Multitasking ili monotasking? Evo zašto biste trebali odabrati monotasking

Rezultati vaših aktivnosti dobit će novu kvalitetu, a vi ćete se osjećati ispunjenije i zadovoljnije.

S trinaest sam godina silno željela naučiti žonglirati. Neumorno sam vježbala po cijele dane i bila oduševljena kada sam tu vještinu napokon uspjela savladati. Pozvala sam svoje roditelje da svjedoče toj magiji. Pomislila sam: “Što može biti čudesnije od ovoga?”

Kada pogledam svoj dosadašnji život, imam osjećaj da i dalje “žongliram”. Vrlo vjerojatno i mnogi od vas čine isto. Kladim se da istovremeno možete jesti doručak, provjeravati e-mailove, odgovarati na poruke, gledati vijesti i istovremeno razgovarati sa svojim partnerom. Ja sam se dugo ponosila tim “žonglerskim vještinama”, sve dok me takav način života nije počeo opterećivati. Vidjela sam da tako u poslu jednostavno ne mogu kvalitetno funkcionirati. Čim bih sjela pred laptop, mogla sam osjetiti kako me usisava ta prevelika količina podataka koju nazivam “TMI matrica” (engl. Too Much Information) zbog čega sam se konstantno osjećala preopterećeno. 

Nedavna znanstvena istraživanja potvrđuju da postoji dobar razlog zbog kojeg sam se tako počela osjećati. Multitasking jednostavno nije dobar za nas. David Meyer sa Sveučilišta u Michiganu kaže: “Multitasking pridonosi oslobađanju hormona stresa i adrenalina što može, ako se ne kontrolira, uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme, a isto tako slabi kratkotrajnu memoriju”.

Često mislimo da smo majstori multitaskinga, ali 98 posto nas to zapravo nije. Očito je da mozak zahtijeva određenu količinu prostora kako bi se prebacivao s jednog zadatka na drugi i obratno jer se jedino tako zadaci mogu kvalitetno obaviti. To je sjajno sažeo dr. Sanjay Gupta u članku objavljenom u časopisu CNN health.

Ponekad imamo dobru namjeru usmjeriti se samo na jedan zadatak. Možda namjeravamo samo provjeriti svoje e-mailove, ali u nekima od njih su linkovi! A ti nas linkovi mogu odvesti na stranicu koja nas može ili ne mora zanimati – ali nikad nećemo saznati ako na nju ne kliknemo! Tu dolazi u igru ​​strah od toga da ćemo nešto propustiti – FOMO (engl. Fear of missing out). Ako ne budem gledala tu novu seriju na Netflixu o kojoj svi pričaju, osjećat ću se kao da mnogo toga propuštam. I, kada se ujedine TMI i FOMO, u nama se pojavljuje osjećaj potpune iscrpljenosti – CUE (engl. Complete utter exhaustion).

Što onda činiti? Moje proučavanje mindfulnessa nagovjestilo mi je neke odgovore. U mindfulnessu postoji praksa da se tijekom dana odvoji određeno vrijeme za neformalnu praksu. To može biti bilo koja svakodnevna aktivnost: pranje zubi, pranje posuđa, hranjenje psa, konzumiranje obroka. Ali tada toj aktivnosti pristupate iz mindfulness perspektive. Kada perete posuđe, tada zaista perete posuđe. Osjećate toplu vodu na svojoj koži, primjećujete oblik posuđa. Radite polako, svjesno, obraćajući pažnju na sva osjetila. Kada vam um odluta, uočite to bez prosuđivanja i jednostavno vratite pažnju na zadatak koji je pred vama. Takav način rada bio mi je u početku jako zamoran. Ali nakon nekog vremena, počela sam gubiti onaj osjećaj užurbanosti koji me je stalno pratio. Bonus: posuđe mi nikad nije bilo čistije.

Jako volim slanje poruka, društvene mreže i Netflix. Koncept “jedna po jedna stvar” za mene je neobično težak, ali pokušavam osvijestiti njegovu vrijednost. Nastojim ne raditi na autopilotu i stalno provjeravati svoj pametni telefon. Polako učim da sve nije tako “prokleto” presudno važno. Unatoč tomu što mi je takav način rada u početku bio težak, kada ga primjenjujem, preplavi me nevjerojatna smirenost. A tu razliku možemo razumjeti samo kada i u praktičnim situacijama damo priliku monotaskingu.

monotasking
Kada savladate ovu praksu, otkrit ćete da dani pored vas više ne “jure” munjevitom brzinom, već da ste mnogo svjesnije uključeni u cijelu priču.

Evo nekoliko načina na koje ja prakticiram monotasking u privatnom i profesionalnom životu.

  1. Kada gledam film sa suprugom, držim svoj pametni telefon u drugoj sobi. Tada za mene ne postoje Google, IMDb i Twitter.
  2. Postavljam vremenske okvire za zadatke koje trebam napraviti. Moj iPhone timer je moj BFF. Također, sviđa mi se aplikacija Task and Call.
  3. Provjeravam e-mailove ujutro, ali ne odgovaram na njih osim ako postoji potreba za hitnom povratnom informacijom.  Spremam ih u mapu s oznakom “za odgovor”.
  4. Koristim Hootsuite za planiranje aktivnosti na Twitteru tijekom tjedna (upravljam s tri Twitter računa) i tri puta dnevno po pet minuta rezerviram za tweetove.
  5. Jedem barem jedan obrok dnevno bez računala, glazbe ili razgovora. Više uživam u hrani, jedem sporije i brže se zasitim.
  6. Radim kratke pauze tijekom dana kako bih napravila čaj, izvela psa ili jednostavno ne radila ništa što je za mene neka vrsta mini meditacije.

Kada savladate ovu praksu, otkrit ćete da dani pored vas više ne “jure” munjevitom brzinom, već da ste mnogo svjesnije uključeni u cijelu priču. Tako će vaša smirenost i fokus biti jači, pa će i rezultati vaših aktivnosti dobiti novu kvalitetu, a vi ćete se osjećati ispunjenije i zadovoljnije.

Izvor: Huffpost

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.