Studija na 308 odraslih pokazala je da su ljudi tijekom godišnjeg spavali u prosjeku 21 minutu duže, a dio tog povećanja sna zadržao se i nakon povratka na posao.
Konačno ste stigli na more, na planinu ili u hotel koji ste mjesecima birali i – ništa. Nemate energije, ne da vam se istraživati, ne da vam se „iskoristiti dan”. Spavali biste i ne radili ništa. I kad pomislite da je to u redu, javi se unutrašnji glas: „Pa nisam valjda došla na godišnji samo spavati?“ Poznato?
Produktivnost smo ponijeli sa sobom na godišnji, samo smo joj promijenili ime u dobar provod. Treba vidjeti tri otoka, pronaći konobu koju „znaju samo lokalci“, napraviti 16.000 koraka, SUP-ati, uhvatiti zalazak sunca. I snimiti dovoljno materijala da se vidi kako se dobro odmaramo. Godišnji je postao projekt.
Nakon mjeseci rokova, sastanaka, ekrana i stalne dostupnosti, tijelu ne treba još jedan sadržaj, nego predah i odmor. I zato nije najgora stvar koja nam se može dogoditi na godišnjem da dva dana ne radimo ništa, nego osjećaj da i odmor moramo dobro odraditi.
Dolazimo do druge zanimljive pojave – travel FOMO-a
Nekada smo s putovanja donosili fotografiju, možda školjku i neku priču koju bismo prepričavali godinama. Danas se čini da svaka destinacija ima popis stvari koje jednostavno ne smijemo propustiti.
Ako smo u Portugalu, valja vidjeti Lisabon, Sintru i Cabo da Roca, pojesti pastel de nata na pravom mjestu i pronaći žuti tramvaj koji smo vidjeli na Instagramu.
Ako nešto nismo vidjeli, kao da nismo ni bili tamo. Vrlo se lako prestanemo pitati što nam se zapravo radi i počnemo pratiti popis. I odmor pretvorimo u još jedan oblik obaveze.
Pravi luksuz je imati nekoliko dana u kojima ništa ne moramo postići, dokazati niti stići, a ni savršeno se odmoriti.
Rješenje nije ni cijeli godišnji provesti ležeći
Meta-analiza 32 studije, objavljena 2025., pokazala je da godišnji odmor ima pozitivan učinak na dobrobit, a posebno su važni psihološko odvajanje od posla i fizička aktivnost.
Što znači ako vam se pliva – plivajte, ako vam se vozi bicikl – vozite ga, hodajte, planinarite. A ako želite sjediti i gledati u more, onda to i radite bez grižnje savjesti.
Važno je da bar neko vrijeme ne radimo ono što „moramo“. Jer možemo biti na najljepšoj plaži Jadrana, a glavom još uvijek sjediti za radnim stolom. I onda slijedi povratak, otvorimo laptop, 286 mailova, tri sastanka, u 8:17 stiže poruka: „Samo da te nešto pitam…“, a vi ste se prije 14 sati vratili s trajekta.
Ako se odmah vratimo u isti ritam koji nas je iscrpio prije godišnjeg, ne čudi ako učinak odmora vrlo brzo nestane.
Prvi dan nije trenutak za dokazivanje da smo supermani
Neće se ništa dogoditi ako ne odgovorimo na svaki mail prije prve kave. Postavimo prioritete. Ostavimo malo prostora između sastanaka. Prošećimo. Pojedimo ručak bez ekrana. I prisjetimo se da je posao funkcionirao i dok nas nije bilo.
Možda je dobar godišnji puno manje spektakularan nego što smo si zadnjih godina počeli zamišljati. Dovoljno sna, malo kretanja, odmak od posla. Ljudi s kojima nam je dobro, nešto što nas veseli i osjećaj da bar nakratko ponovno raspolažemo vlastitim vremenom. Bez potrebe da ga maksimalno iskoristimo.
