Kao posljedica izolacije i ostanka stanovništva u svojim domovima zbog Covida-19, u cijelom svijetu je na mjesečnoj razini za ožujak, u odnosu na isti mjesec prošle godine, povećana prodaja i korištenje videoigara.
Tako je u SAD-u prodaja videoigara i igraćih konzola u istom razdoblju porasla za 35 % te je dosegla 1,6 milijardi dolara. Iako je industrija videoigara među industrijama za koje bi mnogi očekivali da će biti uspješne u ovom razdoblju izolacije i Covid-19 doista ima kratkotrajan pozitivan utjecaj na igranje općenito, proizvođači igraćih konzola ipak očekuju gubitak potencijalno planiranog prihoda. Tako je prema izvješću GlobalData najviše izložena kompanija Sony, jer su globalno očekivane igre The Last of Us Part II i Iron Man VR odgođene na neodređeno vrijeme. Sonyjevo predstavljanje nove konzole PS5 ne očekuje se tijekom sezone godišnjih odmora u 2020. godini, što je svakako udarac potencijalnoj prodaji.
Isto tako, otkazan je najveći sajam gaming industrije The Electronic Entertainment Expo (E3), na kojem se lansiraju igre i igraće konzole te objavljuju najveća strateška partnerstva u toj industriji. Otkazani su i mnogi drugi trgovinski događaji na kojima se lansiraju nove igraće konzole i igre, proizvodnja hardvera i softvera je zastala, a deseci e-sport turnira su otkazani, odgođeni ili se održavaju iza zatvorenih vrata. Slične posljedice podijelit će i Microsoft i Nintendo, a sve zbog prekida globalnih lanaca distribucije. Optimizam za ovu granu industrije ipak je prisutan. U Kini je za vrijeme Covida-19 u veljači 2020. godine zabilježen rast downloada mobilnih igara za 39 %. Znatnom rastu prodaje igara pogoduje i otkazivanje ili odgađanje sportskih događaja na globalnom nivou.
Globalni rast
Osnovna podjela uređaja koji podržavaju videoigre su osobna računala, konzole, mobilni uređaji i tableti te društvene mreže kao noviji oblik igranja igara. Prema podacima za prošlu godinu, najzastupljenije su mobilne igre s 34 %, ispred igara na igraćim konzolama sa 26 %, PC igara sa 25 % i igara na tabletima s 11 % te igara na društvenim mrežama s 4 % udjela. U vrijednosti svjetskog tržišta videoigara, koje se procjenjuje na 100 milijardi $ s 200 milijuna igrača, najveće je kinesko s 46,1 milijardom $, a slijede ga tržišta SAD-a, Japana, Njemačke i Velike Britanije.
Ključni sudionici industrije videoigara
1. Developeri su osobe koje kreiraju videoigru i sve segmente od kojih se ona sastoji – slika, zvuk, dizajn i ostale komponente igre. U manjem dijelu ih čine mali developeri, koji mogu izraditi videoigru te je plasirati na tržište, ali tržištem većinom vladaju kompanije s velikim brojem developera i cijelim timovima koji sudjeluju u proizvodnom procesu videoigre. Tako imamo modelatore koji rade kostur same igre, umjetnike koji rade na vizualnom izgledu igre, dizajnere koji se brinu o doživljaju same igre. Publisheri/izdavači su sudionici koji se brinu da igra bude plasirana na tržište. To su najčešće kompanije s većim brojem developera koji izrađuju portfolio za igru. Izdavači financiraju cjelokupan projekt i nastoje izraditi marketinšku kampanju. Oni su nositelji prava za igre, odnosno nakon što developeri izrade igru te je isporuče izdavaču, oni se brinu za marketinšku kampanju i kako će biti isporučena videoigra na tržište. Oni se u današnje vrijeme također brinu da omoguće određeni fond developerima te da im daju smjernice. Osim komunikacije s developerima, oni moraju biti povezani s tržištem, pa su zapravo veza između developera i potrošača.
2. Distributeri omogućuju da se igra preuzme na klasičan način, odnosno u digitalnom obliku bez kupnje i klasične trgovine. Do prije 20 godina videoigre su se distribuirale, odnosno prodavale isključivo fizički. Pojavom interneta, videoigre počele su se prodavati online, da bi danas taj kanal prodaje bio najveći dio prodaje.
3. Trgovci
4. Kupci
5. Krajnji korisnici proizvoda su osobe koje sudjeluju u stvaranju odnosa s likovima u igri, pričom koja ide zajedno s videoigrom, glazbom i samom mehanikom.
Ključni ugovori u industriji videoigara
- Ugovor o distribuciji (Distribution Agreement)
- Ugovor o licenci (Licence Agreement)
- Ugovor o licenci za krajnjeg korisnika (End user Licence Agreement – EULAs)
- Uvjeti pružanja usluge (Terms of Service – TOS)
- Ugovor o razvoju igara (Development Contract)
- Ugovor o ulaganju (Investment Contract)
- Ugovor o radu (Employment Contract)
- Ugovorne odredbe o povjerljivosti (Nondisclosure Agreement – NDA).
Pravne odredbe o videoigrama u Republici Hrvatskoj
Zakonom o audiovizualnim djelatnostima (NN 61/18) po prvi put je uvedena kategorija videoigara. Tako je proizvodnja videoigara jasno definirana kao audiovizualna djelatnost i svrstana je u istu audiovizualnu djelatnost kao i proizvodnja ostalih multimedijskih sadržaja, serija i filmova te pružanje audiovizualnih usluga na zahtjev, kao interneta i drugih medija. Zakonom su pod audiovizualnim djelatnostima i audiovizualnim djelom obuhvaćene i videoigre, čime je stvoren pravni okvir za daljnji razvoj jednog od najpropulzivnijih segmenata audiovizualne industrije. Zakon navodi da su audiovizualna djela igrani i dokumentarni filmovi, animirani filmovi, eksperimentalni filmovi, multimedijski i transmedijski projekti, televizijske serije i filmovi, videoigre te sva druga audiovizualna djela koja su umjetnički i/ili autorski izraz bez obzira na tehnologiju kojom su nastala, podlogu na kojoj su fiksirana te način na koji se prikazuju.
Zakonodavac je za developere igara propisao obveze. U prvom redu je to obveza isticanja kategorizacije svakog djela prije njegova izdavanja s obzirom na dob korisnika kojima je isto namijenjeno. Zakon zabranjuje distribuciju, prodaju i iznajmljivanje videoigara maloljetnicima ako kategorija igara nije primjerena njihovoj dobi. Također, zabranjuje se i javno izlaganje i oglašavanje igara koje nisu primjerene maloljetnicima. Svi koji se bave proizvodnjom igara moraju biti upisani u očevidnik Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), koji se vodi digitalno i čiji oblik mora propisati ravnatelj Centra.
Pravni savjeti stručnjaka
Industrija videoigara vrlo se brzo i dinamično razvija. Velike kompanije gaming industrije koriste pravne savjete pravnih stručnjaka, najčešće specijaliziranih odvjetnika koji poznaju industriju i u tijeku su s najnovijim dostignućima i trendovima. Svi ostali sudionici industrije videoigara, uključujući startupe koji ulaze na navedeno tržište ili su već na njemu, nužno trebaju savjete pravnih stručnjaka kako bi stvorili ravnotežu s velikim ulagačima i time postigli željene financijske rezultate.
