Ne preskačite pauze na radnome mjestu!

Unaprijed planirane kratke pauze održavaju vašu koncentraciju i pomažu vam da date najbolje od sebe.

ne-preskacite-pauze

Profesionalni sportovi zahtijevaju nevjerojatnu izdržljivost. Gledajući teniski meč, možemo vidjeti da su tenisači neprestano u pokretu kako bi održali energiju i fokus. Hokejaši, primjerice, pri izmjeni nastavljaju kratko klizati prije nego što se zadihani vrate na klupu. Tijekom odmora, tenisači često pokrivaju glavu ručnikom, hidratiziraju se, mijenjanju reket i slično, a hokejaši svjesno izvode dijafragmalno disanje kako bi povećali protok kisika i razmislili o svome učinku. Bez obzira na tehniku ​​koju koriste, sportaši razumiju važnost pauze. Kratka pauza povećava energiju i obnavlja motivaciju. Isto vrijedi i za radni dan. Iako se ne iscrpljujemo do krajnjih granica, radni dan može biti mentalno i fizički izazovan, posebno ako ste poduzetnik.

Pauze poboljšavaju performanse

Uz optimalno radno vrijeme, važno je osvijestiti da i višekratne pauze mogu pozitivno utjecati na vašu produktivnost. Naše radoholičarsko društvo i 24/7 startup kultura imaju tendenciju demoniziranja ‘neproduktivnih’ pauza, poput ručkova izvan ureda i pregledavanja web stranica, no istraživanja pokazuju da pauze poboljšavaju naše performanse na nekoliko razina.

 

Studija Sveučilišta Illinois iz 2011. godine pokazala je da odmor i kratke promjene aktivnosti mogu drastično unaprijediti kreativnost i proces donošenja odluka. S druge pak strane, dugotrajna pozornost usmjerena na određeni zadatak može umanjiti učinkovitost. Rad na pripremi sastanka do ranih jutarnjih sati može vam se činiti dobrom idejom, no to može izazvati kontraefekt. Moguće je da ćete se iscrpiti do te mjere da ćete naposljetku biti mentalno nespremni za sastanak.

Znanstvenici su odavno utvrdili da san pomaže u konsolidaciji pamćenja, a nova istraživanja pokazuju da mentalni odmor također ima pozitivan učinak na formiranje pamćenja. Tijekom pauza, vaš mozak obrađuje ono što je ‘odradio’ prije pauze. Kao što Ferris Jabr u časopisu Scientific American piše: “Prekid rada obnavlja zalihe pozornosti i motivacije u mozgu, potiče produktivnost i kreativnost te je ključan za postizanje najviše razine performansi i dugoročno pamćenje.”

U nastavku vam donosim nekoliko načina za konstruktivan odmor koji vam je potreban čak i onda kada žurite dovršiti neki projekt ili riješiti gorući problem.

Odmorite svoj prefrontalni korteks

Prefrontalni korteks posvećen je logičkom razmišljanju, izvršnom funkcioniranju i vježbanju snage volje u odnosu na impulzivno djelovanje. Dobra pauza trebala bi ovom dijelu mozga, koji radi pod velikim naporom, omogućiti da ‘malo prodiše’. Dozvolite li da vaš um samo nakratko odluta, to će vašem mozgu omogućiti prebacivanje aktivnosti na drugo područje.

Studija objavljena u časopisu Science izvijestila je da sanjarenje ima benefite slične meditaciji. To je važno saznanje jer meditacija ne samo da jača fokus, već vašem prefrontalnom korteksu pruža ‘time-out’.

Krećite se

Predugo sjedenje ima loš učinak na naše zdravlje, stoga je važno kretati se tijekom cijelog dana. Čak i pet minuta hoda svakih sat vremena može poboljšati vaše mentalno i fizičko zdravlje.

Prema istraživanju dr. Michaela Freemana, poduzetnici imaju 50 % veću vjerojatnost za razvoj mentalnih poteškoća. Ne želim ni na koji način sugerirati da pauze za vrijeme kojih se razgibavate ili hodate mogu liječiti ozbiljne mentalne probleme, no te vam aktivnosti mogu olakšati svakodnevni stres i poboljšati raspoloženje.

S druge strane, mnogi su osnivači tvrtki otkrili da hodanje potiče kreativnost. Istraživanje Sveučilišta Stanford u kojem su ispitanici rješavali zadatke koji zahtijevaju maštu i divergentno razmišljanje, otkrilo je da hodanje, u usporedbi sa sjedenjem, utječe na povećanje kreativnih ideja. Poznato je da je Steve Jobs vodio sastanke šećući. Šetnje ne potiču samo nove ideje, već pomažu u razbijanju socijalnih barijera i posao čine zabavnijim.

Čavrljajte sa suradnicima i kolegama

Pauza je dobra, a ona s timom ili suosnivačima još je bolja. Takva pauza donosi osobne i profesionalne benefite. Otići na kavu i čavrljati o temama koje nisu vezane uz posao, može ojačati veze i otvoriti nove mogućnosti za suradnju.

Phyllis Korkki napisala je u časopisu The New York Times da tehnološke kompanije već dugo prihvaćaju koncept spontanih grupnih pauza jer one doprinose kreativnosti i suradnji, navodeći primjer Googleovih biljarskih stolova, stolova za ping-pong, kuglana i videoigara. Takve pauze pomažu kolegama da se povežu i razgovaraju o problemima.

pauze

Laura Vanderkam, stručnjakinja za upravljanje vremenom i autorica knjige 168 Hours: You Have More Time Than You Think, priznaje da ne omogućava svaki raspored redovite pauze, no smatra da svi možemo pronaći način da što bolje iskoristimo vrijeme.

Opskrbite ‘gorivom’ vaše tijelo i vaš mozak

Mnogi su iskusili iznenadnu snažnu želju za slanim ili slatkim grickalicama u popodnevnim satima. Odjuriti do automata s grickalicama nije nužno zdravo, no potrebno je udovoljiti želji. Istraživač Leigh Gibson objašnjava da mozak najbolje radi s konzistentnom razinom glukoze u krvi. Zato, ne ustručavajte se posegnuti za proteinskim pločicama, bananom ili maslacem od orašastih plodova.

Nemojte se u potpunosti isključiti tijekom pauza

Odmaranje prefrontalnog korteksa je ključno i pomaže mu svaki mentalni ‘time-out’, no neki istraživači preporučuju pauze povezane s poslom. Riječ je o pauzama tijekom kojih biste trebali naučiti nešto novo, povezati se s drugima ili promisliti o tome što dalje trebate napraviti. Te aktivnosti, prema psihologinji Charlotte Fritz, pozitivno utječu na podizanje energije.

Kako odrediti trajanje pauze

Tijekom napornog radnog dana izazovno je redovito uzeti pauzu. U svojoj tvrtki nastojim unaprijed isplanirati dan kako bih definirao fokusirana radna razdoblja i odredio vrijeme pauze.

Predavač na MIT-u, Bob Pozen, smatra da bismo pauzu trebali uzeti svakih 75 do 90 minuta, a do tih je brojeva došao proučavanjem navika profesionalnih glazbenika. “Kada ljudi izvrše zadatak, a zatim se odmore 15 minuta, pomažu svome mozgu da konsolidira informacije i bolje ih održi.” Također, možete isprobati i tehniku ​​Pomodoro koja preporučuje 25 minuta rada nakon kojih slijedi odmor od pet minuta. Poput kratkih, energičnih promjena u hokeju, ovaj je pristup dobar za zadatke koji zahtijevaju ozbiljnu koncentraciju.

Kada odlučite uzeti pauzu, važno je odabrati tehniku koja vam najbolje odgovara. Koristite metodu pokušaja i pogrešaka kako biste pronašli pravi pristup – onaj koji vam omogućuje da se osjećate osvježeno i spremno za snalaženje u novim izazovima.

Prijevod: J. P.

Izvor: Entrepreneur


 

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.