Poduzeća i obrti zbog potreba vlastitog poslovanja u svojoj imovini mogu imati osobna prijevozna sredstva, ili ih nabaviti putem leasinga i dugoročnog najma. Takva prijevozna sredstva nerijetko se daju na cjelodnevno korištenje zaposlenicima poduzeća, direktorima, vlasnicima ili pak trećim osobama.
Korištenje osobnih prijevoznih sredstava sa strane zaposlenika
Kada prijevozno sredstvo koristi osoba zaposlena u poduzeću ili sam obrtnik, poslodavac o tome treba sastaviti pismenu odluku, a obveza obračuna i prijave poreza na dohodak i doprinosa je jasna: za svaki mjesec korištenja, zaposleniku se obračunava plaća u naravi u neto iznosu od 1 % nabavne cijene prijevoznog sredstva ili 20 % mjesečne rate leasinga/dugoročnog najma za prijevozno sredstvo ili prema stvarnom korištenju. Na neto iznos plaće u naravi obračunavaju se porez na dohodak i prirez te obvezni doprinosi, a sve prema propisima o obračunu dohotka od nesamostalnog rada (plaće). Obveze za poreze i doprinose prijavljuju se putem obrasca JOPPD i plaćaju u propisanom roku.
Korištenje prijevoznih sredstava sa strane osoba koje nisu zaposlenici poduzeća/obrta
Pored zaposlenika, prijevozno sredstvo mogu koristiti i osobe koje nisu zaposlenici: direktori, vlasnici poduzeća i treće osobe. Kako oni korištenjem ostvaruju određenu materijalnu korist, točnije, primitak u naravi, na njega je također potrebno obračunati obvezne doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te porez na dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak i mogući prirez. Iznos neto primitka u naravi izračunava se na jednak način kao i za zaposlenike poduzeća/obrta, no u ovom slučaju obračuni poreza i doprinosa izvršit će se prema odredbama koje se odnose na tzv. drugi dohodak.
Široj javnosti manje poznato određenje tzv. drugog dohotka iz hrvatskog Zakona o porezu na dohodak odnosi se na primitke koje fizičke osobe ostvare svojim angažmanom izvan statusa zaposlenika. Dakle, to su primici koji ne spadaju u dohodak od nesamostalnog rada, ni samostalne djelatnosti, kao ni imovine i kapitala. Najčešće se radi o primicima po osnovi članstva u skupštinama, nadzornim odborima, povjerenstvima, zatim autorskim naknadama, primicima sportaša, sportskih sudaca, tumača, prevoditelja, vještaka i primicima koje na ime stipendija i nagrada ostvare učenici, studenti ili sportaši itd. Pored toga, u drugi dohodak ulaze i primici koje fizičke osobe izvan statusa zaposlenika ostvare u naravi, osobito korištenje prijevoznih sredstava, korištenje građevinskih objekata, povoljnije kamate na kredite i slično. Karakteristično za drugi dohodak jest da su propisane stope za obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje dvostruko manje nego kod dohotka od nesamostalnog rada (plaće) pa je i ukupni trošak poduzeća manji.
