Što su zalihe i zašto su važne? I. dio

Zalihama trebamo osigurati kontinuitet poslovanja te zadovoljavanje potreba krajnjih kupaca.

Zalihe spadaju u kategoriju kratkotrajne materijalne imovine. Predstavljaju količinu koja je potrebna poduzeću kako bi se nesmetano odvijali procesi proizvodnje i prodaje. Također, zalihe predstavljaju i osiguranje od svih mogućih rizika.



Postoje tri osnovne vrste zaliha:

  • Zalihe sirovina i materijala – sirovine i materijali su sva ona dobra koja poduzeće naručuje za potrebe vlastite proizvodnje i pripreme/proizvodnje svog gotovog proizvoda.
  • Nedovršena proizvodnja – to su sva sredstva koja se nalaze u procesu proizvodnje i na kojima se provode određene operacije kako bi se dobio gotov proizvod.
  • Zalihe gotovih proizvoda i trgovačka roba – zalihe gotove robe predstavljaju kompletirane gotove proizvode poduzeća koji su spremni za distribuciju i prodaju.

Osnovna funkcija zaliha

Zalihama trebamo osigurati kontinuitet poslovanja te zadovoljavanje potreba krajnjih kupaca. S druge strane, zalihe su novac u obliku robe pa je itekako bitno koju ćemo vrijednost robe imati u skladištu. Tu dolazimo do onog vječnog pitanja – koja je prava veličina zaliha?

Ako pitamo prodaju i proizvodnju, oni će svakako htjeti velike zalihe jer prodaja želi imati uvijek dovoljne količine da može prodati kupcima, dok proizvodnja ne želi zastoj i stajanja zbog toga jer nema dovoljne količine na skladištu. Ako pitamo skladište i financije, njihovo razmišljanje je pak suprotno – financije ne žele ulagati veći iznos financijskih sredstava u zalihe kako ne bi ugrozile likvidnost, dok skladišta većinom muku muče sa skladišnim prostorom te im prevelike zalihe otežavaju poslovanje.

Koja je onda prava veličina zaliha?

Svi koji se bave procesom planiranja i upravljanja zalihama znaju da to nije jednostavno. Evo nekoliko čimbenika o kojima ovisi visina zaliha i koji utječu na veličinu zaliha koje poduzeće želi, odnosno treba imati.

  • Način i opseg proizvodnje – pravovremena informacija o potrebama materijala za proizvodnju nužna je kako bi se izbjegli eventualni zastoji proizvodnog procesa, odnosno kako ne bi nastajali dodatni troškovi hitnih isporuka.
  • Troškovi držanja zaliha – podrazumijevaju nabavnu cijenu, troškove naručivanja, prijevoza i troškove skladištenja zaliha.
  • Veličina i broj skladišta – ako imamo veći broj skladišta i dislocirane lokacije, potreba za zalihama je veća.
  • Način i uvjeti skladištenja – ovo se odnosi na veličinu skladišnih kapaciteta, stanje samog skladišta i dodatne opreme, potrebe eventualnih posebnih skladišnih prostora (rashladne komore, silosi, prostor za plinove i kemikalije i sl.).
  • Učestalost naručivanja i zahtjevi dobavljača – naručujemo li češće manje količine ili naručujemo rjeđe pa u većim količinama, uvjetuje li nas dobavljač minimalnim narudžbama i sl.
  • Karakteristike sirovina i materijala i sl.– optimalna razina zalihe npr. za metalnu industriju nije ista kao za prehrambenu i obratno.
zalihe

Prilikom definiranja optimalne razine zaliha treba uključiti što više parametara kako bismo postigli efikasnost procesa upravljanja zalihama i nesmetano odvijanje proizvodnje i prodaje.

www.cronata.hr

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.