U razgovoru s ljudima o novcu, često primijetim jednu zanimljivu stvar. Ljudi puno rade, trude se i zarađuju. Neki danas zarađuju više nego prije, ali unatoč tome imaju osjećaj kako financijski stoje na mjestu.
Ljudi koji zarađuju isto ili čak manje nego prije, osjećaju još veći pritisak. Troškovi rastu, sigurnost se smanjuje i mnogi imaju osjećaj kako moraju raditi sve više samo da bi zadržali isti životni standard.
I onda dolazi pitanje: „Kako je danas moguće, unatoč radu i prihodima, imati osjećaj manje sigurnosti nego prije?”
Odgovor nije jednostavan. Jedan dio odgovora sigurno je povezan s financijskom pismenošću, jer mnogi ljudi znaju raditi za novac. Međutim, nitko ih nije ozbiljno učio kako novac može raditi za njih.
Novac danas traži drugačije razmišljanje
Prije 20 ili 30 godina mnoge su stvari bile jednostavnije. Ljudi su često imali jednu karijeru, jednu vrstu štednje i relativno predvidiv financijski život.
Danas je svijet drugačiji. Tržišta se mijenjaju brže. Tehnologija mijenja poslove. A umjetna inteligencija već sada polako mijenja način rada u mnogim industrijama. Inflacija je opet viša. Zato financijska pismenost više nije „tema za investitore“. Ona postaje osnovna životna vještina.
Danas više nije dovoljno samo zarađivati. Danas je važno razumjeti što se događa s novcem nakon što ga zaradimo.
Inflacija nije spektakularna. Upravo zato je opasna.
Inflacija ne radi dramu preko noći. Ne probudite se jedno jutro i vidite kako je pola novca nestalo. Ona djeluje polako, gotovo neprimjetno – malo pomalo. I baš zato je ljudi često podcjenjuju.
Kada pogledate nekoliko godina unatrag, razlika postane vrlo konkretna. Mnogi danas osjećaju da novac na računu vrijedi manje, da štednja raste sporije od troškova života i da financijska sigurnost više nije nešto što se podrazumijeva.
Tu dolazimo do važnog pitanja:
Ako znamo da novac gubi vrijednost, zašto toliko ljudi i dalje ne poduzima ništa? Problem često nije manjak novca. Problem je neodlučnost. Većina ljudi ne sjedi potpuno pasivno zato što ih nije briga, nego zato što ne znaju odakle krenuti. Boje se pogreške, imaju previše različitih informacija ili su jednom imali loše iskustvo. Tada nastane stanje koje je možda najopasnije – odgađanje.
• „Još ću malo pričekati.“
• „Moram prvo sve proučiti.“
• „Sada nije pravi trenutak.“
Vrijeme prolazi, a upravo je vrijeme jedan od najvažnijih faktora u financijama.
Što zapravo znači financijska nepismenost?
Mnogi se ljudi danas prevare i misle da su financijski pismeni zato što imaju plaću, kredit, nešto štede, prate vijesti ili povremeno investiraju. Prava financijska pismenost počinje tek onda kada čovjek razumije kako novac stvarno funkcionira kroz vrijeme. Baš tu često nastane zanimljiva situacija.
Ljudi imaju mišljenje o investicijama, ali ne znaju objasniti osnovne principe. Mnogi nikada nisu ozbiljno čuli za efekt složene kamate, postupno ulaganje kroz vrijeme (cost average), realni prinos nakon inflacije, diverzifikaciju ili razliku između fizičkog i „papirnatog“ zlata. Upravo te stvari dugoročno čine ogromnu razliku.
Znate li odgovoriti na važna pitanja?
Zanimljivo je kako ljudi često znaju cijene telefona, auta, goriva ili kvadrata stana, ali ne znaju odgovoriti na pitanja poput:
• Koliko je moj novac stvarno izgubio vrijednost zadnjih 10 godina?
• Koliki je realni prinos moje investicije nakon inflacije?
• Što se događa ako ulažem manji iznos redovito 20 godina?
• Koja je razlika između imovine koja donosi prihod i troška koji izgleda kao investicija?
• Koliko rizika zapravo imam u svom portfelju?
I to nije kritika ljudi. To je jednostavno posljedica činjenice da nas većinu tih stvari nitko nikada nije ozbiljno učio.
U školama učimo mnogo korisnih stvari, ali vrlo malo o novcu, investiranju, inflaciji, porezima i dugoročnom upravljanju kapitalom. Zato danas nije problem samo inflacija. Problem je što mnogi ljudi osjećaju posljedice financijskog sustava, a zapravo ga ne razumiju dovoljno.I upravo tada čovjek postane ranjiv na loše odluke, emocije, strah, „savjete“ bez razumijevanja ili potpuno pasivno čekanje.
Financijska nepismenost često nije odmah vidljiva
Ona se vidi tek kroz godine – u propuštenim prilikama, lošim odlukama, osjećaju nesigurnosti i u tome da čovjek puno radi, a ima osjećaj da financijski ne napreduje koliko bi mogao.
Prava financijska pismenost ne znači da morate postati profesionalni investitor. To znači razumjeti osnovna pravila novca, znati postavljati bolja pitanja, ne donositi odluke naslijepo i dugoročno graditi stabilnost umjesto slučajnosti.
Male razlike kroz vrijeme postanu velike razlike
Ljudi često podcijene male razlike. Upravo male financijske odluke kroz godine naprave ogromnu razliku. Mnogi misle da nekoliko postotaka gore ili dolje nije važno. Ali vrijeme u financijama pojačava gotovo svaku odluku.
Zato financijska pismenost nije samo pitanje: „Gdje ulažem?”
Puno je važnije pitanje: „Razumijem li što radim – i kakve će to posljedice imati kroz 10, 20 ili 30 godina?“
Financijska pismenost nije samo investiranje
Kada ljudi čuju riječ „investiranje“, često odmah pomisle na burzu, kripto, zlato ili nekakav rizik.
Prava financijska pismenost puno je šira. Ona znači razumjeti kamo odlazi novac, razlikovati imovinu od troška, razumjeti rizik i dugoročno graditi stabilnost bez impulzivnih odluka. Netko će dio novca ulagati u nekretnine. Netko u dionice. Netko u vlastiti posao. Netko u plemenite kovine. Ne postoji jedno rješenje za sve ljude.
Postoji jedna zajednička stvar: bez znanja, većina financijskih odluka postaje slučajnost.
Najskuplja odluka često je – ne napraviti ništa
Danas ljudi često čekaju „pravi trenutak“, ali financije rijetko čekaju. Najveća razlika često nastane između ljudi koji stalno odgađaju i onih koji dovoljno rano počnu učiti i razumijevati svijet novca.
• Ne morate odmah znati sve, ali važno je početi.
• Više nije pitanje: „Hoće li se svijet mijenjati?“
• Pitanje je: „Hoćemo li se mi mijenjati zajedno s njim?“
Zašto neke kompanije danas toliko ulažu u edukaciju kupaca?
Dobre financijske odluke moguće su samo onda kada ljudi razumiju vlastite financije. Čovjek koji ne razumije inflaciju, rizik, vrijednost novca ili dugoročne posljedice financijskih odluka teško može donijeti kvalitetne odluke – bez obzira na to radi li se o štednji, investiranju ili poslovanju.
Zato neke kompanije danas ne žele samo „prodavati proizvode“. Žele educirati ljude. Upravo je to jedan od razloga zašto je u Elementumu nastala ideja o Elementum Mini Akademiji.Ne kao klasičnoj prodajnoj edukaciji, nego kao programu u kojem ljudi mogu bolje razumjeti svijet novca, inflacije, investiranja i financijskih odluka.
Što je zapravo Elementum Mini Akademija?
Elementum Mini Akademija nije klasično „prodajno predavanje”, već praktičan edukativni program u kojem polaznici kroz nekoliko tjedana dobiju širu sliku o financijskoj pismenosti, inflaciji, osnovama investiranja, psihologiji prodaje, poduzetništvu i tržištu plemenitih kovina.
Tijekom akademije polaznici slušaju predavanja različitih stručnjaka i poduzetnika iz prakse, sudjeluju u radionicama, analiziraju konkretne primjere i dobivaju znanja koja mogu koristiti u vlastitim financijama, poslu ili kao temelj za moguću poslovnu suradnju.
Poseban naglasak stavljamo na praktično razumijevanje svijeta novca i investicija — jednostavnim jezikom i kroz stvarne životne primjere, jer vjerujemo da danas nije dovoljno samo raditi više. Potrebno je bolje razumjeti kako funkcioniraju novac, tržište i dugoročne financijske odluke.
Upravo tu edukacija može napraviti ogromnu razliku.
Za više informacije pogledajte ovdje.
