Ne dopustite ograničenjima da vas ograničavaju

Kako od nedostatka kao što je ograničenje možemo stvoriti prednost?

Većini će riječ “ograničenje” pobuditi negativne asocijacije. U velikoj smo mjeri skloni ograničenja promatrati isključivo kao nepovoljne okolnosti, no važno je osvijestiti da ih ponekad možemo preobraziti u prednosti.

Autorica ovog članka, profesorica u harvardskoj poslovnoj školi, na jednom od svojih poduzetničkih kolegija odlučila je testirati poduzetnički duh studenata, zadavši im da osmisle poduzetnički projekt. Svakom je timu podijelila koverte koje su sadržavale 5 dolara, rekavši da im taj novac služi kao “sjemensko financiranje”, odnosno početni kapital. No unatoč tome, bili su slobodni iskoristiti ga za pokretanje bilo kakvog poduzetničkog projekta koji im padne na pamet. Studenti su imali svega tjedan dana za realiziranje ideja. Na kraju su ih morali prezentirati i otkriti koliko su uspjeli zaraditi.

Pred studentima se nalazio pravi izazov. S 5 dolara na raspolaganju, morali su identificirati prilike u svojoj okolini. Dali su sve od sebe, no, kako to obično biva, neki su bili poduzetniji od drugih. Jedni su imali pristojne, ali očite ideje, a drugi su pak izašli izvan okvira te tako došli do izvrsnih i neočekivanih ideja.

Oni s pristojnim idejama novac su uložili u kupnju spužvi, sapuna, auto-voska kako bi pružali usluge pranja automobila, u reklamiranje buvljaka u zamjenu za ubiranje zarade od najma štandova ili u kupnju osnovnih sastojaka za pripremu kolača koje su prodavali po većoj cijeni. Svi su oni uspjeli zaraditi više od početnih 5 dolara, no nas zanimaju originalne ideje koje su se Lauri urezale u pamćenje.

ograničenja
Izvrsne ideje nalaze se izvan okvira

Naime, zanimljivo je da su oni s izvrsnim idejama uspjeli zaraditi tisuće dolara, a svoj početni kapital uopće nisu iskoristili. Kako je to moguće?

Iako na prvu zvuči nevjerojatno, pokazalo se da oni koji su ostvarili najveću dobit, nikada nisu iskoristili “sjemensko financiranje”. Sukladno tome, timovi koji su stekli najveću dobit, na raspoloživa su sredstva gledali u potpunosti drugačije. Primjer takva “mindseta” jest investitorica Arlan Hamilton, koja je živeći u automobilu sakupila 10 milijuna dolara za svoj fond. “Dovedi me na nulu, i nema granica onomu što ću moći ostvariti”, rekla je jednom prilikom.

Laurin studentski zadatak najbolje dočarava kako ograničenja možemo preobraziti u prednosti. Vodeći se isključivo s početnih 5 dolara kao otežavajućom okolnošću, prva je skupina studenata samo letimice istražila mogućnosti. Tražeći način kako ih najbolje iskoristiti, pronašli su samo one vrijednosti koje su mogli osigurati u tome iznosu, no time su zapravo propustili uočiti brojne druge mogućnosti – one koje su imali s 4 ili 3 ili pak 0 dolara. Još važnije, od samog su početka isključili i one mogućnosti za koje su pretpostavili da zahtijevaju tisuće dolara kako bi ih ostvarili. Jer, usredotočiti se na 5 dolara kao na financijsko ograničenje, znači zastrti cijeli spektar ideja. Zato su, uvidjevši malo mogućnosti, završili perući automobile, prodavajući limunadu i pekarske proizvode. No jeste li čitajući pomislili kako bi i sami došli do ovakvih ideja? To nije neobično – tako zapravo razmišlja većina.

Izvrsni timovi, ne samo da nisu bili sputani ovim financijskim ograničenjem, već su ga odlučili u potpunosti ignorirati.

Jedan je tim tako došao do zaključka da najvredniji resurs koji posjeduju nije 5 dolara, već se ono skriva u prezentacijskom dijelu zadatka te su došli do ideje da, kompaniji zainteresiranoj za regrutiranje studenata za sezonski rad, stvore reklamu koju su naposljetku naplatili 5000 dolara.

Drugi je tim također išao u tom smjeru. Ostavivši 5 dolara sa strane, počeli su razmišljati o ostalim mogućnostima koje im stoje na raspolaganju. Dosjetili su se da svaki član tima iznese svoj talent. Iznenađeni različitošću i jedinstvenošću talenata kojima raspolažu, mobitelima su snimili reklame i program radionice na kojoj će zainteresirane podučavati svojim talentima. Video su poslali poznanicima, zamolivši ih da ga proslijede drugima. Odazvalo se više od 200 ljudi, a cijena sudjelovanja po osobi iznosila je 20 dolara.

Jedan od njenih favorita bio je tim koji je organizirao “pokretnu večeru”, tijekom koje se svaki slijed jela odvijao na drugoj lokaciji. Studenti su sa svakim restoranom unaprijed dogovorili menu, a gosti su dobivali poruke s lokacijom za predjelo, glavno jelo te desert, susrećući tako na drugoj lokaciji drugu grupu ljudi. Na kraju večeri, stigla im je poruka s imenom i adresom lokalnog bara u kojem se okupilo svih pedesetak. Cilj je bio olakšati ljudima međusobno upoznavanje te umrežavanje učiniti zabavnim, a studenti su na taj način uspjeli zaraditi pozamašan iznos od kotizacija. Iako, u usporedbi s prethodnim, ideja možda nije jednokratno donijela veliku zaradu, bila je uspješnija time što je od studentskog zadatka uspjela postati mjesečnim eventom.

Iz navedenoga vidimo da su bili bolji oni koji se nisu vodili početnim kapitalom kao osloncem. Umjesto ograničenja, usredotočili su se na prilike. Umjesto da ostanu unutar okvira od 5 dolara, oni su izašli van njega i tako pronašli brojne mogućnosti.

Ograničenja su neizbježna, ali ne moraju uvijek biti ograničavajuća. Iako se na prvu ne čini tako, ona su nam potrebna, no to ne znači da im se trebamo podrediti. Upravo suprotno. Trebamo ih iskoristiti kao poticaj za pronalazak drugih mogućnosti. Ne dopustimo li da određuju naše mogućnosti, ona mogu biti korisna u pronalasku vrijednosti te postizanju prednosti.

Prijevod i prilagodba: Andrea Kovačević

Izvor: Harvard Business Review