Umjetnost kritičkog razmišljanja koju vrijedi svladati

U našem vremenu kritičko razmišljanje više nije samo opcija.

kriticko-razmisljanje

Što vam prvo pada na pamet kada čujete pojam kritičko razmišljanje?

Dar koji smo kao ljudska bića dobili je sposobnost razmišljanja. Ali u ovoj eri svijet zahtijeva od nas ne samo da razmišljamo, već i da kritički razmišljamo. Ta nam je vještina potrebna da jasnije spoznamo stvari oko sebe.

Naučiti kritički razmišljati nije nešto što se lako može naučiti. Potrebno je za to mnogo prakse, pročitanih knjiga, diskusija, pa i uključivanja u seminare vezane uz ovu temu.

U današnje digitalno doba mnoštvo je informacija, ali i lažnih vijesti raspršeno na sve strane. Najveća zaštita od toga je sposobnost kritičke analize svega što ste pročitali, svega o čemu ste učili ili raspravljali.

Psihologinja dr. Linda Elder, osnivačica Fondacije za kritičko razmišljanje, i njezin suradnik dr. Richard Paul, direktor za istraživanje i profesionalni razvoj u Centru za kritičko razmišljanje, otkrili su nekoliko praktičnih načina na koje možete razvijati kritičko razmišljanje.

Precizirajte svoje razmišljanje

Prvo budite sigurni da ste dobili sve informacije. Važno je prikupiti što više materijala, informacija ili vijesti koje su bitne za neku temu. Izgrađujte ovu vještinu jasno artikulirajući svoje razmišljanje. Prakticirajte sažimanje onoga što je rečeno. Zatim se zapitajte je li vam to jasno? Ne dopustite sebi odgovor DA ako doista niste sigurni u to.

Srategija s pomoću koje možete lakše artikulirati svoje razmišljanje:

  1. Navodite jednu po jednu točku.
  2. Objasnite na što točno mislite.
  3. Navedite primjere koji povezuju vaše razmišljanje sa životnim iskustvima.
  4. Koristite analogije i metafore kako biste ljudima pomogli povezati svoje ideje s onim stvarima koje već razumiju i koje su im bliske (primjerice, možete usporediti kritičko razmišljanje s lukom koji u sebi sadržava mnogo slojeva, jer baš kad pomislite da ste shvatili o čemu se radi, uviđate da postoji i drugi sloj, pa još jedan i još jedan…).

Evo forme koju možete koristiti:

  1. Mislim… (navedite svoju glavnu tezu)
  2. Drugim riječima… (objasnite svoju glavnu tezu)
  3. Na primjer… (navedite primjer u vezi s glavnom tezom)
  4. Prema analogiji to bi bilo… (ilustrirajte glavnu tezu)

Da biste sebi pojasnili razmišljanje drugih ljudi, možete ih uvijek pitati ovo:

  1. Možete li to ponoviti drugim riječima? Nisam vas potpuno razumio.
  2. Možete li mi dati neki primjer?
  3. Dopustite mi da objasnim kako sam ja razumio ono što ste rekli. Jesam li dobro shvatio?

Držite se glavne teme

Kada trebate nešto precizirati, pazite da ostanete usredotočeni na temu. To je već samo po sebi dio rješenja problema. Kada primijetite da tema nije povezana s problemom, samo se zapitajte: “Je li ovo relevantno za ovaj problem?” Ponekad ljudima misli lutaju i skreću s teme.

Postavite ova pitanja kako biste ostali usredotočeni na ono što je relevantno:

  1. Jesam li fokusiran na glavni problem ili zadatak?
  2. Kako je ovo povezano s temom? Na koji način?
  3. Jesu li informacije koje imam u izravnom odnosu s problemom ili zadatkom?
  4. Kamo usmjeriti svoju pažnju?
  5. Jesmo li skrenuli na pitanja koja nemaju vezu s temom?
  6. Je li mi promaknulo da razmotrim sva relevantna gledišta?
  7. U kojoj mjeri je vaš stav relevantan za pitanje koje rješavate?
  8. Koje će nam činjenice zaista pomoći da pronađemo odgovor na pitanje? Koje činjenice treba ostaviti po strani?
  9. Je li to doista povezano s temom o kojoj govorimo? Kako?

Pitanja, pitanja

Trebate biti usmjereni na pitanja koja su vam upućena. Primijetite kako vam ljudi postavljaju pitanje, kada vam postavljaju pitanje ili kada propuštaju postaviti pitanja. Pozorno razmotrite svako pitanje koje vam je upućeno. Prepoznajte biste li trebali odgovoriti na to? Ponekad se događa da pitanje ne pomaže u rješavanju problema i ne čini raspravu boljom.

kriticko-razmisljanje

Strategije za formuliranje snažnijih pitanja

  1. Kad god nešto ne razumijete, postavite pitanje u svrhu pojašnjenja.
  2. Kad god se bavite kompleksnijim problemom, pitanje na koje pokušavate odgovoriti, formulirajte na nekoliko različitih načina (budite što precizniji) dok ne pronađete način koji najbolje apostrofira postojeći problem.
  3. Kad god planirate razgovarati o nekom važnom pitanju ili problemu, napišite unaprijed najznačajnija pitanja koja smatrate da je potrebno riješiti u raspravi. Budite spremni promijeniti glavno pitanje ako je potrebno. Pomozite uključenima u raspravu da se drže teme, pazeći da se rasprava kreće prema odgovorima koji imaju smisla.

Pitanja koja možete postaviti kako biste usmjerili svoje razmišljanje

  1. Na koje točno pitanje pokušavamo odgovoriti?
  2. Je li ovo najbolje pitanje koje možemo postaviti u ovoj situaciji?
  3. Postoji li važnije pitanje kojim bismo se trebali baviti?
  4. Obuhvaća li ovo pitanje stvarni problem s kojim smo suočeni?
  5. Postoji li pitanje na koje bismo trebali odgovoriti prije nego što pokušamo odgovoriti na ovo pitanje?
  6. Koje informacije su nam potrebne da bismo odgovorili na pitanje?
  7. Koji se zaključci čine opravdanima s obzirom na činjenice?
  8. Kakvo je naše gledište? Trebamo li razmotriti neko drugo?
  9. Postoji li drugi način da se gleda na to pitanje?
  10. Koja su srodna pitanja koja trebamo razmotriti?
  11. Koja je to vrsta pitanja: ekonomsko pitanje, političko pitanje, pravno pitanje itd.?

Budite razboriti!

Posljednje, ali ne najmanje bitno, budite razboriti! Pogledajte oko sebe i pažljivo slušajte o čemu ljudi pričaju. Neka vaši odgovori budu razboriti i usko povezani s temom!

Možete koristiti ove strategije:

Recite naglas: “Nisam savršen. Radim pogreške.” Pogledajte imate li hrabrosti priznati to tijekom razgovora u kojem se ne slažete oko nečega: “Naravno da možda nemam pravo. Moguće je da vi imate pravo.”

Budite spremni reći: “Možda nemam pravo. Spreman sam promijeniti svoje stajalište ako čujem dobre razloge za to.” Zatim pogledajte postoji li prostor za promjenu u vašem razmišljanju.

Zapitajte se: “Kad sam se posljednji put predomislio zato što mi je netko dao bolje razloge od mojih?” (Koliko ste otvoreni za nove načine gledanja na neko pitanje? U kojoj mjeri objektivno razmatrate stavove drukčije od svojih?

Osvijestite da ste zatvorenog uma ako:

a) ne želite slušati nečije razloge

b) nerviraju vas razlozi koje vam ljudi iznose

c) postajete defanzivni tijekom rasprave

Ako uhvatite sebe da ste u nekim situacijama zatvorenog uma, analizirajte što se događalo u vašem umu dopunjavajući ove izjave:

a) Svjestan sam da sam bio zatvorenog uma u toj situaciji jer…

b) Razmišljanje za koje sam se pokušao držati jest…

c) Mišljenje koje je potencijalno bolje jest…

d) Ovo razmišljanje je bolje zato što…

Izvor: Thriveglobal.com



Pretplati se

Prijavite se na naš Newsletter

Saznajte novosti iz svijeta poduzetništva.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.