U prošlom broju krenuli smo sa serijalom na temu upravljanja zalihama. Objasnili smo što su zalihe i zašto su važne te kako definirati pravu veličinu zaliha za svoje redovno poslovanje. Definiranje adekvatne visine zaliha tema je gotovo svakog projekta na kojem sam do sada radila kao konzultant.
Svojim klijentima sugeriram:
- Utvrdite svoju financijsku sposobnost i spremnost investicije u zalihe, a da pritom ne narušite likvidnost poslovanja.
- Definirajte ciljeve prodaje. Želite li zadovoljiti potrebe svojih kupaca odmah ili ste spremni na isporuku u određenom razdoblju?
- Sustav odgovornosti i kontrole. Definirajte jasne odgovornosti zaposlenika koji upravljaju zalihama, kao i sustav kontrole naručivanja i upotrebe zaliha.
- Stabilnost dobave. Uspostavite partnerski odnos s dobavljačima radi stabilnosti dobave i procijenite rizike u lancu dobave.
Sagledavanjem svega navedenog definiraju se razine zaliha koje su najprikladnije za poslovanje poduzeća i strategije koju smo postavili.
Moramo se zapitati – poznajemo li svoje zalihe?
Poduzeća se suočavaju s problemom upravljanja zalihama nerijetko pokušavajući rješavati problem kada dođe do pomanjkanja određene robe na zalihi ili prilikom utvrđivanja zalihe robe koja duže stoji, takozvanih nekurentnih zaliha.
U upravljanju zalihama postoje određeni alati koji nam mogu pomoći kako bismo osigurali optimalnu i pravu količina zaliha na svom skladištu.
ABC analiza
Ovo je alat koji ima vrlo široku primjenu, ne samo u praćenju strukture zaliha, već i prilikom analize nabave, dobavljača, prodaje, artikala i sl.
ABC analiza se bazira na Paretovom pravilu 80-20 koje nam ukratko govori da 80% naših zaliha u pravilu čini 20% artikala. Sukladno tom pravilu možemo grupirati svoje zalihe u kategoriju A, B ili C. Svaka od navedenih kategorija stoga ima svoju strategiju upravljanja zalihama:
- Kategorija A – traži planiranje i što točnije prognoze, česte kontrole i praćenje, mora biti u fokusu više razine upravljanja (voditelj, kontrolor…).
- Kategorija B – traži približno planiranje, kontrole na npr. tjednoj razini, mora biti u fokusu srednje razine (skladištar, referent…).
- Kategorija C – planiranje nije preduvjet, povremena kontrola, praćenje od strane nižih razina.
Kada zalihe strukturiramo s pomoću ovog alata, upravljanje će biti daleko lakše i efikasnije.
Koeficijent obrtaja
Drugi alat koji nam pomaže kod upravljanja zalihama, koji ukazuje na efikasnost korištenja resursa poduzeća, odnosno koliko se puta u određenom razdoblju obrnu pojedine vrste resursa, je koeficijent obrtaja. S aspekta zaliha, koeficijent obrtaja utvrđuje koliko se puta zalihe obrnu u određenom razdoblju i samim time možemo zaključiti da ako je koeficijent obrtaja veći, obrtaj naših zaliha je brži. Stoga je nužno pratiti ovaj pokazatelj kako bismo mogli reagirati u pravom trenutku, prepoznati eventualne zalihe koje se slabo kreću te poduzimati konkretne akcije.
Preporučam koristiti ove alate u upravljanju zalihama jer pomažu u optimalnom korištenju resursa, ostvarenju ušteda i postizanju zadanih ciljeva poduzeća. Ako vam je potrebna pomoć u implementaciji, obratite nam se s punim povjerenjem.
