Vještine koje se odnose na uspostavljanje i održavanje odnosa s poslovnim partnerima danas su vrlo tražene. Svatko od nas sklon je vjerovati da, kao objektivan profesionalac otvorenog uma, posjeduje ove kvalitete – osobni angažman, dobru komunikaciju, međusobno razumijevanje, spremnost na suradnju i empatiju. No u stvarnosti sve nas u većoj ili manjoj mjeri profesionalno i osobno ograničava jedan zajednički problem. Poznati ekonomist J. K. Galbraith jednom je napisao: „Suočeni s izborom između promjene mišljenja i dokazivanja da nema potrebe za time – gotovo se svi odlučuju za dokazivanje”.
Što se ovdje događa? Zašto nismo spremni ni zbog činjenica promijeniti svoje mišljenje?
Kako nam takvo ponašanje koristi? Mi, ljudi, bića smo koja vole živjeti u „jatu“. Želimo se uklopiti, povezati se s drugima, zadobiti njihovo poštovanje i odobravanje. Naši preci su živjeli u plemenima. Važno nam je u nekoj situaciji čuti istinu, ali isto nam je tako važno ostati dio plemena. Iako ove dvije potrebe uglavnom dobro funkcioniraju u kombinaciji, one se povremeno sukobljavaju. Kada želimo uvjeriti neku osobu da promijeni svoje mišljenje, zapravo ju trebamo uvjeriti da promijeni pleme. Ne smijemo zaboraviti da bliskost među ljudima rađa i međusobno razumijevanje, dok njihovo međusobno udaljavanje jača tribalizam i neprijateljstvo. Abraham Lincoln je rekao: „Ne sviđa mi se taj čovjek. Moram ga bolje upoznati“.
Činjenice ne mijenjaju naše mišljenje, no prijateljstvo ga mijenja.
Ljudi koji će najvjerojatnije uspjeti promijeniti naše mišljenje oni su s kojima se slažemo oko 98 posto tema. To možemo objasniti fenomenom zvanim „eho komora“! Kad smo potpuno uronjeni u neku problemsku situaciju, lako možemo zaboraviti da je važno povezati se s drugom osobom, surađivati s njom, sprijateljiti se i integrirati ju u svoje pleme.
Toliko smo zaokupljeni „pobjedom“ da zaboravljamo na povezivanje.
Engleska riječ kind (ljubazan) proizašla je iz riječi kin (obitelj, pleme). Kada ste ljubazni prema nekomu, to znači da se prema njemu odnosite kao prema članu obitelji. To je, čini mi se, vrlo važno uzeti u obzir kada želite promjeniti mišljenje neke osobe.
Najprije budite ljubazni, a tek onda u pravu. I ja sam trebam više poraditi na tome.
Ako želite više saznati o ovoj temi, pročitajte izvrstan članak članak Jamesa Cleara Why Facts Don’t Change Our Minds.
Izvorni tekst možete pročitati ovdje.
