Digitalni inkubator je online projekt Instituta za inovacije gdje učenici i studenti iz cijele Hrvatske mogu besplatno učiti o kreativnosti i inovacijama te to znanje primijeniti kroz osmišljavanje ideja i projekata koji stvaraju novu vrijednost. Cilj je projekta pružiti podlogu i ekosustav za razvoj i treniranje kreativnosti među mladima u Hrvatskoj kako bi se kontinuirano stvarale nove generacije inovatora i poduzetnika budućnosti.
Voditelj projekta je Filip Vrhovnik, direktor rasta i razvoja u Institutu za inovacije te suosnivač Stellar platforme za razvoj inovacijskih projekata i sustava. Filipova misija je izgraditi globalni inovacijski ekosustav u kojem strastveni pojedinci iz bilo kojeg dijela svijeta imaju jednake mogućnosti i prilike povezati se oko smislenih ideja i projekata koji stvaraju vrijednost.
Filip Vrhovnik za Poduzetnik.biz predstavio je stare i nove projekte Digitalnog inkubatora.
Nakon prve generacije polaznika Digitalnog učeničkog inkubatora, kako ste zadovoljni rezultatima i povratnim informacijama? Jeste li ostvarili postavljene ciljeve?
Digitalni inkubator prvu je godinu započeo s učenicima i učiteljima iz cijele Hrvatske. Jezikom brojki, u 2021. godini okupili smo zajednicu od gotovo 2000 učitelja i učenika koji razmišljaju drugačije, koji žele trenirati kreativnost i spremni su aktivno razvijati sebe i svoje potencijale. Izuzetna je stvar što svi dolaze iz više od 160 različitih škola koje se nalaze u 80 različitih mjesta iz svih krajeva Hrvatske. Time smo dobili jedno raznoliko društvo i širinu koja nam je posebno važna. Ne okupljamo, dakle, samo mlade iz velikih gradova i škola, već i one iz manjih sredina koji toliko često nemaju jednake mogućnosti i prilike. S obzirom na sve to, kao i na činjenicu da je više od 90% učenika i timova ustrajalo u radu, čak i u vremenima pandemije, te da su uspješno završili inkubator, možemo reći da smo za prvu godinu ostvarili svoje ciljeve.
Ove godine u projekt ćete uključiti i studente. Koga sve želite motivirati i uključiti? Za koga će studenti moći razvijati inovacije?
Tako je. U 2022. godini Digitalni inkubator širimo i na studentsku populaciju kako bismo ostvarili snažan utjecaj na mlade u svim fazama obrazovanja i tako gradili nove generacije lidera, inovatora i poduzetnika. U projekt se mogu besplatno uključiti studenti svih fakulteta u Hrvatskoj, bez obzira na struku i smjer. Kod studenata nam je cilj aktivno trenirati kreativno, apstraktno i kritičko razmišljanje ključno za rješavanje kompleksnih problema i razvoj inovacijskih projekata. Upravo to će biti ključna valuta budućnosti na tržištu rada i zato studente danas želimo ciljano pripremati za budućnost.
Kako bismo sve ovo sveli na vrlo praktičnu i primjenjivu razinu, studente ćemo povezati s vodećim regionalnim kompanijama u različitim industrijama za koje će studenti moći razvijati inovacijske projekte: Hrvatski Telekom, generalni partner projekta – telekom industrija // Jamnica – industrija pića // PIK Vrbovec – prehrambena industrija // Pevex – retail industrija // Ericsson Nikola Tesla – ICT industrija // Poliklinika Bagatin – zdravstveni turizam.
Studente ćemo provoditi kroz cijeli proces razvoja inovacijskih projekata, a dodatno će im pomoći i strukturirani zadatci, predavanja i feedback meetovi s mentorima kompanija i Instituta za inovacije. Svi projekti proći će kroz proces evaluacije, a najboljih pet prezentirat će pred stručnim žirijem.
Kakve nagrade mogu očekivati najbolji od njih? Što ste im sve pripremili?
Za najuspješnije smo osigurali vrijedne novčane nagrade s ukupnim nagradnim fondom od 200.000 kuna plus. Tako ćemo u učeničkom inkubatoru nagraditi tri najuspješnija tima u kategoriji osnovnih i srednjih škola, dodijelit ćemo nagradu „Škola za inovacije“ za najinovativniju osnovnu i srednju školu u Hrvatskoj te priznanje „Mentor inovator“ za učitelje koji su značajno doprinijeli razvoju kreativnosti učenika.
U kontekstu inkubatora za studente nagradit ćemo tri najbolja tima u svakoj industriji te uručiti Generalnu nagradu od 20.000 kuna sveukupnom pobjedniku pod pokroviteljstvom Hrvatskog Telekoma kao generalnog partnera. Osim novčane nagrade, kompanije samostalno mogu odlučiti direktno angažirati, zaposliti ili investirati u neki od pobjedničkih timova. Stoga je upravo Digitalni inkubator izvrsna prilika za studente da se istaknu pred budućim poslodavcima te i prije zaposlenja pokažu što su u stanju napraviti i stvoriti.
Tko sve stoji iza projekta Digitalni inkubator?
Digitalni inkubator pokrenuo je tim Instituta za inovacije sa željom da mladima otvorimo pristup najnovijim znanjima i principima kreativnosti i inovacija iz mreže vodećih svjetskih profesora, konzultanata i stručnjaka koji su dio našeg globalnog think-tanka. Više od 10 godina surađujemo s vodećim regionalnim kompanijama na razvoju strategija stvaranja vrijednosti te inovacijskih projekata i sustava. Sada svo to znanje i iskustvo želimo usmjeriti i prema mladima, a kako bismo aktivno stvarali nove generacije lidera i inovatora.
O novim generacijama često se govori kao o mladima kojima je teško zadržati pažnju na nečemu, zapravo kao o prilično “zahtjevnoj publici”. Kako vi to komentirate s obzirom na uspješnost inkubatora?
Činjenica je da mladi danas žive u svijetu pokretanom brzinom i instantnom dostupnošću – informacija, roba/usluga i rješenja. U takvom kontekstu logično je da je pažnja skraćena, fokus slabiji i tolerancija za nešto što ih ne zanima manja. Mislim da se ova generacija puno lakše i brže pokreće, zato što za to imaju potrebne resurse i vrlo niske barijere. Problem se javlja u ustrajnosti i upornosti, želji da se nešto izgura i kada je teško ili nemoguće.
Prošle generacije nisu imale toliko mogućnosti pokušaja i pogreške, pa odustajanje i nije bila neka opcija (za većinu nas). Danas, uza sve što se nudi i sve što je moguće, kad mladi vide da nešto ne funkcionira – odustaju i prelaze na nešto drugo. Prema mome mišljenju, to i nije tako loše jer otvara prilike za eksperimentiranje.
No mi u Digitalnom inkubatoru na mlade gledamo kao na buduće inovatore i genijalce, a ne kao na klince koje je potrebno nešto iznova poučiti.
Od samog starta stavljamo mlade u poziciju u kojoj se osjećaju slobodno i zaigrano prepuštajući im kontrolu u potpunosti. Postavljamo im važna i velika pitanja, kompleksne probleme i izazove gdje mogu pokazati svoj puni potencijal i sposobnost promišljanja. U takvom kontekstu puno im je interesantnije pratiti sadržaje koji su kraći i koji se bave temama koje ih interesiraju. Cijeli proces fokusira se na primjenu znanja i vještina, gdje nema točnog i netočnog odgovora, već samo dobre argumentacije vlastitih perspektiva.
Nadopunjuju li se nova znanja i vještine koja će dobiti u Digitalnom inkubatoru sa školskim kurikulom ili je ovo samo nadogradnja na već naučeno?
Curriculum kroz koji učenici i studenti prolaze kroz faze obrazovanja važan je temelj za rast i razvoj, za shvaćanje svijeta u kojem živimo, ali i za razvoj stručnosti i ekspertize u nekom području. No, ukoliko nešto želimo mijenjati, unaprijediti ili stvoriti nešto novo – moramo na tome dodatno raditi, trenirati sebe i razvijati vlastite kognitivne kapacitete. Činjenica da nešto poznajemo i radimo godinama nije nikakva garancija kvalitete.
Temeljna znanja koja stječemo kroz obrazovni sustav možemo zamisliti kao hrpu točkica na velikom platnu. Na svima nama je da aktivno radimo na povezivanju tih točkica kako bismo stvarali nešto novo i smisleno u područjima koja nas vesele i oko kojih smo strastveni, a upravo to učenici i studenti mogu ostvariti kroz Digitalni inkubator.
Kako profesori i ravnatelji škola reagiraju na vaš program i imate li neke koji se posebno ističu?
Kroz Digitalni učenički inkubator važno nam je graditi zajednicu učitelja koji kontinuirano iz svojih učenika izvlače najbolje i potiču ih da probijaju vlastite granice. Upravo su oni ti koji pokazuju da nije sve tako sivo u obrazovnom sustavu i da ima fenomenalnih i proaktivnih pojedinaca koje ne zanima status quo i koji stalno traže nove prilike za rast i razvoj svojih učenika. Samom prijavom u projekt već su dovoljno rekli, a kada na kraju vidite njihove pozitivne reakcije, veselje i suze zbog ostvarenih rezultata, znate da ovo što radimo ima smisla. Posebno bih istaknuo Jasminu Mamulu iz OŠ Sveti Matej Viškovo i Dalibora Pekasa iz Tehničke škole Ruđera Boškovića – oni su prošlogodišnji dobitnici priznanja “Mentor inovator” za izniman doprinos učitelja u razvoju kreativnosti učenika.
Imaju li, prema Vašem mišljenju, današnji mladi osjećaja za poduzetništvo?
Kada govorimo o poduzetništvu, vrlo često ga promatramo samo kroz poslovno-pravnu prizmu otvaranja poduzeća, prodavanja nečega, administracije, računovodstva i financija. Poduzetništvo je puno više od toga i upravo sve te perspektive želimo prenijeti mladima. Poduzetništvo je stvar odgovornosti, pristupa i mindseta u rješavanju problema i prepreka na koje nailazimo po putu. Stoga, više možemo i moramo razgovarati o tom poduzetničkom mindsetu, a ne o samom poduzetništvu. To je mindset koji uvijek nastoji stvarati neku vrijednost u svemu što radi, svaku prepreku i problem gleda kao na priliku za učenje i rast i koji će nakon deset neuspjelih pokušaja pronaći snage i načina da izgura i taj jedanaesti.
Manji broj ljudi nosi poduzetnički mindset u sebi od najranijih dana i na taj način pristupaju svemu što rade u životu – za njih je ovaj projekt svojevrsni katalizator. Za sve ostale je izuzetno važno kontinuirano se izlagati ovakvim aktivnostima i biti u okružju koje će cijeniti i razvijati taj poduzetnički mindset gdje mogu bez ikakva straha eksperimentirati i pokušavati stvarati. Upravo je taj proces pokušaja i pogrešaka ključna varijabla za rast i razvoj poduzetnika i poduzetničkog mindseta.
Što je mladima najpotrebnije u današnje doba?
Mislim da mladima danas treba hrabrosti, upornosti i poniznosti. Hrabrosti – da se usude i odvaže krenuti, probati i eksperimentirati sve dok ne pronađu ono što ih veseli i inspirira. Upornosti – da izguraju sve ono što su započeli, a što im ima smisla razvijati kroz sve prepreke i izazove s kojima će se susreti. I na kraju, poniznosti – da bez obzira na uspjehe, zaradu ili status, svi skupa budu primarno – ljudi.
Digitalnim inkubatorom ultimativno želimo utjecati na mindset mladih, ali i društva u cjelini. Da se ne fokusiramo na traženje izlika, već na pronalazak rješenja. Da nismo začarani prijašnjim uspjesima, već da se okrećemo novim izazovima i prilikama ispred nas. Da ne gledamo kako jedni druge spustiti, već kako jedni druge možemo podići i zajedno uspjeti. Jedino tako možemo izgraditi ekosustav u kojem će mladi moći pokazati svoj puni potencijal. To je budućnost kakvu želimo za njih. Budućnost u kojoj ostaju u Hrvatskoj i stvaraju.
