Vlada RH donijela je dva paketa mjera koje se tiču odgode plaćanja poreznih obveza te otpisa poreznih obveza nastalih u razdoblju posebnih okolnosti izazvanih epidemijom virusa COVID-19, no mnogima je ostalo otvoreno i neriješeno pitanje plaćanja neplaćenih poreza i doprinosa iz prethodnih razdoblja, osobito zbog odredbe da se, npr. odgoda plaćanja može ostvariti samo uz uvjet da neplaćeni porezni dug iz razdoblja prije nastupa posebnih okolnosti iznosi najviše 200,00 kuna.
U tom kontekstu korisno je spomenuti institut upravnog ugovora, koji je u Opći porezni zakon unesen 2015. godine i omogućuje otplatu dospjeloga poreznog duga mjesečnim anuitetima kroz najviše 24 rate. Ugovor se sklapa slobodnom voljom između poreznog obveznika i poreznog tijela (Porezna uprava RH) za cijeli iznos postojećeg poreznog duga ili za jedan njegov dio, a na reprogramiranu glavnicu (sastoji se od inicijalnog poreznog duga i svih zaračunatih kamata) plaća se zakonska zatezna kamata koja vrijedi za odnosno razdoblje otplate po upravnom ugovoru.
Upravnim ugovorom moguće je obuhvatiti neplaćene obveze za sve poreze i doprinose za koje se evidencija vodi na analitičkim karticama poreznog tijela, osim obveza za novčane kazne za prekršaje, oduzetu imovinsku korist i troškove postupka te obveza za prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja za osobe koje su same za sebe obveznici doprinosa i plaćanja doprinosa mirovinskog osiguranja. Sklapanje upravnog ugovora nije moguće ako bi ugovor bio protivan prinudnim propisima, javnom interesu, sklopljen na štetu trećih osoba, protivan izrijeci rješenja kojim je utvrđena porezna obveza, ako je račun poreznog obveznika blokiran od strane drugih vjerovnika ili se protiv njega vodi postupak utvrđivanja zlouporabe prava u porezno dužničkom odnosu. Za vrijeme trajanja upravnog ugovora ne teče zastara i ovrha se obustavlja za sav iznos neplaćenih dospjelih obveza iz ugovora.
Prijedlog za sklapanje ugovora podnosi porezni obveznik nadležnoj ispostavi poreznog tijela u pisanom obliku i mora sadržavati propisane elemente te prijedlog instrumenta osiguranja naplate. Porezno tijelo konačno odlučuje o opravdanosti sklapanja ugovora na temelju svojih podataka o poreznom obvezniku i činjenicama navedenim u pisanom prijedlogu poreznog obveznika. Ugovor potpisuju porezni obveznik i čelnik poreznog tijela te on ostaje na snazi sve dok ugovorne strane ispunjavaju svoje ugovorne obveze, što se osobito odnosi na plaćanje obveza od strane poreznog obveznika na način i u rokovima određenim u ugovoru. U suprotnom, moguće je da porezno tijelo naplati dospjeli anuitet putem ovrhe ili jednostrano raskine ugovor i naplati porezni dug iz sredstva osiguranja naplate ili putem stečaja. Protiv rješenja o raskidu ugovora porezni obveznik može pokrenuti upravni spor, no time se naplata duga ne zaustavlja.
