa se: 2,7 milijardi eura za razvoj i širu uporabu superračunala, 2,5 milijardi za razvoj umjetne inteligencije, 2 milijarde za kibernetičku sigurnost, 700 milijuna za razvoj naprednih digitalnih vještina, 1,3 milijarde za potporu široke primjene digitalnih tehnologija u društvu i gospodarstvu.
