Poznati kanadski liječnik, pisac i jedan od najutjecajnijih svjetskih stručnjaka za traumu, stres i ovisnosti dr. Gabor Maté prvi put kao predavač dolazi u Hrvatsku. Uoči njegova gostovanja u Splitu razgovarali smo o traumama iz djetinjstva, radoholizmu, kulturi uspjeha, mentalnom zdravlju, svjesnom liderstvu i svijetu društvenih mreža u kojem, kako kaže, sve češće živimo “u umovima drugih ljudi”, umjesto u vlastitom tijelu i duši.
Dr. Gabor Maté desetljećima otvoreno i jasno govori o temama o kojima suvremeno društvo tek posljednjih godina počinje razmišljati. Koliko znamo o povezanost uma i tijela, cijeni kroničnog stresa, traumama iz djetinjstva i obrascima koje nesvjesno prenosimo u odrasli život, odnose, ali i posao.
Autor svjetskih bestselera “Kad tijelo kaže ne” i “Mit o normalnom” posebno upozorava na modernu kulturu koja iscrpljenost često brka s ambicijom, radoholizam s predanošću i posvećenošću, a zanemarivanje vlastitih potreba sa snagom i upornošću.
Upravo zato dolazak dr. Matéa u Split 2. i 3. listopada 2026., u organizaciji izdavačke kuće Harfa, stiže u pravo vrijeme i otvara brojna aktualna pitanja za poslovni svijet, ali i društvo u cjelini: gdje završava zdrava želja za uspjehom, a počinje bijeg od samoga sebe?
Dobro došli u Hrvatsku! Jeste li možda, pripremajući se za dolazak k nama, otkrili neke naše specifične traume na koje biste nam mogli ukazati ili su traume u svojoj suštini univerzalne?
Hvala vam na dobrodošlici! Pripremao sam se tako što sam proučio glavne obrise hrvatske povijesti. Uočio sam da postoji stoljetna bremenita povijest raznih okupacija uz mnogo nasilja, uključujući i ovo u novijoj povijesti. Unatoč tomu, ne mogu govoriti o specifičnostima hrvatske traume. Kamo god sam putovao i gostovao, susretao sam se s prilično univerzalnim temama.
Jedna od univerzalnih tema kojima se bavite je stres. U knjizi “Kad tijelo kaže ne” bavite se posljedicama skrivenog stresa. Koje su najveće zablude o stresu?
Mnogi ljudi, još od ranog djetinjstva, programirani su da ignoriraju, pa čak i poriču vlastito unutarnje iskustvo ili stanje. Često ih se uči da se srame ako priznaju da su pod stresom jer takvo priznanje doživljavaju kao znak “slabosti”.
Radoholizam se u današnjoj kulturi nerijetko promiče kao vrlina. U kojem trenutku želja za uspjehom prestaje biti zdrava motivacija i postaje način suočavanja s nerazriješenom traumom?
Onoga trenutka kada bilo što počne narušavati čovjekovo fizičko ili emocionalno zdravlje, njegove osobne i obiteljske odnose te njegov unutarnji mir, prestaje zdrava motivacija.
“Kada mi ne znamo reći NE, tijelo to ponekad učini umjesto nas.” / Gabor Maté, When the Body Says No
Kako izgleda autentično i svjesno liderstvo u poslovnom svijetu kojim još uvijek u velikoj mjeri upravlja profit?
Tu vidimo potencijalni sukob, zar ne?! Jer potreba za ostvarivanjem profita može od nas zahtijevati da ljude snažno guramo prema postavljenim ciljevima, čak i naštetu njihove dobrobiti.
Svjesno liderstvo trebalo bi prepoznati potrebu za ravnotežom između legitimnih poslovnih ciljeva, proizvodnje i prihoda, s jedne strane te, s druge strane, ljudske potrebe da bude poštovan i saslušan, kao i da se njegov emocionalni svijet shvati ozbiljno.
Mnogi mladi poduzetnici i profesionalci bore se često s kroničnim nedostatkom samopouzdanja i “sindromom varalice”. Kako se osloboditi takvog tereta?
I ja sam se nekada tako osjećao. Razmišljao sam: “Kad bi oni samo znali kakav sam zapravo, ne bi me poštovali.”
Ljudi trebaju shvatiti da takve misli nisu nešto prirodno ni neizbježno. One su otisci nepovoljnih iskustava iz djetinjstva. U svojoj knjizi “Mit o normalnom” jedno sam poglavlje posvetio upravo tome kako možemo raditi s takvim samoograničavajućim uvjerenjima.
Trauma nije ono što vam se dogodilo, nego ono što se dogodilo u vama. / Gabor Maté, The Myth of Normal
U ovom kontekstu zanimljiva su Vaša razmišljanja o društvenim mrežama…
Savjetovao bih mladima i svima da ozbiljno razmisle o negativnim posljedicama pretjerane uključenosti na društvenim mrežama. Istraživanja vrlo jasno ukazuju na brojne štetne učinke. Poklanjati previše pozornosti očekivanjima i prosudbama na društvenim mrežama u biti znači ne živjeti stvaran, nego virtualni život. To nadalje znači ne živjeti u vlastitom tijelu i vlastitoj duši, nego u umovima drugih ljudi.
“Autentičnost znači biti vjeran sebi i oblikovati vlastiti život iz dubokog poznavanja sebe.” / Gabor Maté, The Myth of Normal
Život je uvijek bio težak, a mnoge prethodne generacije živjele su u objektivno znatno težim uvjetima. Zašto je baš danas mentalno zdravlje toliko na udaru?
Istina, ljudski život oduvijek je bio izazovan. Međutim, razina stresa, izoliranosti i društvenog “raspadanja” u kojem se gube zajedničke vrijednosti iz desetljeća u desetljeće raste. Tomu treba dodati i štetan utjecaj iznimno brzih tehnoloških promjena kojima se ljudski um jednostavno ne uspijeva prilagoditi.
Vidite li povezanost između traume i načina na koji politički i gospodarski lideri donose odluke koje na kraju utječu na cijeli svijet?
Mogao bih ovdje navesti mnoge lidere, kako one kroz povijest – tako i ove danas, čije su traume iz djetinjstva utjecale na njihove stavove i ponašanje te ih pomogle oblikovati.
Ovo je Vaš prvi dolazak u Hrvatsku u ulozi predavača, koju biste glavnu poruku željeli ostaviti ovdašnjoj publici?
Poručio bih im da samo ako zadrže otvoren um i suosjećajan pristup mogu lakše razumjeti i iscijeliti sve ono za što misle da s njima ili s ljudima oko njih “nije u redu”.
Foto: Gurudayal Khalsa & Tony Hoare / https://drgabormate.com/contact/media-kit-photos/
