Slađana Krpić, članica Uprave tvrtke Poslovna inteligencija, u Kutini je završila osnovnu i srednju školu, a u Zagreb je došla studirati poslovnu informatiku na Ekonomskom fakultetu. Tu se zaposlila i ostala živjeti sve do trenutka kada je ponovno trebala početi raditi nakon prvog porodiljnog dopusta. Tada se s obitelji odlučila vratiti u Kutinu – što zbog pomoći obitelji kada je riječ o čuvanju djeteta, što zbog lagodnosti života u malom gradu. Udana je, ima dvoje djece, i uz veliku podršku cijele obitelji uspješno balansira obiteljski i poslovni dio života.
Svoj put u Poslovnoj inteligenciji započeli ste 2005. godine, po završetku EFZG fakulteta. Od početka ste radili na zahtjevnim projektima. Kako je izgledao vaš put od pripravnice do upravljačkih pozicija u Poslovnoj inteligenciji?
Počela sam kao pripravnica u Poslovnoj inteligenciji i bila sam deveti zaposlenik u tom trenutku. Tada smo imali svega nekoliko velikih projekata i ja sam svoj put započela na jednom od njih. Imala sam sreće da sam došla na sam početak projekta pa sam sudjelovala u svim fazama – od analize, razvoja, testiranja do kasnije podrške klijentu. U malom timu zaista imate priliku raditi različite stvari i naučiti puno toga u kratkom vremenu. Vrlo brzo nakon tog projekta dobila sam priliku voditi razvoj na novom projektu i voditi tim te je tako sve nekako krenulo. Projekti za koje sam preuzimala odgovornost postajali su sve složeniji, a timovi sve veći. Kako je firma rasla tako se pojavila i potreba za drugačijom organizacijom i uvođenjem odjela u području konzaltinga i implementacije, pa sam tako i ja preuzela vođenje jednog od tih odjela. Budući da svi u upravljačkoj strukturi dolazimo iz razvoja, iz projekata, puno smo ulagali u edukacije vezane uz vođenje ljudi i kompanije. Poslovna inteligencija se u potpunosti transformirala u odnosu na tvrtku u kojoj sam počela raditi nakon završetka studija. Iznimna mi je čast što sam imala prilike sudjelovati u rastu Poslovne inteligencije te što ću to i dalje imati prilike raditi, ali sada kao članica Uprave Poslovne inteligencije.
Nedavno ste postali članica Uprave Poslovne inteligencije. Za koje ste područje zaduženi? Imate li nekih novih ideja kako poboljšati rad tvrtke?
S Lidijom Karagom zadužena sam za područje konzaltinga i implementacije. Zadnjih 20 godina u području poslovne analitike radimo na rješenjima za naše klijente s kojima razvijamo dugoročne partnerske odnose. I dalje ćemo, prateći trendove, nastaviti raditi na rješenjima zahvaljujući kojima klijentima olakšavamo poslovanje i donošenje odluka.
U području konzaltinga i implementacije u sljedećem će razdoblju fokus biti na trima osnovnim stupovima:
- razvoju inovativnih rješenja korištenjem naprednih tehnologija iz područja Data sciencea i Data engineeringa te integracija istih u poslovne procese naših klijenata
- standardizaciji postojećih rješenja s ciljem ubrzavanja implementacije rješenja kod klijenata
- poticajnom okruženju za vrhunske stručnjake koji će imati priliku raditi na zanimljivim i inovativnim projektima širom svijeta te im istovremeno omogućiti ostvarivanja balansa između poslovnog i privatnog segmenta života.
Upravljanje ljudima i projektima je umijeće, vještina koju treba graditi. Što je u tome presudno?
Smatram da je presudno slušati drugu stranu. Zaista je važan individualan pristup ljudima, potrebno je razumjeti što je komu važno, što ga motivira i prema tomu mu pružiti priliku za učenje i razvoj. Pratiti njihov napredak i u pravom trenutku pružiti priliku za savladavanje novih znanja i preuzimanje novih odgovornosti i karijerni napredak. Vrlo je važno uspostaviti dobru komunikaciju i odnos sa zaposlenicima, ali je jednako važno i s klijentima raditi na međusobnom uvažavanju i poštivanju.
Od 1. siječnja 2022. uvodi se obveza izvještavanja u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvješćivanje (ESEF) za sva društva koja trguju na burzi. Što je ova obveza i koja je njezina svrha?
Na razini EU-a uvedena je nova regulacija za sva društva koja kotiraju na burzi. Ta obaveza podrazumijeva označavanje financijskih izvještaja odgovarajućim, univerzalnim XBRL oznakama. Cilj je, prije svega, osiguravanje visoke razine transparentnosti te dostupnosti i usporedivosti financijskih izvještaja, što također olakšava njihovu obradu i analizu.
S jedne strane to donosi prednosti za investitore jer će ESEF izvještajima dobiti strukturirane informacije na temelju kojih će moći donositi kvalitetne odluke, a time i dodatno oživjeti tržište kapitala. Istovremeno će društva imati korist u tome što će biti vidljivija na globalnom tržištu. Uvođenje ESEF-a za društva na burzi jedan je od prvih koraka kojima Europska komisija u nadolazećem razdoblju želi ostvariti svoje ciljeve usmjerene prema digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji.
Poslovna inteligencija je kreirala XBRLpoint – rješenje za prilagodbu na novi način izvještavanja.
Tako je, Poslovna inteligencija je razvila XBRLpoint rješenje. Zahvaljujući izravnom kontaktu s brojnim klijentima koji su od sljedeće godine obveznici izvještavanja u ESEF formatu, vrlo rano smo shvatili da će prilagodba na novu regulaciju većini organizacija predstavljati stres i trošak. Zato je Poslovna inteligencija odlučila razviti vlastito rješenje koje može pomoći društvima da izbjegnu samostalno suočavanje s ovim izazovima i iscrpljivanje kreiranjem rješenja ispočetka.
Od početka nam je fokus na tome da, uz efikasno tehničko rješenje koje podržava pretvorbu iz standardnog formata, tagiranje financijskih izvještaja i kreiranje izvještaja u ESEF format, pazimo da naše rješenje bude što intuitivnije. Išli smo za time da je što više tagiranja moguće odraditi automatski i da implementacija bude što kraća. Smatramo da je posebna dodana vrijednost našeg pristupa „zapakirano“ rješenje i jednostavnost njegove uporabe. To vidimo kao direktan doprinos što lakšem procesu prilagodbe svim obveznicima i zasad mogu reći da je to prepoznato.
Očekujete li uvođenjem ove obveze promjene za društva na burzi? Ako da, koje? Koje su pozitivne posljedice primjene ove obveze?
Prijelaz na novi oblik izvještavanja zasigurno će donijeti mnoge koristi obveznicima. Investitorima će potrebne informacije postati lako dostupne i izvještajima u novom formatu dobit će pristup strukturiranim informacijama na temelju kojih će moći donositi kvalitetne odluke i doprinijeti tržištu kapitala. Uvrštena društva bit će vidljivija na globalnom tržištu i neće biti razlike između manjih i većih društava, neovisno o tome koja je njihova primarna djelatnost. Cilj je svakako povećanje transparentnosti podataka i izvještavanja te unificiranost načina izvještavanja. Prednosti koje će ova promjena donijeti zaista su brojne.
Mnogo se govori o području umjetne inteligencije (AI). Znaju li poduzetnici koliko nam AI može pomoći u poslovanju? Koliko je važno da AI postane sastavni dio studija?
Smatram da upotreba umjetne inteligencije nije ni blizu svoje pune upotrebe upravo zbog nepoznavanja mogućnosti koje takva rješenja nude. Kompanije često misle da su ta rješenja za neke druge, naprednije kompanije i da je to jako velik korak za koji se treba dugo pripremati. Vjerujem da je pravi put onaj u kojem će se krenuti s jednostavnim slučajevima gdje umjetna inteligencija može doprinijeti unaprjeđenju poslovanja i iz kojih će se rađati nove ideje o tome kako se ona još može iskoristiti.
Smatram da je veoma važno uključiti nove tehnologije i trendove u primjeni ICT-a kao sastavni dio studija. To ne bi trebao biti slučaj samo na tehnološkim studijima koji već dobrim dijelom i uključuju takve programe, već i kao sastavni dio svih ostalih studija na kojima će se budućim ekonomistima, pravnicima, liječnicima itd. pokazivati kako upotrebom naprednih tehnoloških rješenja mogu ostvariti značajne rezultate i u svojim područjima djelovanja.
Može li Hrvatska i kako, nakon pandemije, postati dio svjetskih promjena na području razvoja visoke tehnologije?
Svakako. Hrvatske kompanije, među kojima i Poslovna inteligencija, posluju na svjetskom tržištu i doprinose razvoju u području visoke tehnologije. Smatram da nas granice zaista ne trebaju ograničavati i trebamo stremiti tomu da u onomu što radimo budemo najbolji. Mi već godinama radimo kod klijenata širom svijeta i isporučujemo inovativna rješenja.
AI je često područje rada startupa. Koja im je podrška najpotrebnija? Treba li u ovim slučajevima država imati veću ulogu?
Tako je, Poslovna inteligencija je upravo iz tog razloga osnovala Bird inkubator kako bismo osigurali potrebnu podršku startupima koji imaju odlične ideje iz područja umjetne inteligencije i analitike. Govorimo o logističkoj, ali i podršci mentora iz različitih područja koji im svojim znanjem i iskustvom mogu pomoći kako bi svoju ideju oblikovali u uspješnu poduzetničku priču.
Država može i mora pružati značajnu podršku ne samo startupima, već i svim IT kompanijama koje razvijaju inovativne ideje i u pogledu rasterećenja davanja na primanja, logističkoj podršci, edukacijama iz područja poduzetništva. Smatram da na svim razinama trebamo podržavati razvoj novih i inovativnih rješenja te razvijati kulturu u kojoj je sasvim u redu imati ideju, pokušati i možda uspjeti, a možda i ne te biti spreman pokušati ponovo.
Svima su na prvome mjestu klijenti i njihove promjene. Ne deklarativno već stvarno. Često klijenti ne žele ili ne mogu ostvariti velika i brza rješenja. Što biste im savjetovali?
Velika i brza rješenja ne moraju nužno biti ono što je nekomu potrebno ili što netko želi ostvariti. U procesu razvoja važno je prepoznati koje korake, i koliko velike, tvrtke ili pojedinci trebaju napraviti da bi njihov napredak bio produktivan. Ako ponekad niste u mogućnosti postići neke rezultate samostalno, važno je prepoznati koga možete izabrati kao partnera u razvoju, postizanju kvalitetnih i produktivnih rješenja i rezultata. Upravo je prepoznavanje na koji način možemo najbolje iskoristiti dane resurse komparativna prednost koja nas može razlikovati od konkurencije.
