U industriji gdje se često estetika i sjaj smatraju vrhuncem postignuća, lako se izgubi iz vida prava svrha prostora – podržavati, inspirirati i olakšati rad onima koji ga koriste. Kako ih dizajnirati?
Dok se neki arhitektonski uredi i agencije okreću stvaranju vizualno atraktivnih prostora, katkad zaboravljaju da svaki kutak, svaka linija i svaka površina trebaju imati svoju svrhu te stvaraju prostore koji nisu investicija, već samo trošak za mnoge kompanije.
Najveći paradoks je u tome što neki arhitekti i agencije za dizajn dobivaju i prestižne nagrade, a mnogi klijenti, kojima su spomenuti dizajnirali i projektirali prostore, upadaju u financijske probleme zbog rasipanja uredskih kvadrata te ogromnih troškova ulaganja.
Postavlja se pitanje kako to onda može značiti da je projekt bio uspješan?
U suštini, proces dizajna trebao bi biti dijalog – razmjena ideja između onih koji prostor stvaraju i onih koji će ga koristiti. Kada se taj dijalog prekine, kad arhitekti i dizajneri počnu služiti isključivo vlastitom egu, nastaju prostori koji više sliče galerijama ili muzejima nego životnim, realnim prostorima koji funkcioniraju u svakodnevnom životu.
Prečesto se događa da klijenti, nakon prvotnog oduševljenja estetikom, otkriju da njihov novi prostor ne podržava dinamiku njihova tima ili poslovni model. To može dovesti do frustracija, smanjene produktivnosti i, na koncu, potrebe za skupim i vremenski zahtjevnim reorganizacijama.
Pristup dizajnu prostora s jasnim fokusom
Prvi korak prema stvaranju funkcionalnog prostora jest razumijevanje da svaki element dizajna treba služiti definiranom cilju. To znači shvatiti kako ljudi žive unutar prostora, kakve su njihove svakodnevne aktivnosti, kako se timovi formiraju i razdvajaju, kako se prostor može prilagoditi tim dinamičnim potrebama, kao i na koji način novi dizajn može podržati poslovne ciljeve organizacije?
Transparentnost i otvorena komunikacija između klijenata i projektno-dizajnerskog tima ključne su u ovom procesu. Klijenti bi trebali biti poticani da izraze svoje potrebe, ambicije i vizije za prostor, dok bi arhitekti i dizajneri trebali postavljati prava pitanja, pažljivo slušati i prilagoditi svoje stručno znanje tim zahtjevima.
Razumijevanje trenutnih i budućih potreba organizacije pomaže u stvaranju fleksibilnog i prilagodljivog prostora. Prostori koji mogu evoluirati zajedno s kompanijom ne samo da su ekonomičniji na duge staze, već i promiču osjećaj trajne vrijednosti i investicije u budućnost.
Važno je ne izgubiti troškove iz vida
Dizajn koji premašuje budžet ili dovodi do nepotrebnih troškova u budućnosti nije održivo rješenje. Projektni timovi trebali bi raditi ruku pod ruku s klijentima kako bi osigurali da se svaki kvadratni metar prostora koristi na najučinkovitiji način, pružajući vrijednost koja nadilazi početnu investiciju. U svijetu gdje je svaki kvadratni metar važan, gdje svaka odluka o dizajnu ima svoje posljedice, ključno je usmjeriti fokus prema stvaranju prostora koji služe kao pokretači produktivnosti i kreativnosti, a ne samo kao estetski ugodna okružja. Na kraju, prostori u kojima radimo, u kojima dijelimo ideje i gradimo budućnost, trebaju biti mjesta koja podržavaju i potiču sve te aktivnosti, a ne samo dizajnirana pozadina.
*Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora nisu nužno stavovi uredništva i redakcije Poduzetnika.
