Je li zaista moguće ovladati sobom i razvijati se ako ne možemo kontrolirati svoje impulse?
Davno sam pročitao jedan citat Daniela Golemana, poznatog psihologa i autora brojnih knjiga: “Emocionalna samokontrola – sposobnost odgode zadovoljstva i ovladavanje impulzivnošću – temelji su uspjeha bilo koje vrste.“
Naravno da se potpuno slažem s ovim, no to nije lagan podvig. Tijekom žustrih rasprava, primjerice, nerijetko dopuštamo da naše reakcije budu vođene impulsima. A upravo to bismo trebali izbjeći – osobito ako smo lideri. No, unatoč svim naporima, nedostatak kontrole impulsa u poslovnom svijetu vrlo je čest.
Neuroznanstvenik sa Stanforda Andrew Huberman tvrdi da to možemo promijeniti. Kontrolirati vlastite impulse, prema njegovim istraživanjima, ne samo da je moguće, već je to sposobnost koju možemo razviti. Evo četiri znanstveno potvrđenih strategija koje su mi pomogle da usavršim ovu vještinu.
1. Odgodite zadovoljstvo na nekoliko minuta
Priznajem da je ovo teško. Poriv da neprestano provjeravamo svoj pametni telefon ili želja da zgrabimo nezdravu grickalicu može biti vrlo jaka. No da bismo napravili željene promjene, ne moramo poduzimati drastične mjere. Od nas se ne zahtijeva potpuni digitalni detoks ili, pak, korjenita promjena prehrane. Ključ je svjesno odgoditi impulse na nekoliko minuta.
Huberman kaže kako ovaj trening ima za cilj ovladavanje ‘no-go funkcijom’. Predlaže da pokušamo svakodnevno pronaći 20 ‘no-go’ trenutaka. “Počnite s trivijalnim porivima kao što je onaj za skrolanjem društvenim mrežama.” Odgoda žudnje za komadom čokolade ili gaziranim pićem pomoći će vam da počnete izgrađivati svoje mišiće samokontrole.
2. Prakticirajte mindfulness
Kada sam prije 16 godina osnovao svoj prvi startup Jotform, bio sam pretjerano revan i ambiciozan. Bio sam samoproglašeni perfekcionist što mi nije pomagalo da kontroliram svoje impulse. No s vremenom, kako se moje poslovanje razvijalo, a pritisci postali sve intenzivniji, donio sam jednu od najboljih odluka za sebe i svoju profesionalnu karijeru: redovito sam počeo prakticirati mindfulness.
Umjesto da ujutro najprije provjerim svoj telefon, počeo sam pisati dnevnik i odlazio u šetnje prirodom kako bih razbistrio um. To ne samo da je smanjilo moju anksioznost (koja je često skriveni uzrok impulzivnosti), već mi je i ‘otvorilo’ vrijeme za promišljanje. Kako sam napredovao, povezao sam svoju praksu s vježbama disanja i meditacijom. I Huberman preporučuje ovu tehniku za trening našeg uma. “Razmišljate: ‘Uh, ne želim to raditi, ali prisilit ću se mirno sjediti unatoč tomu što želim ustati.’ To je no-go funkcija”, objašnjava.
3. Budite svjesni svojih okidača i planirajte unaprijed
Svi mi imamo popis stvari za koje znamo da nas čine impulzivnim. Primjerice, odlazak u fast food restoran kada smo odlučili jesti zdravije, oblik je samosabotaže. Provođenje vremena s ljudima koji nas uzrujavaju drugi je tip okidača. Ne kažem da trebate u potpunosti izbjegavati ovakve situacije, već da se bolje pripremite za njih. Ako odlazite na ručak u fast food restoran, unaprijed proučite koje se zdrave opcije nude. Ako znate da ćete komunicirati s teškom osobom, pripremite se na to da ćete prije nekih odgovora trebati duboko udahnuti ili čak nakratko izaći iz prostorije kako ne biste rekli nešto zbog čega ćete poslije žaliti.
U svom članku Stanford Neuroscientist: How to Train Your Self-Control So You Don’t Mess Up Your Life, objavljenom u časopisu Inc., Jessica Stillman piše: “Nevjerojatno je kako često ne uspijevamo ispuniti svoj potencijale – ne zbog straha ili gluposti, već zbog nedostatka samokontrole.”
4. Budite strpljivi sa sobom
Ovladavanje kontrolom impulsa ne događa se preko noći. Godinama sam se trudio primijeniti gore navedene strategije i nastojao biti što dosljedniji. Te navike su me ohrabrile da na poslu stvorim atmosferu koja podržava korištenje mindfulnessa i promovira ravnotežu između posla i privatnog života. Primjerice, rekao sam svojim zaposlenicima neka izbrišu Slack i ne odgovaraju na e-mailove tijekom vikenda. Takvo promicanje zdravih navika pomaže ljudima da lakše zadrže samokontrolu u izazovnim situacijama.
Svakom lideru važno je da se njegov osobni rast i razvoj pozitivno odrazi i na tim ljudi s kojima radi te na njegovu cjelokupnu karijeru. No, u tom procesu ne treba zaboraviti biti strpljiv sa samim sobom. Kaže se da ‘Rim nije izgrađen za jedan dan’. Očekivati od sebe da ćemo lako napraviti bilo koju bihevioralnu promjenu, nerealno je. Dugoročni uspjeh temelji se na taktici malih koraka. Ne treba zaboraviti Hubermanovu izjavu: “Kontrola impulsa nije fiksirani talent. To je sposobnost koju možemo razviti treningom”.
Izvornu objavu pročitajte ovdje.
