Mladenka Majerić pokretačica je brenda Žuta točka, kao početne točke iz koje se dalje širi razvoj filantropije, fundraisinga i dobrih priča u nas. O Mladenkinu poslovnom putu, pravim vrijednostima, dobrim praksama te ključnim postulatima fundraisinga, čitajte u nastavku…
Do Žute točke i fundraisinga, kojima se danas bavite, vodio je prilično zanimljiv poslovni i poduzetnički put. Skriva li se u Vašoj odluci da pokrenete nešto svoje dugotrajan proces ili je riječ o prijelomnom trenutku u kojem ste odlučili presjeći staro i krenuti u novo?
Za mene osobno bio je to više put nego neki prijelomni trenutak. Kao da me sve vodilo tome da se bavim fundraisingom i da prva u Hrvatskoj krenem u pružanje usluga savjetovanja i edukacije iz fundraisinga, kao strateške funkcije neprofitnih organizacija. Još na fakultetu počela sam se baviti fundraisingom, u okviru studentske organizacije koju sam vodila, iako tada nisam ni znala da je to nešto čime se osoba može profesionalno baviti i da je biti fundraiser profesija koja obuhvaća određeni skup znanja, vještina i standarde po kojima se provodi.
Trenutak kad sam se zaista zaljubila u fundraising i shvatila da je to moja strast, bio je na Međunarodnoj fundraising konferenciji u Nizozemskoj, prije 10 godina. Tada sam morala pred grupom iskusnih fundraisera iz cijelog svijeta predstaviti misiju Crvenih Nosova i dobiti od njih dizanjem ruke potvrdu da žele donirati za misiju koju sam predstavljala. Kad su se jedna po jedna počele dizati ruke ljudi koji znaju što je fundraising i koji su mi na taj način dali podršku, shvatila sam da moji talenti leže u tom području i čekaju da se ostvare.
Ideja za Žutu točku potekla je od Melite Pavlek, stručnjakinje za komunikacije i liderstvo koja je zajedno sa mnom pokrenula projekt Žuta točka. Naime, dok smo tražile atraktivan naziv za projekt koji će se baviti filantropijom i fundraisingom, došla sam na sastanak u žutom kaputu i ona je rekla: „Žuta točka!“ Žuta jer je to boja koja simbolizira optimizam, sreću, toplinu i radost, a točka jer će ova ideja biti početna točka od koje će se dalje širiti razvoj filantropije, fundraisinga i dobrih priča koje mijenjaju ljude i društvo nabolje.
Dugo ste vodili Crvene Nosove. Kakva iskustva nosite iz tog razdoblja?
Crveni Nosovi, koje sam kao izvršna direktorica vodila gotovo 10 godina, bili su predivna prilika da usavršim svoja znanja i vještine iz fundraisinga, na čemu sam beskrajno zahvalna, jer sam imala nekoliko mentora iz drugih partnerskih organizacija Crvenih Nosova iz Europe, od kojih sam učila. Sjećam se kako me dragi kolega Gary Edwards stalno pitao: “Mladenka, are you having fun?” i govorio mi kako se fundraising treba raditi s radošću jer jedino tako nađeš način kako rješavati izazove i preskakati prepreke kojih je u Hrvatskoj zaista bilo puno, jer nije bila dovoljno razvijena filantropska i fundraising kultura.
Upravo kroz rad u Crvenim Nosovima shvatila sam kako želim širiti ideju i praksu fundraisinga u druge neprofitne organizacije jer sam vidjela što fundraising može učiniti za rast i razvoj organizacije, zaposlenika i volontera, ali ono još važnije, za donatore i za društvo. Tako sam prije dvije godine otišla iz Crvenih Nosova, osnovala svoj obrt i počela s edukacijama i savjetovanjem iz fundraisinga, strategije i liderstva za neprofitne organizacije.
Stručnjakinja ste za društveno odgovorno poslovanje, no čini nam se često da kod nas još uvijek postoje razni izazovi kada govorimo o DOP-u…
Postoje izazovi i postoje područja za poboljšanje društveno odgovornog poslovanja u nas, poput izgradnje filantropske kulture u kojoj se filantropiji pristupa strateški i gledaju se dugoročni učinci filantropskih aktivnosti, ne samo jednokratne i kratkoročne akcije. Također, postoji prostor za poboljšanje u području poreznih olakšica za donatore – kako građane, tako i tvrtke, te u području jačanja fundraising kompetencija osoba koje rade u neprofitnim organizacijama i posebice jačanja liderskog potencijala osoba koje vode i upravljaju tim organizacijama. Što se tiče organizacija civilnog društva koje su primatelji donacija i trebaju usluge volontera, prostor za poboljšanje je svakako u području komunikacija prema javnostima, većoj transparentnosti, jačanju partnerskih odnosa s poslovnim sektorom i ono što je za fundraising jako bitno – razvoju dugoročnih i kvalitetnih odnosa s donatorima.
Fundraising je po definiciji organizirano prikupljanje financijskih sredstava za realizaciju specifičnih projekata ili podršku nekoj organizaciji. Što je za Vas fundraising?
Fundraising je poslovna funkcija neprofitne organizacije koja služi filantropiji (čovjekoljublju) i stvaranju socijalnog kapitala organizacije. Bilo bi nepravedno prevesti fundraising samo kao prikupljanje sredstava od građana i tvrtki jer je fundraising puno više od toga. To je način kako osigurati podršku javnosti misiji organizacije, kako stvoriti financijsku održivost koja omogućava rast i razvoj organizacije te kako staviti donatora u središte, i povrh svega, kako to znati komunicirati.
Svaki čovjek može biti donator i svaki čovjek je u fundraisingu bitan. Jer fundraising služi filantropiji, a filantropija znači ljubav prema drugom čovjeku i brigu za druge. Svaka osoba ima kapacitet pokazati brigu za drugoga, kroz pomoć, volonterstvo, donaciju, širenje dobrih priča i druge oblike podrške, a ja sam kroz svoje profesionalno iskustvo fundraisera spoznala kako u Hrvatskoj ima jako puno ljudi koji žele pomoći i koji se brinu za druge ljude.
Ključni postulat uspješnih fundraising organizacija glasi: da bi se stvorio novac i vrijednost, ili bilo kakva vrsta kapitala, potrebno je investirati. Zato je bitno poduzetničko razmišljanje u fundraisingu i u neprofitnim organizacijama, iako se poduzetništvo prije svega smatra odlikom profitnog sektora. Poduzetništvo je odluka, način razmišljanja i način života te se može primijeniti u svim sektorima društva. Poduzetništvo je put, a ne cilj!
Uspješan fundraising, kao i uspješno liderstvo, ne podnosi neiskrenost, dvostruka mjerila, manipulaciju i igranje igrica. Možda kratkoročno to može donijeti neke koristi, ali dugoročno sigurno ne.
Za što se sve može koristiti fundraising u poduzetništvu? Je li za poslovne pothvate možda prikladniji crowdfunding?
Fundraising u svojoj biti znači izgradnju i razvoj odnosa s ljudima i organizacijama kako bi se dogodila društvena promjena i stvorio utjecaj na život ljudi i zajednice. U tom smislu teorija i alati fundraisinga mogu služiti raznim poslovnim pothvatima, ali prvenstveno onima kojima je cilj izgraditi zajednicu podupiratelja ideje koja je inovativna i može mijenjati um i srca ljudi. Fundraising je prvenstveno vezan za područje djelovanja organizacija koje imaju društvenu svrhu i kojima nije cilj stvaranje profita, ali je u svijetu dosta popularan pojam i alat crowdfundinga, koji bi se mogao prevesti kao skupno financiranje putem kojeg se mogu financirati i razni poduzetnički profitni pothvati te prikupiti sredstva za pokretanje neke poduzetničke ideje.
U fundraisingu je cilj na stvaranju dugoročnog odnosa s donatorima i s vremenom povećanja sredstava koje donatori daju organizaciji i koji završava ostavštinom donatora za misiju udruge, dok je u crowdfundingu fokus na prikupljanju početnog kapitala, odnosno sredstava za pokretanje neke aktivnosti.
Godine 2020. dobili ste nagradu MBA Croatia za društveni doprinos, ali i brojna druga priznanja i nagrade, posebno s Crvenim Nosovima. Koliko Vam znače nagrade?
Nagrade su bitne jer su ujedno i priznanje i motivacija. A posebice kad ih ne očekujete! Nagradu MBA Croatia dobila sam u trenutku kad mi je bila najpotrebnija. Bilo je vrijeme pandemije, moji planovi o velikoj proslavi desetogodišnjice Crvenih Nosova nisu se ostvarili, ja sam trebala krenuti u nove pothvate, baš u vrijeme najvećih nesigurnosti. Kad su mi javili da sam dobila nagradu, obuzela me istovremeno i radost i tuga, nikad neću zaboraviti taj osjećaj. Bila sam toliko sretna što sam dobila nagradu organizacije u kojoj su ljudi koji znaju prepoznati dobre vrijednosti i žive ih u svom poslovnom i društvenom angažmanu. Ta nagrada bila mi je zaista vjetar u leđa za sve ovo što sada radim.
Kakve sve edukacije nudi Žuta točka? Tko su Vaši klijenti i komu edukacije najviše koriste?
Žuta točka je započela kao pilot-projekt za izgradnju filantropske i fundraising kulture u Hrvatskoj. Nedavno je osnovana i Zaklada “Žuta točka” kojoj je svrha izgradnja filantropske i fundraising kulture u Hrvatskoj kroz međusektorsku suradnju – civilnog, javnog i poslovnog sektora te aktivnu ulogu građana-donatora. Zaklada će davati podršku neprofitnim organizacijama u filantropskim i fundraising aktivnostima te služiti jačanju individualne i korporativne filantropije i socijalnog kapitala. Kako bi to ostvarila, Zaklada će provesti II. natječaj za jačanje fundraising i upravljačkih kapaciteta udruga u Hrvatskoj početkom studenoga 2022.
Na što ste najponosniji u svom dosadašnjem radu?
Ponosna sam što sam uvijek radila u skladu sa svojim vrijednostima i kad sam vidjela da se u organizacijama gdje radim te vrijednosti ne žive ili su samo deklarativne, pokušala sam to mijenjati, a ako nije išlo, onda sam znala da to nije mjesto za mene. Često sam birala teži put jer sam odlazila iz sigurnosti posla kad sam morala pristajati na kompromise vezano uz svoje vrijednosti ili kad se birala zona komfora i osobni interesi na štetu brige za čovjeka i odgovornosti prema donatorima, javnosti i misiji organizacije. Za sebe kažem da sam “ratnica” za dobre vrijednosti i u tome leži moja najveća motivacija. A najsretnija sam kad mogu pomagati ljudima koji pomažu drugim ljudima jer tako uvijek dobijem puno više nego što sam dala. Zato mi nije teško raditi ni deset, ni dvanaest sati na dan, vikendima, noćima, kad god treba. Jer kako kaže ona Oliverova pjesma: “Vridilo je…”. I ono najvažnije, na što sam posebno ponosna, jest moja obitelj: suprug Tomislav i djeca Sara i Adrijan, koji su moj oslonac i podrška u svemu što radim.
Koje su prednosti, a koji nedostaci poduzetništva u Hrvatskoj, možda još specifičnije, ženskog poduzetništva u nas?
Mislim da žensko poduzetništvo u Hrvatskoj ima veliki potencijal i snagu za sveukupni razvoj društva jer su žene neustrašive, hrabre i brinu se za ljude i zajednicu. Često u ženskom poduzetništvu primjećujem taj majčinski instinkt predanja za ono što nam je važno, brige i ustrajnosti za ono što stvaramo te emocije i empatije za ljude s kojima to radimo. To su lijepe vrijednosti, samo je bitno da se u tom procesu ne istrošimo i da se sačuvamo. I da jedna drugoj budemo podrška i potpora. Srećom, ja sam se okružila takvim poduzetnicama i to je najljepši dio moje poduzetničke priče.
