Od kontroverznih privatnika 90-ih godina do “brze love” u influencingu – što je danas stvarna slika poduzetništva kakvu želimo prenijeti mladim generacijama i kako je rebrendirati?
“Kad porastem, želim biti poduzetnik”, sve češće čujemo među djecom i mladima.
S druge strane, ista rečenica među starijim generacijama, koje i dalje povezuju poduzetništvo s visokim rizicima, negativnim medijskim natpisima, lovljenju u mutnom i neuspjehu, izaziva lupanje srca, knedlu u grlu i osjećaj gubljenja tla pod nogama.
Na prvu, razmišljanja mladih smatramo ponosom i napretkom poduzetničke kulture, kao i cjelokupnog društva. No, kada zagrebemo malo ispod površine i propitamo njihove motive, otkrijemo da su oni daleko površniji i da među njima prednjači mogućnost ostvarivanja velikih prihoda, luksuznijeg životnog stila i slobode.
Visoko samopouzdanje, ali ograničavajuće okolnosti
Prema poduzetničkom optimizmu i vjeri u vlastite poduzetničke sposobnosti, Hrvatska je na prvom mjestu u cijeloj EU, pokazuje Global Entrepreneurship Monitor istraživanje. Biti poduzetnik postaje sve primamljivije, ali izazov nastaje onda kada se taj optimizam spusti u praksu i uzmu u obzir politika, birokracija te obrazovanje nedovoljno prilagođeno stvarnim potrebama tržištu. Po svim okolnostima, Hrvatska je i dalje “nepoduzetničko” društvo koje još treba dosta ulagati u transformaciju svojih tromih birokratskih struktura, zastarjelih obrazovnih programa, kao i promjenu načina razmišljanja, ponajviše odvajanja od percepcije sigurnih poslova i povećanja sklonosti k riziku.
Između Instagrama i jave
Takva ograničenja ne vidi Generacija Z koja je uz povećanu popularnost društvenih mreža pronašla jedinstveno mjesto za kreativni izričaj i zaradu. Za ulazak u poduzetništvo više nisu potrebni veliki kapital, kupnja strojeva i zaposlenici, već samo pametni telefon i stabilna internetska veza.
Tako je nastao cijeli val poduzetnika kreatora čija su glavna valuta pozornost, broj pregleda i followera, a dok se te brojke povećavaju, povećava se i zarada. Posljedično, čak 78% generacije Z ne smatra da im je potrebna fakultetska diploma jer smatraju da su im TikTok savjeti korisniji za rast poslovanja. Skupi auti, luksuzne nekretnine, isklesana tijela, putovanja i zabave postaju neizostavni dijelovi Instagram feeda koji svakodnevno pjevaju odu slobode poduzetništvu i brzoj zaradi preko noći. Tradicionalni poslodavci i obrazovne ustanove tako u očima mlađih generacija postaju dinosauri koji ih samo usporavaju i sputavaju do ostvarenja Instagram high lifea.
Nestrpljivost kao tržišna prednost
Gledajući globalno, porast poduzetničkih težnji uvjerljivo predvode Milenijalci i Generacija Z koji su prigrlili digitalne tehnologije i s pomoću njih svakodnevno stvaraju svoja radna mjesta, transformiraju tržište te brišu zemljopisne granice svog uspjeha, ali i zarade. Prema Microsoftovom istraživanju, čak 48% Gen Z generacije ima dodatne poslove i izvore zarade, ne žele raditi od 9 do 5 i ne računaju na klasičnu mirovinu. Kao generacija koja je odrasla s punim pristupom informacijama, to je u njima stvorilo osjećaj neovisnosti, snalaženja i samostalnog rješavanja problema. Oni ne misle da trebaju biti formalno prepoznati kao stručnjaci da bi napravili utjecaj i čekati da se popnu na korporativnoj ljestvici, nego sami utiru svoj put. Iako ih nerijetko smatraju nestrpljivima, lijenima i nelojalnima strukturama, možda je upravo to i njihova najveća tržišna prednost koja im u ubrzanom digitalnom dobu donosi uspjeh.
Rebrending ili rekonstrukcija poduzetništva?
Rast poduzetničkih ambicija je pozitivan, dokle god su očekivanja utemeljena na stvarnoj slici svijeta. Kao i svaki rebrending, i ovaj treba krenuti od dobrog istraživanja tržišta, evaluacije onoga što je dobro i onoga što je loše. Dobro je da su mladi optimistični, samostalni, entuzijastični i opremljeni digitalnim vještinama, loše je da su nestrpljivi, motivirani isključivo zaradom i nespremni ulagati u budućnost, osim ako u tome ne vide neku veću svrhu. S druge strane, možda je vrijeme da se u tradicionalnom poduzetništvu raspadne mit o hijerarhijama, strukturama i napornom radu te zaživi mit o svrhovitom radu.
Tko bi mogao biti idealan poduzetnik budućnosti? Onaj koji radi pametnije, ne nužno i napornije. Onaj koji okuplja i motivira ljude oko veće svrhe i utjecaja te koristi mogućnosti digitalnih tehnologija, optimizirajući svoje vrijeme i resurse, transformirajući svoju industriju i poslovni svijet.
Za mijenjanje slike poduzetništva ne trebamo velike kampanje i budžete, već stvarne ljude, ambasadore, čije priče potvrđuju da je moguće i potrebno stvarati tržišnu vrijednost, okupljati različite generacije i pritom dijeliti realistične slike uspjeha, kao i neuspjeha.
Tanja Džido, MBA, savjetnica je za osobni brending i brending poslovanja s više od 15 godina iskustva u komunikacijskoj industriji, gdje je radila na kampanjama vodećih domaćih i međunarodnih brendova. Prva je LinkedIn trenerica u Hrvatskoj i vodeća savjetnica za osobni brending, a u 7 godina poduzetništva radila je za više od 150 individualnih klijenata i 50 tvrtki, dok je njezine edukacije prošlo više od 2000 ljudi. Posljednjih 5 godina mentorica je na brojnim poduzetničkim programima, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Godine 2023. proglašena je Diversity Role Model of the Year te 2019. Female Role Model of The Year na Central European StartUp Awards. Aktivna je promotorica LinkedIn platforme za umrežavanje, gdje ima preko 20 tisuća vrijednih kontakata, a globalno se nalazi među 1% najaktivnijih korisnika u industriji. Više doznajte na www.tanjadzido.com
*Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora nisu nužno stavovi uredništva i redakcije Poduzetnika.
