Industrija videoigara relativno je mlada industrija, no svojim kontinuiranim i progresivnim razvojem koji se oslanja kako na svijet tehnoloških inovacija – tako i na svijet kreativnosti, postala je jedna od najprofitabilnijih kreativnih industrija na svijetu. Piše Maja Bilić Paulić, mag. iur.
Videoigre su složeni digitalni multimedijski proizvodi. Dizajnirane su kako bi bile interaktivne i poticale kreativnost igrača. Cijeli životni ciklus videoigara, koji uključuje dizajn, produkciju, razvoj, promet i samu konzumaciju videoigara temelji se na intelektualnom vlasništvu.
Pravo intelektualnog vlasništva omogućuje funkcioniranje same industrije videoigara i ima cilj svim onim akterima koji svojim doprinosom u produkcijskom, tehnološkom ili umjetničkom smislu omogućuju proizvodnju, razvoj i promet videoigara, osigurati uživanje pravnog statusa nositelja prava u odnosu na elemente videoigara koji predstavljaju njihove vlastite intelektualne tvorevine.
Pravna priroda videoigara
Pravna priroda videoigara na međunarodnoj razini nije do kraja razjašnjena, države svojim nacionalnim propisima različito definiraju videoigre, a dodatnu prepreku posebno predstavlja različito nacionalno uređenje pitanja sadržajnih ograničenja i izuzetaka od autorskog prava. To je osobito značajno uzimajući u obzir da je upravo autorsko pravo ono koje se proteže kroz sve segmente životnog ciklusa videoigara i omogućuje funkcioniranje same industrije.
S obzirom na pravnu prirodu videoigara kao kompleksnih audiovizualnih djela temeljenih na intelektualnom vlasništvu, industriju videoigara prate i prilično složeni pravni instrumenti i poslovi.
Uloga prava intelektualnog vlasništva u proizvodnji i prometu videoigara
U kontekstu pravne zaštite videoigara, važno je primijetiti kako svaki pojedini segment videoigara potencijalno može biti zaštićen nekih oblikom prava intelektualnog vlasništva, prvenstveno autorskim i srodnim pravima, ali i pravom žiga, patentom, poslovnom tajnom te drugim formalnim i neformalnim oblicima prava intelektualnog vlasništva.
Iako globalna priroda industrije videoigara i neusklađenost autorskopravnog zakonodavstva predstavljaju otežavajuće faktore po pitanju učinkovitog upravljanja intelektualnim vlasništvom, u kontekstu proizvodnje i prometa videoigara, da bi se postigao uspjeh i maksimizirao profit od upravljanja intelektualnim vlasništvom u industriji videoigara, potrebno je upoznati se sa sustavom i zakonitostima funkcioniranja instrumenata intelektualnog vlasništva na svim područjima poslovnog interesa, odnosno na svim ciljanim tržištima samog proizvođača videoigara.
Kao sljedeći korak nužno je izraditi strategiju upravljanja intelektualnim vlasništvom prilagođenu svakoj pojedinoj jurisdikciji, a koja će u obzir uzeti sve njezine specifičnosti, uključujući troškove zaštite prava i poduzimanja mjera protiv povreda, a vodeći se poslovnim ciljevima i planovima. U industriji videoigara koja intenzivno koristi intelektualno vlasništvo, postavljanje i implementacija proaktivne strategije upravljanja intelektualnim vlasništvom ključni su za uspjeh gospodarskog pothvata proizvodnje i prometa videoigara.
Što se tiče Republike Hrvatske, treba istaknuti kako se Zakonom o audiovizualnim djelatnostima uređuje proizvodnja i promet videoigara kao jedne od reguliranih audiovizualnih djelatnosti.
