“Zalažem se za školu koja gradi samouvjerene mlade ljude — one koji surađuju, uče iz pogrešaka i hrabro mijenjaju svijet oko sebe.” – Anja Stanković, magistra edukacije matematike, profesorica matematike i osnivačica Doline vodika – Bjelovar
Anja Stanković profesorica je matematike i financijske pismenosti u Osnovnoj školi Marina Držića u Zagrebu, osnivačica energetskog startupa Dolina vodika sa sjedištem u njenom rodnom Bjelovaru, jednostavno – učiteljica mentorica iz Zagreba i poduzetnica iz Bjelovara.
„Ne volim rutinu, ali volim rješavanje problema i primjenjivost. Za mene STEM nije STEM bez konkretnih djela, pa svoj profesionalni put, osim u školstvu gradim i u energetici. Jako volim čitati, plivati i debatirati u Debatnom klubu za odrasle. Slobodno vrijeme volim provoditi sa svojim roditeljima, nećakinjom i prijateljima. Regeneriraju me vikendi u Bjelovaru, šetnje uz more i hodanje u prirodi“, priča nam Anja.
Učionicu opisujete kao svoje „igralište“ — na koji način taj pristup unosite u svakodnevni rad s učenicima i kako vam pomaže da izbjegnete rutinu koju mnogi doživljavaju u obrazovanju?
Trudim se da učenici uče kroz igru i da shvate smisao gradiva koje radimo. Smatram da ne trebaju biti „mali strojevi“ koji rješavaju hrpu zadataka bez predaha, nego da trebaju misliti, povezivati i zaključivati kod otkrivanja novih dijelova gradiva. Često im zadam neki kreativni zadatak, a nastavu matematike, što je više moguće, povezujem s međupredmetnim temama kao što su poduzetništvo i financijska pismenost.
Kažete da biste uveli pravilo da učitelji uče jedni od drugih. Kako zamišljate školu u kojoj je suradnja važnija od hijerarhije – i što bi to promijenilo u kulturi obrazovanja?
Zamišljam školu u kojoj neće biti najbitnije ocjene, nego će se stjecati vještine, navike i znanja u kojima će učenici motivirano sudjelovati neovisno ocjenjuje li ih se. Prvenstveno mislim da bi se učitelji bolje povezali i da bi ugled učiteljske profesije dobio na vrijednosti. Učitelji bi trebali biti zvijezde vodilje kroz život ne samo djeci, nego i društvu.
Spomenuli ste da učenike učite „strategijama za svijet koji se mijenja“. Koje su to vještine i načini razmišljanja koji po vama danas najviše nedostaju mladima – a koje škola još uvijek nedovoljno razvija?
Mladima danas definitivno nedostaje empatija, spremnost na suradnju s učenicima iz razreda i učenje iz pogrešaka. Imamo škole u kojima djeca ne uče iz znatiželje i s veseljem, nego za prosjek i upis. Učenici trebaju naučiti da smiju ponekad pogriješiti i da je naposljetku krajnji uspjeh skup svih aktivnosti u kojima u pokazali znanje, kontinuiran rad, fleksibilnost, snalaženje i ustrajnost.
Kako u praksi izgleda „manje predavanja, a više učenja“? Možete li podijeliti primjer iz učionice kad je iskustveno učenje donijelo neočekivano dobre rezultate?
Najbolji primjer je uspjeh moje učenice koja je u travnju 2025. godine osvojila 2. nagradu na Državnom natjecanju iz matematike. Samostalno je rješavala matematičke probleme i na dodatnoj nastavi smo diskutirali o različitim strategijama. Kao mentorica poticala sam je na samorefleksiju, aktivno sudjelovanje i primjenu naučenog u novim zadatcima.
Djecu učite i poduzetničkom načinu razmišljanja. Što za vas znači biti poduzetan – i kako tu vrijednost usađujete kroz matematiku, predmet koji mnogi smatraju „krutim“ i „teškim“?
Za mene poduzetan prvenstveno znači biti samoinicijativan. Učenici tu vrijednost mogu razvijati tako da dodatno proučavaju i rješavaju matematičke probleme, neovisno o domaćoj zadaći. Kroz projektnu nastavu najviše je moguće u učionici razvijati poduzetnički način razmišljanja, a tada kreativnost, inovativnost i spremnost na dodatno istraživanje problema dolaze do izražaja.
Vaša 2025. godina zvuči kao godina prekretnice – tri planera, tri svijeta: školstvo, energetika i osobni razvoj. Kako ste uspjeli sve to uskladiti i što vas je ta godina naučila o ravnoteži između ambicije i dobrobiti?
Godina 2025. bila je zaista godina prekretnice kad sam ono što sam zamislila počela pretvarati u djela. Uz rad u školi i MBA studij, ovo je godina u kojoj sam otvorila startup. Naučila sam da na neočekivanim mjestima možete dobiti priliku, ali i da uz ambiciju i naporan rad, trebate balans. Za sve što radim potrebna je dobra organizacija, podrška i visoka intrinzična motivacija. Najvažnije je uvijek imati odgovor na pitanje WHY. ☺
Kažete da ste se „zaljubili u zeleni vodik“. Kako vidite poveznicu između matematike i zelene energije — može li upravo matematičko razmišljanje biti most prema održivoj budućnosti?
Apsolutno! Za zelene poslove potrebne su vještine analitičkog razmišljanja, modeliranja i predviđanja pa matematika tu ima značajnu ulogu. Zeleni vodik i umjetna inteligencija povezani su na više razina – AI ubrzava razvoj i primjenu zelenog vodika, dok zeleni vodik može pomoći energetskom sektoru kod uravnoteženja elektroenergetske mreže, ali i kao rješenje za energetski intenzivne AI sustave.
Kao profesorica matematike i osnivačica zelenog startupa „Dolina vodika“, spajate dva svijeta — obrazovanje i energetiku. Kako vidite ulogu učitelja u oblikovanju nove generacije koja razumije i aktivno sudjeluje u energetskoj tranziciji?
Učenike i učenice trebamo osvijestiti da planet treba čuvati za buduće generacije. Energetska tranzicija nije samo tehnološka, već i kulturna promjena. Kao profesorica trudim se kod učenika razvijati osjećaj odgovornosti prema okolišu, probuditi u njima kreativnost u pronalaženju održivih rješenja i poticati ih na razvoj STEM vještina. Moji učenici i učenice znaju što je zeleni vodik, a i upoznati su s različitim bojama vodika. Učitelji i učiteljice imaju priliku motivirati i osnaživati generaciju koja će donositi odluke o energiji i održivosti.
Na panelu o financijskoj pismenosti govorili ste u društvu uspješnih žena. Što mislite, koje su tri ključne vještine koje bi svaka djevojka trebala razviti danas kako bi sutra bila spremna preuzeti vodeću ulogu u STEM području i poduzetništvu?
Tri ključne vještine su: razmišljanje za rješavanje kompleksnih tehnoloških rješenja i društvenih izazova, brzo praćenje novih tehnologija i naprednih digitalnih alata te sposobnost donošenja odluka i nošenja s neizvjesnošću.
Kao profesorica matematike s interesom za ekonomiju i energetiku, gdje vidite prostor da se vaša analitičnost i sklonost inovacijama pretvore u društveno korisne projekte — možda čak i poduzetničke? Jeste li spremni za svijet poduzetništva?
Ne mogu reći da sam spremna za svijet poduzetništva, ali mogu reći da sam spremna na jedan trnovit i nepredvidiv put. Definitivno se vidim sudionicom društveno korisnih projekata. Dolinu vodika vidim kao jednu od dionika u jednoj novoj dolini vodika u Republici Hrvatskoj koja će otvoriti nova radna mjesta, proizvoditi zeleni vodik iz različitih obnovljivih izvora energije, pri čemu prvenstveno mislim na geotermalnu energiju, kao i poticati razvoj vodikove ekonomije.
Uključili ste se u projekte naše Udruge Biti bolji. Želite da kazališnu predstavu „Novac“ vide učenici Vaše škole. Želite sudjelovati i u našem projektu 1000 ideja. Što vas je motiviralo da budete sudionik ovih, a možda i drugih naših projekata?
Volim razmišljati izvan okvira i tako se trudim učiti svoje učenike i učenice, a rad na projektima prilika je za razvoj novih vještina. Smatram da se kroz odgojno-obrazovni sustav, kakav imamo danas, poduzetničke vještine ne uče dovoljno tako da su navedeni projekti hvalevrijedni. Veselim se budućoj suradnji!
