Znatiželja nam je temeljna adaptacija koja nas je razvila u najuspješniji organizam na planetu. Potiče nas na istraživanje, inovacije, učenje, prilagođavanje i gorivo je za ustrajnost. Vanja Prvulović, mag. psych. Sinapsa Centar d.o.o.
Zamislite našeg pretka na savani tisućama godina prije nas, suočenog s neizvjesnošću. Promatra plodove na stablu koje nitko prije nije dotaknuo. Njegova znatiželja i pitanje “Što ako?” spašava njegovo pleme od gladi i jedan je od koraka ljudskog napretka.
Znatiželja je prirodni nagon s kojim se rađamo, što najbolje vidimo kod djece koja neumorno postavljaju pitanja, povezuju nepovezivo i istražuju bez straha i srama. Sigurna sam da vas je neko dijete bar jednom iskreno nasmijalo pitanjem slučajnom prolazniku ili možda čak dovelo u neugodnu situaciju. Stoga, kako bismo osigurali sigurnost i društvenu prilagodbu, razvili smo oprez kao balans znatiželje i socijalne norme i uvjerenja koji je često ograničavaju. Izreke poput “znatiželja je ubila mačku” ili “ne talasaj” imale su svrhu naučiti nas mjeru, ali ako ih primjenjujemo bez kritičkog promišljanja o cilju i kontekstu, mogu zakočiti naš razvoj. Ovo posebno vrijedi u profesionalnom okruženju, gdje uzimanje stvari zdravo za gotovo, često rezultira stagnacijom, narušenim odnosima ili greškama.
Zašto je znatiželja važna?
Znatiželja nas potiče na istraživanje alternativa, novih rješenja i suočavanje s izazovima. Zaposlenik koji preispituje svakodnevne procese može otkriti jednostavno, ali učinkovito poboljšanje koje koristi cijelom timu. Poduzetnici koji istražuju promjene na tržištu često pronalaze prilike prije konkurencije, uvode inovacije na strateškoj razini i osiguravaju si održivost. Otvorenost prema istraživanju ne samo da osvježava rutinske zadatke nego unosi i element igre, što je prirodna psihološka potreba.
Uz to, znatiželja ima značajan utjecaj na zadovoljstvo životom. Istraživanja pokazuju da ljudi koji se upuštaju u nove aktivnosti pronalaze više smisla i sreće od onih koji se drže poznatog. Sjetite se situacije koja je počela neizvjesno, bilo novi posao ili važan prodajni sastanak, a na kraju je donijela zadovoljstvo i nove mogućnosti.
I sada kada ste znatiželjni kako njegovati znatiželju, krenite s postavljanjem pitanja. Istražujte vlastite potrebe i motive, tražite novosti u rutinskim zadacima i uočite ono što dosad niste primijetili. Učite iz različitih izvora i područja jer interdisciplinarnost često vodi inovacijama. I, najvažnije, započnite sa znatiželjom prvo usmjerenom prema sebi i onome što možete unaprijediti kod sebe i u svom mikro okruženju.
Današnje društvo često izokreće našu evolucijsku adaptivnu kvalitetu znatiželje koja je bila ciljno usmjerena i konkretna, na raspršenu i deflektirajuću. Umjesto ciljane potrage za napretkom, upuštamo se u beskonačno i površno konzumiranje sadržaja, čime bježimo od stvarnosti i dobivamo površni osjećaj znanja i razumijevanja.
Naše ponašanje postaje impulzivnije, agresivnije i manje svrhovito, a posljedice su sve ozbiljnije narušavanje individualnog i društvenog razvoja. Zato je važno prirodnu znatiželju ponovno vratiti evolucijski značajnim smjerom, onim koji traži kolektivno dobro i ciljane odgovore.
Usmjerite znatiželju prema sebi i pitajte se: „Što ja mogu napraviti danas za zajedničko dobro sutra?“ i možda možemo znatiželju ponovno koristiti kao alat za rast i stvaranje boljeg svijeta.
Vanja Prvulović je trenerica, coacherica i konzultantica za osobni i profesionalni razvoj. Posvećena je razvoju i osnaživanju lidera kroz razvoj svjesnosti, poticanje odgovornosti i jačanje održivosti. U svoj rad donosi opsežna znanja iz psihologije, (H)NLP-a, Gestalt i Shema terapije. Temeljne vrijednosti poput sinergije, igre, hrabrosti i mudrosti prožete su kroz njezin način rada.
