Poduzetnici su, općenito rečeno, uporni. Postave sebi ciljeve, upuste se u bitku da ih ostvare i vjeruju da će im taj trenutak, o čemu god da je riječ, pružiti uspjeh i osjećaj velikog zadovoljstva. No, iako to zvuči potpuno logično, psiholog s Harvarda na temelju svojih znanstvenih istraživanja kaže da je jednadžba sreće i uspjeha upravo obrnuta.
U sjajnom (i duhovitom) govoru na TEDx-u, Shawn Achor, autor knjige The Happiness Advantage, tvrdi da, iako često mislimo da će nam uspjeh donijeti sreću, znanstvena istraživanja kažu da je sreća ta koja nam donosi uspjeh.
Razumijevanje suodnosa sreće i uspjeha posebno je važno za poduzetnike, kaže Achor, stoga bi oni trebali preokrenuti formulu sreće i uspjeha. Mislimo da ćemo, ukoliko radimo više i ostvarimo neki poduzetnički cilj, biti sretniji. No istraživanje pokazuje da svaki put kada ostvarite uspjeh, vaš mozak mijenja definiciju uspjeha. Stoga, ako je za vas i vaš tim sreća na suprotnoj strani uspjeha, nikad ju nećete dosegnuti. Ali znanost je otkrila da kada povećate razinu sreće usred izazova – dok, primjerice, u vrijeme ekonomske krize tražite investitore – značajno povećavate i vjerojatnost uspjeha.
Čini se da mozak funkcionira znatno bolje kada se osjećate pozitivno pa vam razvijanje optimizma omogućava da razmišljate bolje i budete kreativniji. “Otkrili smo da je optimizam najveći prediktor poduzetničkog uspjeha jer omogućava mozgu da uoči više mogućnosti”, rekao je Achor. “Samo 25 posto poslovnog uspjeha temelji se na kvocijentu inteligencije. Sedamdeset i pet posto odnosi se na to koliko mozak vjeruje da je vaše ponašanje važno, koliko se povezujete s drugim ljudima i kako upravljate stresom.”
Ako odlučno tvrdite da su razina vašeg optimizma i sposobnosti upravljanja stresom izvan vaše kontrole i određeni vašim genima i djetinjstvom (te da bi promjena zahtjevala predanost psihijatrijskim tretmanima kakvu je u svojim filmovima pokazao Woody Allen), Achor će vas opovrgnuti.
Kulturni je mit da ne možemo mijenjati razinu svoje sreće. Geni su zaista važni za našu sreću – ako polazimo od kulta prosjeka. To znači da se prosječna osoba neće boriti protiv svojih gena te će njezini geni pobijediti. Iako je nekim ljudima lakše dosegnuti sreću nego drugima, svatko ima priliku promijeniti svoje ponašanje i mindset.
A promjena mindseta je vjerojatno lakša nego što zamišljate. “Nitko ne bi ni pomislio da neke male stvari mogu promijeniti obrasce pesimizma zapisane u genima ili, pak, one iz prošlosti”, priznao je Achor, no, kaže, istraživači razuvjeravaju sve sumnjičavce. “Otkrili smo da, primjerice, nešto tako jednostavno kao redovito zapisivanje tri stvari na kojima smo zahvalni tijekom dvadesetak dana, značajno povećava razinu optimizma koja se zadržava tijekom sljedećih šest mjeseci. Ovo istraživanje zaista je nevjerojatno. Dokazuje da se zapravo možemo promijeniti.”
Dakle, ako tražite još načina za povećanje osobnog kvocijenta sreće, pogledajte Achorov govor na TED-u The happy secret to better work i otkrijte nekoliko jednostavnih intervencija koje dokazano pomažu. Ili – ako ste više usredotočeni na pomaganje svom timu da se osjeća sretnije i zadovoljnije i tako uspješnije radi, pročitajte Achorov članak Positive Intelligence objavljen u časopisu Harvard Business Review u kojem objašnjava na koji način sreća vodi ka većem profitu. U članku su opisane i neke metode koje možete primijeniti na organizacijskoj razini kako biste pomogli timovima da naprave potrebne promjene.
Izvorni tekst pročitajte ovdje.
