Danko Kočiš je menadžer, poduzetnik i promotor svemirske tehnologije, ali prije svega tehnološki optimist, proaktivna osoba i pokretač promjena te čovjek posvećen regionalnom razvoju s globalnom vizijom, koji tvrdi: “Svemir me trenira da budem bolji inženjer na Zemlji i obrnuto. Tjera me da budem izrazito pažljiv i precizan u odgovorima te mi pomaže da zadržim maštovit um, što je velika prednost u svijetu gdje se traži out of the box razmišljanje.”
Ovaj mladi direktor Talentum Group, IT menadžer u Multinormu, glavni tajnik A3 – Adriatic Aerospace Association o sebi kaže: “Rođeni sam Đakovčanin, generacija ’82., a moj put je spoj naizgled nespojivog: strogog svijeta poslovnih procesa i vizionarskog svijeta svemira. Iako formalno nisam vlasnik tvrtke u kojoj radim, djelujem kao intrapoduzetnik u Multinormu, vodeći procese kao da je tvrtka moja (zamišljam lice direktora Magdića dok ovo čita). 😊
Moja svakodnevica su tri paralelne funkcije: IT/ERP menadžment u Multinormu, vođenje Talentum Group koja rješava krizu radne snage i full-time koordinacija svemirskih projekata A3, kao i operative najveće hrvatske svemirske organizacije. Uspješno upravljanje s ta tri, izuzetno zahtjevna segmenta, zahtijeva visoku efikasnost, stalno preslagivanje prioriteta i mentalnu disciplinu. Upravo je ta samokontrola postala jedna od mojih najvažnijih poslovnih vještina.”
Svaki čovjek u životu i u poslu ima neku svoju prekretnicu, odluku da će ići tim putem. Kada pogledate unatrag na svoju karijeru i hobije, postoji li neki trenutak ili odluka koju biste označili kao “prekretnicu” koja vas je dovela do ovoga što radite danas?
Moja stvarna prekretnica nije neka davna povijest, ona se događa relativno nedavno, otprije nekoliko godina. Iako je sjećanje na ekonomsku krizu 2008. i osjećaj besperspektivnosti u Slavoniji ostao kao podsjetnik na to koliko tržište može biti surovo, okidač za akciju bio je sadašnji trenutak. Dugi niz godina promatrao sam tržište, ali sam se odvažio na pokretanje Talentum Group, unatoč svim onim dobro poznatim kočnicama u Hrvatskoj, jer sam shvatio da je čekanje neprijatelj uspjeha. Ključ nije bio u slijepoj vjeri, već u proračunatom riziku: detaljnom cross-referenciranju prilika u Hrvatskoj, regiji i svijetu. Samo je ta validacija tržišta, potpomognuta vjerom u vlastito znanje, oslobodila potrebnu energiju za akciju. Moj savjet onima koji još čekaju savršen trenutak je: odvažite se i krenite onoga trena kad osjetite prvi impuls da biste mogli uspjeti. Poslije je put popločan sumnjom koja vas samo udaljava od cilja.
Možete li nam opisati svoj trenutni posao u ICT-u i koje su vam glavne odgovornosti u tvrtki Multinorm iz Cerne? Kada biste morali objasniti nekome tko nije iz ICT-a što radite u Multinormu, kako biste to opisali u jednoj rečenici?
Multinorm d.o.o., sa sjedištem u Cerni, danas je ponosni dio velike njemačke Strama Group, globalnog igrača u području automatizacije i specijalnih strojeva za automobilsku industriju. Iako dio IT tima za infrastrukturu, moj fokus, onih 95% mog radnog vremena, usmjeren je na ERP sustav. Multinorm posluje projektno, po principu „ključ u ruke“, svaka alatna naprava je unikat. Moja odgovornost je osigurati da ERP sustav savršeno prati taj kompleksni životni ciklus, integrirajući proizvodnju i financije u realnom vremenu. Zbog visokih standarda automobilske industrije, ključno je osigurati potpunu sljedivost, transparentnost troškova i besprijekorni integritet poslovnih podataka. Sustav mora pratiti utrošak materijala, sate rada strojeva i ljudi kako bismo na kraju dana vidjeli točnu sliku profitabilnosti i učinkovitosti svakog pojedinog projekta, a to zahtijeva rigorozan pristup podacima. Ako bih to morao svesti na jednu rečenicu, rekao bih: osoba sam koja povezuje upravu, voditelje odjela, inženjere, radnike i financije, pretvarajući tehničke podatke iz proizvodnje u jasnu sliku o zdravlju i uspješnosti tvrtke.
(najvećem takve vrste na svijetu)
Kao menadžer podigli ste razinu odgovornosti vodeći višemilijunske projekte, radeći u izrazito dinamičnoj okolini. Koji je najveći izazov s kojim ste se susreli kao ICT manager i kako ste ga riješili?
Najveći izazov nije bio tehničke prirode, već je vezan uz strateške investicije i integraciju. Moram balansirati između agilnosti našeg ERP sustava i standarda koje nalaže globalna Strama Group. Tu se odlučuje o višemilijunskim softverskim rješenjima, poput PLM sustava i naprednih AI sustava. Izazov je uspostaviti taj dijalog između dva heterogena sustava i osigurati protok podataka kroz složenu, projektnu proizvodnju. Ipak, najveći uspjeh je pobjeda nad ljudskim faktorom: uvođenje digitalnog reda u proizvodnji, gdje su se radnici morali prilagoditi novom praćenju rada. Rješenje je bila temeljita edukacija i dokazivanje radnicima da točan unos podataka njima osigurava stabilnost tvrtke. Paralelno, tu je pritisak investicijskog odlučivanja: planiramo izbor i implementaciju novih sustava, poput naprednih rješenja za kalkulacije. To su skupi softverski i hardverski projekti. No, rigoroznom matematikom i projekcijama budućeg poslovanja, dokazujemo da se za svaki uloženi euro u digitalizaciju vraća tri puta natrag, što je najbolji argument za ulaganje i rast.
Naučili ste da svojim radom odgovarate i sebi i drugima, a time i zajednici u kojoj radite i živite, da rijetko uspjehe netko nagradi, a da se greške teško plaćaju. I, najvažnije od svega, naučili ste četiri temeljna načela prema kojima živite, koja su to načela?
To je lekcija koju sam naučio na teži način, dijelom i kroz ranije javno, društveno i političko djelovanje. Svaka akcija ima reakciju koja se osjeti na vlastitoj koži, a okolina vas neće zaštititi. U privatnom biznisu greške su skupe i to je ispravno jer tjera na odgovornost. Međutim, to je u snažnom kontrastu s politikom gdje se loše odluke često opraštaju. Zato se držim četiri načela: prvo je metodičnost i strategija ispred improvizacije – nema prečaca! Naučio sam da talent nije ništa bez strukture; stabilan sustav gradi se isključivo dugoročnim planiranjem. Drugo je atomizacija velikih ciljeva po dobro uhodanom principu – podijeli, pa vladaj. Razbijanje velikih ideja u sitne, probavljive dnevne zadatke smanjuje stres i čini viziju ostvarivom. Treće je potpuna osobna odgovornost (skin in the game, rekli bi). Ponašam se kao da je sav rizik moj. Lider mora preuzeti apsolutnu odgovornost za ishod, jer samo tako može biti pokretač promjene koju želimo vidjeti u društvu, a to je pošteno vrednovanje rezultata. Četvrto je sinergija znanja, tj. interdisciplinarnost. U svijetu Industrije 4.0, spajam IT, menadžment i svemir. Niti jedno znanje nije suvišno, a moja snaga leži u tom cross-reference pristupu informacijama.
Za sve one koji razmišljaju o pokretanju vlastite tvrtke: vratite se na onaj eureka! trenutak koji vas je inspirirao. To je vaše gorivo. Pretvorite svoju ideju u strategiju, razbijte je na male zadatke i preuzmite punu osobnu odgovornost.
U svom radu često spajate tehnologiju i edukaciju – možete li podijeliti jedan “aha trenutak” s mladim ljudima koji vas je posebno razveselio? Da imate priliku prenijeti samo jednu poruku mladim ljudima koji žele slijediti STEM karijeru, što bi ona bila i kako biste je ilustrirali kroz vlastito iskustvo?
Kroz projekt “Mali sateliti i raketno modelarstvo” unutar A3, moj najdraži trenutak je trenutak lansiranja. Naš program uči mlade programiranju (Python, Arduino) prije samog lansiranja. Kada taj uređaj, koji su do jučer smatrali samo hrpom žice, poleti i počne slati podatke, dogodi se transformacija. Doslovno vidite kako im se upali lampica iznad glave i čuje se pobjednički uzvik Eureka! Radi! U tom djeliću sekunde shvaćaju da su vlastitim rukama uspjeli napraviti nešto nezamislivo i da su, makar u svom mikro svemiru, pogurali čovječanstvo naprijed. Moja poruka mladima je da se ne boje pogriješiti. Zavolite svoje greške, jer su one stepenice do uspjeha! U tehničkoj kulturi (toliko zapostavljenoj u Hrvatskoj; ali uz svijetle trenutke kompletne HZTK-a i svih njenih sastavnih dijelova – saveza i udruga), STEM-u je greška samo podatak. Pravi inženjer nije onaj koji nikad ne griješi, nego onaj koji se ne predaje dok ne nađe rješenje. Kad u IT-u razvijamo novi softver ili kada dizajniramo dio za satelit, stvari rijetko prorade iz prve. Da sam odustao svaki put kad mi se srušila aplikacija ili modul, kad kod nije prošao ili kad mi je raketa pala jer se padobran nije otvorio, danas ne bih bio ovdje. Svaki taj neuspjeh rekao mi je što ne funkcionira i približio me onomu što funkcionira. To je znanstvena metoda. Zato mladima kažem – testirajte, pogriješite, testirajte opet, slomite, testirajte i naučite iz toga. Pravi inženjer nije onaj koji nikad ne griješi, nego onaj koji se ne predaje dok ne nađe rješenje. Ta upornost je važnija od samog talenta ili kvocijenta inteligencije. I još jedan vrlo bitan savjet svima – sve dokumentirajte!
Kada ste prvi put otkrili interes za tehnologiju i astronomiju i kako je to utjecalo na vaš životni put?
Za mene tehnologija nije bila nešto što sam otkrio, već prirodno stanište u kojem sam se rodio. Soba mi je bila puna radiostanica, radio-kontroliranih igračaka i električnih vlakića, a kultna mehano-tehnika bila je moj prvi inženjerski poligon. Mogu slobodno reći da sam slova na tipkovnici Commodorea 64 naučio prije nego što sam naučio pisati olovkom. Moja prva smislena rečenica bila je linija koda Basica. Uz to, rani susret s radioamaterizmom i morzeovom abecedom u kući formirao je moje komunikacijske vještine i percepciju globalne povezanosti, a dobro je došlo i za vježbanje engleskog jezika. Taj spoj inženjerske preciznosti i vizionarske širine svemira, koji je s godinama dobio strukturu (od Oriona do A3), definirao je moj put do danas. Tehnologiju treba predstaviti djeci kao moćno oruđe i alat, a ne kao dadilju; odgoj je posao za roditelje, ne za tablet. Uzmimo za primjer današnje moderne alate strojnog učenja, koje mi kolokvijalno i pomalo pogrešno nazivamo AI (poput ChatGPT-ja ili Geminija). To su sjajni alati kad im znamo postaviti pravi zadatak. No, oni moraju biti poluga koja pojačava našu inteligenciju, a ne pomoćni kotačići na koje se slijepo oslanjamo jer nam se ne da razmišljati. Ključno je naučiti djecu kako iskoristiti prednosti tehnologije, a da ne postanu njezini robovi. Svemir je bio moja prva i najveća fascinacija, od malih nogu. Otkad znam za sebe, težio sam tome da moj rad dodirne zvijezde. Ta dječačka strast nije nestala, samo je s godinama dobila strukturu i odgovornost. Krenuo sam lokalno, preuzevši vođenje Astronomskog društva Orion u Đakovu. Moj rad i entuzijazam očito su prepoznati šire, pa sam predložen za nacionalnog koordinatora UN-ovog Svjetskog tjedna svemira. Kruna tog puta je moja trenutna pozicija glavnog tajnika Jadranske aero-svemirske asocijacije (A3), naše najveće nacionalne organizacije tog tipa. To je dokaz da, kada slijedite ono što iskreno volite i tome pristupite ozbiljno, hobi neminovno postaje profesija.
Ako biste mogli uvesti jednu inovaciju u svakodnevni život koristeći svoje znanje iz ICT-a ili svemirskih tehnologija, što bi to bilo? Ako biste mogli provesti jedan dan u ulozi astronauta, što biste prvo željeli istražiti i zašto?
Koristeći prediktivnu analitiku iz Industrije 4.0 (i 4.5), uveo bih pametnog digitalnog blizanca grada (Digital Twin) za upravljanje javnom infrastrukturom. Time bi kombinirao dosadašnji javni i politički rad, posebice na lokalnoj razini, s IT-jem, ERP sustavima, svemirskim i komunikacijskim sustavima. To bi bila virtualna replika grada koja bi koristila Smart AI za predviđanje kvarova u cijevima ili istrošenosti asfalta. Blizanac bi mogao simulirati i adaptaciju na klimatske promjene. Time bismo javnu upravu prebacili s reaktivnog na proaktivni model, smanjili troškove i zagađenje. A kada bi dan mogao provesti kao astronaut, želio bih biti na Međunarodnoj svemirskoj postaji i taj dan posvetiti širenju preglednog efekta, spoznaji da je naš planet malen i krhak. Kroz prijenose uživo, želio bih prenijeti spoznaju da su svi ratovi, sve svađe i sve birokratske podjele nevjerojatna glupost. Ta realizacija naše zajedničke sudbine i krhkosti je ključ za mir i globalnu suradnju.
Upravo ste se vratili iz Los Angelesa gdje ste posjetili partnere u svemirskom sektoru. Koji su najvažniji uvidi i iskustva koja planirate prenijeti u edukaciju hrvatskih školaraca?
Biti u Los Angelesu i uživo svjedočiti lansiranju rakete SpaceX Falcon 9 te posjetiti space tech tvrtke, baza je za prijenos znanja. Najvažniji uvid nije vezan uz neki tehnički novitet, već uz kulturu rada i mindset. Prvo, moramo usvojiti filozofiju „Fail fast, fail forward“, brzu iteraciju, gdje se greška tretira kao podatak, a ne kao sramota. Ovu kulturu trebaju usvojiti i naše lokalne institucije kako bi pratile tehnološki napredak. Drugo, nužna je interdisciplinarnost bez zatvorenih organizacijskih cjelina; inženjer mora znati osnove financija, a programer logistiku. Naši projekti u A3, poput Cansat rocketry, moraju biti upravo to, simulacija stvarnog poslovanja, gdje učenik nije samo koder, nego i voditelj projekta, zadužen za budžet i komunikaciju. I, treće, moramo ukloniti granice u glavama mladih – vaš talent je globalno relevantan – think global, start local! Cilj A3 projekata je da naši učenici već danas budu dio globalnog svemirskog ekosustava, jer se ne smijemo zadovoljiti samo orbitom našeg planeta.
Projekt “Mali sateliti i raketno modelarstvo” uključuje gotovo 120 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Kako izgleda vaš rad kao koordinatora projektnih aktivnosti?
Projekt “Mali sateliti i raketno modelarstvo” je živi ekosustav koji godišnje provodi gotovo 120 edukativnih aktivnosti. Moj rad je dinamičan i uključuje konstantno učenje kroz suradnju sa sveučilištima i europskim svemirskim konferencijama kako bih mladima prenio najaktualnije znanje. To je strateški projekt jer sve projekcije govore da će nakon 2030. godine svemirski sektor preuzeti ulogu najvrjednijeg industrijskog i poduzetničkog sektora na svijetu. Svemir je puno više od raketa, on uključuje pravo, financije, termalno, mehaničko, kemijsko i elektrotehničko inženjerstvo, tekstilnu, prehrambenu, IT i metalnu industriju, you name it. Naš posao je pripremiti mlade da budu stručni kadar koji će Hrvatsku uvesti u svemirsko doba, stječući konkretne vještine potrebne za ESA-ine projekte, jer smo se odlučili za smjer punopravne članice Europske svemirske agencije (uz ogroman trud cjelokupne hrvatske space zajednice, a posebno vrijednih zaposlenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih). Učenici koji danas sudjeluju čine temelj budućeg astronautskog programa. Stoga je sada pravo vrijeme educirati se, ali i za poduzetnike – da se pripreme za bilo kakav space business.
strategije razvoja Hrvatske u smjeru razvoja svemirskih tehnologija
U SAD-u ste imali priliku pratiti lansiranje SpaceX-ove rakete i raditi s partnerima poput Zaklade Lady Rocket Foundation. Kako planirate razvijati suradnju s međunarodnim partnerima i što to znači za budućnost svemirskog obrazovanja u Hrvatskoj?
Suradnja s međunarodnim partnerima za Jadransku aero-svemirsku asocijaciju (A3) je strateški imperativ s vrlo konkretnim ciljem: uspostava hrvatskog svemirskog ekosustava koji je komercijalno održiv. Naš rad više nije samo edukacija, već inkubator za space poduzetnike. To zahtijeva izuzetno široku globalnu viziju. Naša mreža partnera obuhvaća Zapad (Lady Rocket Foundation, Copernic Space) i Istok (Kina i azijska sveučilišta) – te ono ključno, postojeće hrvatske tvrtke i organizacije koje djeluju na području svemira (Amphinicy Technologies, Avisa Space, Pulsar Labs, Protostar Labs, SeaCras, Hispace, Orbitalyx, Nucelus Aerospace, itd.), kao i europske partnere. Kroz partnerstvo sa zapadnim tvrtkama i organizacijama, našim mladima pokazujemo da je svemir nova „tržnica“ i učimo ih kako se trguje svemirskim resursima, što je ključ za poduzetništvo i New Space filozofiju. Radimo na stvaranju hrvatskih svemirskih „assetsa“, a naši učenici uče se na platformi Copernic Space da prepoznaju tu ekonomsku vrijednost što ih uči poduzetničkom riziku i agilnosti. Paralelno razvijamo intenzivnu suradnju s Kinom i azijskim sveučilištima i organizacijama. Kineski svemirski program je najbrže rastući na svijetu s ogromnim državnim ulaganjima. Izlažući mlade ljude i tom modelu, osiguravamo da razumiju globalni svemirski šahovski plan. Naša uloga je naučiti mlade kako balansirati između New Space agilnosti i snage velikih državnih programa. Naša vizija je da Hrvatska u punopravnom članstvu u ESA-i bude aktivan igrač, a ne samo promatrač.
Kada govorimo o radu u Orionu, najdraža aktivnost nije promatranje teleskopom, već razgovor s mladima koji uključuje kritičko razmišljanje (naravno, i pogled kroz teleskop na Saturnove prstene ili Sunčeve pjege uvijek izaziva oduševljenje). To je zato što su dječji umovi još uvijek neukalupljeni i postavljaju najčudnija i najteža pitanja bez srama.
Što to znači za budućnost hrvatskog poduzetništva i suradnje?
Moja svakodnevica je balansiranje globalnih standarda i lokalnih problema. U Multinormu, suradnja sa Strama Group znači svakodnevnu digitalnu integraciju s globalnim timovima radi isporuke visokopreciznih alatnih strojeva, što zahtijeva rigoroznu kontrolu podataka u high-tech okolini. Kroz A3, kao predvodnici regionalnog svemirskog ekosustava, mi tu logiku prenosimo dalje, balansiramo između agilnosti i komercijalizacije, snage zapadnih i istočnih tržišta i skaliranja s domaćim te standardizaciji s europskim i domaćim standardima, politikama i strategijama. Kroz Talentum Group, rješavam najosjetljiviji lokalni izazov. Naš cilj nije samo uvoz radne snage, već etična integracija novih građana u zajednicu te unapređivanje domaće radne snage (upskilling) – pripremanje za poslove budućnosti (AI, svemir). Za sve poduzetnike prvi korak je akcija, a ne čekanje savršenih uvjeta. Uradite temeljitu cross-reference analizu tržišta i neka vam prvi korak bude validacija ideje uz pomoć mentora ili tvrtke koja se time bavi. Nemojte krenuti naslijepo. Shvatite da vam država neće nužno pomoći na način koji očekujete, ali zato se morate osloniti na vlastitu strategiju i preuzeti potpunu odgovornost. Za hrvatske prilike sve navedeno znači definitivno podizanje standarda ne samo space sektora, već i srodnih high-tech sektora, koji zahtijevaju nultu stopu pogrešaka.
Naša budućnost ovisi o tome kako ćemo komercijalizirati znanje i tehnologiju razvijenu za ekstremne uvjete svemira, koji se mogu primijeniti na bilo kojoj lokaciji na zemlji, a time stvaramo dual use ekonomiju. I, posljednje, uz svemir, IT i HR, u svim procesima su ključni ljudi – moramo pronalaziti rješenja za zadržavanje postojećih i privlačenje novih talenata, kroz obrazovni sustav ili, u kroničnom nedostatku, i specijaliziranih stranih radnika za najzahtjevnije projekte u Hrvatskoj. Ukratko, budućnost hrvatskog poduzetništva je u multiplikativnom efektu koji se stvara prenošenjem najviše svemirske discipline u sve industrijske grane. Ona jamči ne samo održivost, već i globalnu relevantnost.
Za kraj, dopustite mi jedan mali osobni osvrt. Iako moj znanstveni um ne priznaje horoskop kao fakt, kao astrološka Djevica savršeno se uklapam u svaki arhetip discipline. No kroz godine sam naučio najvažniju lekciju: nikada ne smijete zapostaviti sebe, jer vi ste temelj na kojem stoji sve što ste izgradili.
