Nikad ne dopustite da dobra kriza prođe uzalud!

Jesu li te riječi danas primjenjive u privatnom i poslovnom okruženju za svakoga od nas?

Winston Churchill je rekao: “Never let a good crisis go to waste” ili u slobodnom hrvatskom prijevodu: “Nikad nemoj dopustiti da dobra kriza prođe uzalud”. Jesu li te riječi danas primjenjive u privatnom i poslovnom okruženju za svakoga od nas?

Iako je svijet paraliziran globalnom pandemijom i životi pojedinaca se rapidno mijenjaju iz dana u dan te se svakodnevno ograničavaju prava poput slobode kretanja, prava na rad i obavljanje gospodarskih aktivnosti, iako trgovačka društva, obrti i samozaposleni u gotovo svim industrijama trpe velike financijske gubitke i iako nema jasne naznake na horizontu kada će to sve prestati, svejedno mislim da su riječi Winstona Churchilla primjenjive i danas na naš život i poslovanje. Kriza je uvijek prilika da promijenimo fokus i iz nove perspektive sagledamo stvari oko sebe, brzo donesemo odluke koje će nam pomoći da se što prije oporavimo i postavimo život i poslovanje na zdravije temelje te spremni dočekamo bolje okolnosti.

Već mjesecima razmišljam o tome kako to napraviti u svome poslu. Pokušavam koristiti razne metode, a sljedeću bih voljela podijeliti s vama. Nadam se da će i vama pomoći da iskoristite ovu krizu.

U vrijeme svog MBA školovanja, kao primjer modela godišnjeg ocjenjivanja radnika i davanja povratnih informacija od strane nadređenih osoba i kolega, članova tima, slušala sam o metodi: Stop, Start, Continue (Prestani, Započni, Nastavi). Svaki od članova unutar jednog tima je bio samostalno, bez prisutnosti drugih članova tima, pozvan da na ploči unutar jedne od tri kolone s naslovima Prestani/Započni/Nastavi napiše par konkretnih radnji svoje nadređene osobe koja nije bio prisutna u sobi u vrijeme upisivanja tih radnji. Dakle, svatko bi za sebe samostalno komunicirao koje konkretne radnje njihov nadređeni treba prestati, započeti ili nastaviti raditi. Tako bi se ploča napunila popisom konkretnih radnji u svakoj koloni, a potom bi ta nadređena osoba dobila priliku pogledati sve te konkretne radnje i u odnosu na svaku dati svoj komentar i preuzeti obvezu pred cijelim timom da će neke od njih prestati, započeti ili nastaviti raditi. Na sljedećem godišnjem ocjenjivanju radnika ta bi osoba dala svim članovima tima kratki izvještaj o poduzetim radnjama s obzirom na radnje na koje se obvezala prilikom zadnjeg ocjenjivanja.

Znam, reći ćete mi, kakve to ima veze s fokusom i krizom te time kako poboljšati svoje poslovanje? Po mom mišljenju ima, jer jednako tako svatko od nas može napraviti, bilo samostalno ili s članovima tima, istu takvu vježbu i utvrditi koje konkretne radnje trebamo prestati/započeti ili nastaviti raditi. Naravno, kroz validaciju svake konkretne radnje istu treba sagledati u okviru vlastitih resursa, trendova na tržištu, klijenata i konkurencije te financijske dimenzije na bilancu poslovanja. Jako je važno da takva vježba ima i završni dio s konkretnim radnjama i rokovima u kojima će se provesti te danom kada ćete provjeriti jesu li te konkretne radnje donijele željene rezultate. Ako nemate tim, obvežite se sami sebi, a ako ste u timu onda jedni drugima. Budite strogi u mjerenju učinka i iskreni u davanju povratnih informacija kada budete revidirali rezultate.

Želim vam sreću u rezanju suhih grana svoga poslovanja i spremnost na brzu odluku te uspješnu prilagodbu novim okolnostima. Ne dopustite da ova kriza prođe samo tako!

kriza
Marijana Šarolić Robić je pravna stručnjakinja
koja više od 18 godina pomaže trgovačkim društvima poslovati u Hrvatskoj i šire te aktivno kao mentorica sudjeluje u startup zajednici više od 7 godina, podupirući svojim znanjima i iskustvom tehnološku industriju.