U kompleksnim istraživanjima ljudske psihologije jedan je zaključak nevjerojatno konzistentan: naše blagostanje izravno ovisi o našoj povezanosti s drugim ljudima. Kada osjećamo pripadnost, ispunjava nas osjećaj smisla i životnog zadovoljstva što pozitivno utječe na naše fizičko zdravlje i psihičku stabilnost. Kada se osjećamo isključeno, to rezultira širokim rasponom psihofizičkih simptoma.
Cijena isključenosti na radnome mjestu
Iako se o osjećaju pripadnosti dugo govorilo samo u kontekstu privatne sfere života, istraživanja sve više proučavaju tu temu u poslovnom kontekstu. Istraživanje koje je objavio BetterUp, startup za razvoj liderstva, jasno daje do znanja da je osjećaj pripadnosti na radnome mjestu ključan za dobrobit zaposlenika kao i za funkcioniranje cijele organizacije.
Na temelju ankete kojom je bilo obuhvaćeno 1800 zaposlenika s punim radnim vremenom diljem SAD-a, BetterUp je otkrio:
- Zaposlenici koji imaju jak osjećaj pripadnosti, 75 % manje koriste slobodne dane zbog bolesti od zaposlenika koji se osjećaju isključeno. Takva bolovanja donose svake godine gotovo 2,5 milijuna USD gubitka na 10 000 zaposlenika.
- Zaposlenici koji se osjećaju isključeno, imaju 50 % veću stopu davanja otkaza od zaposlenika koji osjećaju pripadnost, a to organizacije košta oko 10 milijuna USD godišnje na 10 000 zaposlenih.
- Zaposlenici ostvaruju 56 % bolje rezultate u svom poslu kada osjećaju pripadnost što rezultira s dobiti od 52 milijuna USD godišnje na svakih 10 000 zaposlenika.
Osim toga, osjećaj pripadnosti ima pozitivan utjecaj na karijeru zaposlenika. Pojedinci koji su na radnome mjestu osjećali pripadnost, u usporedbi sa zaposlenicima koji su se osjećali isključeno, ostvarili su dvostruko više povišica te je u razdoblju od 6 mjeseci postojala 18 puta veća vjerojatnost da će biti unaprijeđeni.
Na kraju istraživanja BetterUp je proveo online simulaciju isključenosti u timskom okruženju i ustanovio da su isključeni ljudi bili 25 % manje produktivni. “Vaši ljudi su zaista ono najvažnije što imate u svojoj tvrtki“, rekao je Alexi Robichaux, suosnivač i CEO BetterUpa tijekom intervjua u kojem je govorio o spomenutom istraživanju. “Pripadnost bi trebala biti u samome središtu svake strategije razvoja ljudskoga kapitala.”
Ovo je posebno važno jer se više od 40 % ljudi osjeća emocionalno i fizički izolirano na poslu, s time da se u ovom istraživanju nije analizirao osjećaj izoliranosti zbog spola, dobi ili etničke pripadnosti. Srećom, ovo istraživanje otkrilo je četiri načina za njegovanje osjećaja pripadnosti radnome mjestu.
1. Stvorite saveznike na poslu
Snažno preventivno rješenje, koje je BetterUp pronašao provodeći online simulaciju, jest “dodavanje” saveznika u timu, odnosno, “nekoga tko vas prepoznaje i uključuje”. Kada je postojao saveznik, aktivno isključivanje od strane drugih članova tima nije imalo utjecaja. Nasuprot tomu, kod ljudi koji su se osjećali isključeno, a nisu imali saveznika u timu, primijećen je pad produktivnosti od 25 %.
“Dovoljno je da jednostavno imate jednu osobu koja vam ‘čuva’ leđa”, kaže Robichaux. “Nije nužno da vas ta osoba izravno brani, već da vas samo uključuje u rad tima. To je sasvim dovoljno da se performans i prosocijalno ponašanje vrate na normalnu razinu. Ovo otkriće, do kojeg je došlo istraživanjem, jedno je od najvažnijih te budi najviše nade i optimizma.” Osim toga, nadu daje i činjenica da bilo tko od nas može biti saveznik u timu te da možemo pronalaziti i uključivati saveznike na bilo kojoj razini. “Ljepota savezništva je u tome što nije vezana uz hijerarhiju. Saveznik može biti i kolega”, rekao je Robichaux. “Zaista ohrabruje činjenica da svatko u tvrtki može na ovaj način preuzeti dio tereta koji nosi lider te tako, poštujući misiju tvrtke, osigurati provedbu njegovih odluka.”
2. Kreirajte iskustva koja grade empatiju
Iako zaposlenika u nekim slučajevima isključujemo namjerno, često je to na nesvjesnoj razini – ali je jednako bolno. Možda jednostavno ne shvaćamo da isključujemo suradnika ili zaposlenika kojem smo nadređeni dok ne “uđemo u njegove cipele”.
Robichaux je dao primjer vlastite tvrtke: podržavanje rada na daljinu temeljna je vrijednost BetterUpa, ali svi se sastanci održavaju u njihovom uredu u San Franciscu, čime se zaposlenici na daljinu osjećaju manje isključenima. Kao dio rješenja ovoga problema “uveli smo ‘tjedne rada na daljinu’ kada cijela tvrtka funkcionira na daljinu što razvija empatiju i razumijevanje kako je biti osoba na Hangoutu“,rekao je Robichaux. Rekao je kako im svjesnost izgrađena tijekom “tjedana na daljinu” omogućava da bolje strukturiraju sastanake sa zaposlenicima koji trajno rade na daljinu te da tijekom tih sastanaka prilagode svoje aktivnosti zbog kojih bi se mogli osjećati isključeno. “Takva su iskustva sjajan način da se probudi empatija”, primijetio je Robichaux.
3. Potaknite zdrave interakcije
Za izgradnju osjećaja pripadnosti važno je iskoristiti snagu sadašnjeg trenutka. Organizacijske psihologinje Jane Dutton i Emily Heaphy osmislile su termin “visokokvalitetni odnosi” (engl. HQCs – high-quality connections) kako bi opisale interakcije koje pozitivno utječu na naš osobni i profesionalni život. “U visokokvalitetnim odnosima osobe se uzajamno prilagođavaju te recipročno pokazuju poštovanje i brižnost”, napisala je Emily Esfahani Smith u svojoj knizi Power of Meaning. “Kao rezultat toga, obje osobe osjećaju da ih se poštuje. Visokokvalitetni odnosi s našim bliskim prijateljima i partnerima nam, naravno, pružaju jak osjećaj smisla – ali oni također imaju potencijal ‘otključati’ smisao toga u našim interakcijama s poznanicima, kolegama i strancima.”
Visokokvalitetni odnosi unaprjeđuju funkcioniranje organizacije, razinu angažiranosti zaposlenika, otpornost i timski rad zaposlenika te njihovo tjelesno i mentalno zdravlje. Važno je reći da nam čak i emocionalno neutralni susreti mogu pomoći u izgradnji takvih odnosa. “Ključno je da se oni događaju redovito i da nisu negativni”, piše Smith. Kao i kod stvaranja savezništva: ovu promjenu možemo napraviti bez obzira na staž ili titulu. “Ne možemo kontrolirati hoće li netko uspostaviti visokokvalitetan odnos s nama, ali svi možemo biti inicijatori takvog odnosa i uzvratiti na primjeren način”, piše Smith. Možemo, primjerice, odlučiti da dosadnom kolegi umjesto na nervozan način odgovorimo ljubazno.
4. Razgovarajte o takvoj situaciji kada se ona već dogodi
Iako bi bilo idealno da izbjegnemo isključivanje prije nego što se ono dogodi ili da imamo saveznika koji će nam pomoći da stvorimo otpornost prema negativnim učincima isključivanja, ponekad ni jedno od toga nije moguće. Online simulacija BetterUpa pokazala je da postoje načini za intervenciju, čak i nakon što se dogodilo isključivanje.
Isključeni članovi tima trebali su:
- razmisliti o onome što bi rekli nekomu tko se osjeća isključeno
- razmisliti o onome što bi promijenili da situacija bude “pravednija, inkluzivnija i ugodnija”
- proučiti načine na koje se drugi ljudi nose s takvim situacijama.
BetterUp je otkrio da se ovako vođenim razgovorom mogu ublažiti negativne posljedice isključenosti te da su sudionici nakon njega pokazivali isti ili viši nivo timskog rada kao i oni koji su se od početka osjećali potpuno uključeno u simulaciju. Drugim riječima, proaktivno procesuiranje osjećaja isključenosti može omogućiti da se zaposlenik oporavi od iskustva socijalnog isključivanja i ponovo razvije osjećaj pripadnosti što će rezultirati mnogim benefitima.
Izvor: Forbes
