Razvoj startup sustava u Hrvatskoj i cijeloj Europi posljednjih godina bilježi značajan rast. Bez odgovarajuće pravne podrške, čak i najperspektivniji startup projekti mogu se suočiti s pravnim izazovima i rizicima koji mogu usporiti ili čak zaustaviti njihov rast.
Najveći broj startupova javlja se na području visoke tehnologije, elektronike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, zelenih tehnologija, energetike i održivog razvoja, logistike i digitalizacije transporta, umjetne inteligencije, robotike, zdravstva i turizma.
Kod pravnih rizika poseban naglasak stavlja se na odnose između osnivača, zaštitu intelektualnog vlasništva, regulatorne zahtjeve i usklađenost s propisima o zaštiti osobnih podataka.
Neuređeni odnosi između osnivača, neadekvatna zaštita intelektualnog vlasništva ili neusklađenost s regulatornim zahtjevima mogu dovesti do sporova, financijskih gubitaka i na kraju propasti poslovanja.
Neuređeni odnosi između osnivača/članova osnivača
Prvi korak u osnivanju svakog društva pa tako i startupa je sačinjenje temeljne osnivačke dokumentacije. To može biti izjava o osnivanju jednog osnivača ili društveni ugovor o osnivanju društva kada društvo ima više osnivača što je u pravilu slučaju kod startupa.
Osnivački akt, u ovom slučaju društveni ugovor o osnivanju je temeljni dokument kojim se osniva društvo te je obvezan i javan. On definira osnovne elemente, kao što su tvrtka, sjedište, predmet poslovanja, iznos uloga, prava i obveze osnivača, tijela društva i dr.
Drugi ugovor društva je Ugovor o međusobnim odnosima, Shareholders’ Agreement (SHA) koji je za razliku od društvenog ugovora, opcionalan privatni dokument koji se ne predaje sudu, a koristi se za detaljnije često povjerljivo uređenje odnosa između partnera, pa može sadržavati odredbe o pravu prvokupa i izlazne strategije (npr. Tag-along i Drag-along prava), način donošenja odluka, zabranu konkurencije članova društva, financiranje društva i dr.
Tehnički se ova dva ugovora mogu spojiti u jedan, ali se u praksi to izbjegava zbog gubitka privatnosti i drugih razloga.
Pravilno pripremljena pravna dokumentacija može zaštititi startup od mnogih rizika i pomoći mu da raste. Odvjetnici i odvjetnička društva koji imaju iskustva u pravnom praćenju startupova nude sveobuhvatnu podršku pa čak i posebne Startup pakete prilagođene specifičnim potrebama pojedinog startupa.
Što kada nema odgovarajućeg sporazuma osnivača
U praksi se često događa da startup započinje oslanjajući se na šturi društveni ugovor o osnivanju, povjerenje i usmene dogovore.
Takav pogrešan pristup uobičajeno dovodi do:
• sporova vezanih za vlasničke udjele
• nesuglasica vezanih za upravljanje startupom i poslovanjem
• blokade donošenja odluka bitnih za startup i poslovanje
Rješenje se nalazi u sklapanju što sadržajnijeg ugovora kojim se jasno i detaljno definiraju prava i obveze osnivača – članova, i način rješavanja različitih sporova . Time se značajno smanjuje pravna nesigurnost i povećava stabilnost poslovanja.
Neadekvatan izbor pravnog oblika
Startupovi često započinju poslovanje kroz jednostavnije poduzetničke oblike (npr. obrt ili zajednički obrt), ne uzimajući u obzir ograničenja takvih organizacijskih oblika.
Izbor neodgovarajućeg pravnog oblika može rezultirati:
• osobnom odgovornošću osnivača
• nepovoljnim poreznim tretmanom
• otežanim privlačenjem investicija
Stoga je važno već u početnoj fazi procijeniti potrebe poslovanja i odabrati pravni oblik startupa koji omogućuje rast i razvoj, kao npr. društvo s ograničenom odgovornosti.
Zanemarivanje zaštite intelektualnog vlasništva
Intelektualno vlasništvo (IP) je suštinski resurs svakog startupa. Zaštita intelektualnog vlasništva je neophodna, naročito za one startupove koji se oslanjaju na inovativne tehnologije ili jedinstvene poslovne modele. Dokumenti koji obuhvaćaju zaštitu intelektualne svojine uključuju ugovore o povjerljivosti i zaštiti poslovne tajne (NDA), ugovore o licenciranju, ugovore sa vanjskim pružateljima usluga, zaštitu žigova i eventualno patentnu zaštitu. Zaštita ovih prava je od suštinskog značaja kako bi omogućio dugoročan rast i kako bi se povećala vrijednost startupa.
Međutim, startupovi nerijetko zanemaruju pravnu zaštitu intelektualnog vlasništva.
Najčešći problemi takvog postupanja su:
• nepostojanje zaštite žiga ili patenta
• neuređena autorska prava
• izostanak ugovora s vanjskim suradnicima i izvođačima
Posljedica može biti gubitak prava na ključne dijelove poslovanja te sporovi s trećim osobama. Intelektualno vlasništvo često predstavlja najvrjedniji resurs startupa, osobito ako se radi o startupu u tehnološkom sektoru.
Pravovremena zaštita intelektualnog vlasništva stoga je nužna za očuvanje konkurentske prednosti startupa.
Radi izbjegavanje sporova, financijskih problema i poteškoća u poslovanju pa i prestanka poslovanja, potrebno je provesti slijedeće aktivnosti: pravovremeno ugovorno uređenje odnosa, savjetovanje s pravnim stručnjacima, kontinuirano praćenje regulatornih promjena, edukaciju osnivača o pravnim aspektima poslovanja. Navedena pravna infrastruktura potrebna je svakom startupu.
Neusklađenost s pravilima o zaštiti osobnih podataka (GDPR)
Mnogi startupovi nisu usklađeni s pravilima koja proizlaze iz Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).
Najčešće pogreške uključuju:
• prikupljanje podataka bez valjane pravne osnove
• nepostojanje politike privatnosti
• neadekvatnu zaštitu podataka
Kršenje pravila o zaštiti osobnih podataka dovodi do visokih novčanih kazni i narušavanja reputacije.
Stoga je usklađenost s propisima o zaštiti podataka ključan element odgovornog poslovanja.
Startupovi koji posluju u digitalnom okruženju moraju imati jasne Pravilnike o zaštiti podataka, pravila o privatnosti i uvjete korištenja za svoje korisnike.
Ovi dokumenti štite kako startup tako i korisnike, jasno definirajući kako se prikupljaju, koriste i štite osobni podaci, kao i koje su obveze korisnika prilikom korištenja usluga.
Neadekvatni ugovori s investitorima
Ako startup traži financijsku podršku, ugovori o investicijama su neizbježni.
Term Sheet (popis uvjeta ili detaljan opis transakcije) je polazni dokument svakog investicijskog procesa. Iako formalno neobvezujući, Term Sheet postavlja okvir transakcije koji se rijetko mijenja, stoga je važno paziti na njegov sadržaj. Term sheet definira detaljan opis okvira transakcije i sve bitne elemente sporazuma startupa i investitora.
Međutim, u želji za financiranjem, osnivači često prihvaćaju nepovoljne uvjete bez odgovarajuće pravne analize.
To može rezultirati:
• gubitkom kontrole nad društvom
• nepovoljnim upravljačkim pravima investitora
• dugoročnim ograničenjima razvoja
Pravni problemi u području radnog prava
Prilikom zapošljavanja, startupovi bi posebnu pažnju morali usmjeriti na Ugovore o radu i Pravilnik o radu iako postojanje Pravilnika nije obvezno u slučaju broja radnika manjeg od 20.
Startupovi često koriste fleksibilne oblike rada, uključujući freelancere i vanjske suradnike. Međutim, takvi odnosi nisu uvijek pravilno pravno uređeni što može dovesti do inspekcijskih postupaka i plaćanja kazni kao i sudskih sporova.
Rizici uključuju:
• pogrešnu klasifikaciju radnog odnosa
• izostanak ugovora
• povrede radnih prava
Ignoriranje regulatornih obveza
Ovisno o sektoru djelovanja, startupovi su podložni specifičnim regulatornim zahtjev ima. To je osobito izraženo u područjima poput fintecha, zdravstva i digitalnih usluga.
Primjerice, u području kriptoimovine primjenjuje se MiCA Regulation (Markets in Crypto-Assets), koji uvodi stroga pravila za pružatelje usluga. Ignoriranje takvih obveza može rezultirati zabranom poslovanja i značajnim kaznama.
