Najveći izazov za lidere u VUCA okruženju je izgradnja jasne vizije i strategije koja je nužna za jasno komuniciranje sa zaposlenicima, a koja pritom dopušta fleksibilnost i prilagodbu taktika i implementacije u današnjim promjenjivim i složenim vremenima. – Latica Ivanišević Krasnić, direktorica Transformacije Adriatic Clustera, Nomad Foods
U vremenu u kojem promjene više nisu tek povremena pojava, već su konstantna sila koja oblikuje tržišta i organizacije, lideri se susreću sa sve većim izazovima kako bi održali konkurentnost, motiviranost timova i jasnoću strateškog usmjerenja. No upravo se u takvom, često nepredvidljivom VUCA okruženju, rađaju inovativna rješenja, snažne vizije i inspirativni primjeri vodstva.
Latica Ivanišević Krasnić direktorica je transformacije Adriatic Clustera u Nomad Foodsu, kompaniji koja je vodeći europski proizvođač smrznute hrane te u čijem je vlasništvu i Ledo plus d.o.o. od 2021. godine. Latica iza sebe ima gotovo dva desetljeća iskustva u vođenju strateških projekata, poslovnog razvoja, razvoja brendova i organizacijskih transformacija, a svoje bogato iskustvo dodatno nadograđuje kontinuiranim usavršavanjem, među ostalim i kroz program „Leading Organizations and Change“ na prestižnom MIT-u (Massachusetts Institute of Technology).
U razgovoru s njom otkrivamo kako uspješno upravljati promjenama, graditi strateški pristup istima i, što je još važnije, kako osnažiti tim da u svakoj promjeni vidi priliku za rast.
Današnji poslovni svijet obilježen je VUCA okruženjem. VUCA akronim, koji proizlazi iz engleskih riječi volatility (promjenjivost), uncertainty (nesigurnost), complexity (složenost) i ambiguity (dvosmislenost), koncept je koji precizno opisuje dinamično i nepredvidivo stanje suvremenog poslovanja. Koje biste ključne izazove istaknuli kao najvažnije za lidere u VUCA okruženju, i koje strategije i kvalitete, prema vašem mišljenju, omogućuju uspješno vođenje u takvom kontekstu?
U današnjem svijetu promjena je konstantna, mijenjajuća sila koja više od ičega zahtijeva fokus na ljude, agilnost, prilagodljivost i snažno, ali uključivo vodstvo. Moje iskustvo u navigaciji različitim transformacijama te vođenju strateških projekata, u više organizacija, učvrstilo je moje uvjerenje da uspješno upravljanje promjenama nije pitanje reagiranja na promjene, već se radi o proaktivnoj pripremi i vođenju ljudi kroz njih.
Rekla bih da je najveći izazov za lidere u VUCA okruženju izgradnja jasne vizije i strategije koja je nužna za jasno komuniciranje sa zaposlenicima, a koja pritom dopušta fleksibilnost i prilagodbu taktika i implementacije u današnjim promjenjivim i složenim vremenima.
U izazovnim okolnostima, ključ uspjeha leži u strateškom pristupu koji se temelji na nekoliko važnih elemenata. Jasna i transparentna komunikacija postaje temelj, omogućujući timu da se zajednički suoči s neizvjesnošću i stvori osjećaj sigurnosti. Istovremeno, fokus na ljude, njihovo učenje i razvoj je neizostavan – kontinuirano ulaganje u edukaciju zaposlenika te jačanje njihovih vještina rješavanja problema osigurava prilagodljivost i otpornost na promjene.
Dugoročno i srednjoročno planiranje nadopunjuje se agilnim pristupom, u kojem kratkoročni, prilagodljivi planovi i različiti scenariji igraju ključnu ulogu u donošenju brzih, informiranih odluka. Također, veoma je važno stvoriti otpornu kulturu – kulturu koja njeguje povjerenje i osnaživanje zaposlenika, a koja priprema tim za brzo djelovanje i prilagodbu u dinamičnim uvjetima.
Koje su ključne lekcije koje ste naučili iz svojih iskustava u vođenju strateških projekata i transformacija u dinamičnim organizacijama?
Tri ključne lekcije koje bih istaknula iz svog iskustva su sljedeće: promjene su najuspješnije kada se zaposlenici osjećaju aktivno uključenima, što zahtijeva stvaranje prilika za suradnju, sudjelovanje i davanje povratnih informacija – takav pristup stvara osjećaj vlasništva i povećava predanost procesu. Uspjeh transformacije također ovisi o jasno definiranim i mjerljivim ciljevima, uz pažljivo praćenje napretka kroz faze implementacije te prepoznavanje i proslavu postignuća kako bi se održala motivacija tima. Posljednje, ali jednako važno, jest učinkovita komunikacija – nikad je ne može biti previše, a njezin manjak ili neadekvatnost mogu ozbiljno ugroziti uspjeh svih napora.
Kako pristupate identificiranju potencijalnih nepoznanica u nesigurnim i promjenjivim okolnostima, osobito kada se radi o dinamičnim tržištima poput FMCG sektora?
U FMCG sektoru promjene se odvijaju munjevitom brzinom, pa je ključno osmisliti različite scenarije i imati sveobuhvatnu analizu mogućih ishoda, bilo da se radi o vanjskim čimbenicima ili internim ograničenjima. Odluke temeljene na podacima („data driven”) obuhvaćaju sve, od dubljeg razumijevanja ponašanja i preferencija potrošača, preko praćenja tržišnih trendova i odnosa s kupcima, pa sve do uvida u interne pokazatelje i spremnost sustava. Suradnja s vanjskim partnerima i dobavljačima dodatno osigurava relevantne informacije te omogućuje pravovremenu i učinkovitiju reakciju na dinamične promjene tržišta.
Kako uravnotežujete potrebu za strukturiranim planiranjem s potrebom za agilnošću i prilagodbom tijekom poslovnih transformacija?
Jedan od najvećih izazova u transformacijama jest balansiranje strateškog planiranja s brojnim operativnim zahtjevima u brzom, promjenjivom okruženju. Upravo zato zagovaram „hibridni pristup“, pri čemu jasno i dovoljno detaljno razrađen strateški plan te vizija služe kao čvrst temelj za alokaciju resursa, dok se istodobno naglasak stavlja na temeljito vođenje i prilagodbu tekućih projekata. Ključno je razumjeti dinamiku izrade i stalne prilagodbe strateških planova, kao i njihovu učinkovitu operacionalizaciju u nadolazećoj godini. Osim toga, organizacijska podrška, jasna komunikacija, suradnja između različitih odjela i kvalitetno projektno upravljanje neizostavni su faktori uspjeha, jer omogućuju brzu reakciju na nepredviđene promjene bez gubitka fokusa na strateške ciljeve. Tako se strateška vizija pretvara u konkretne akcije s mjerljivim rezultatima.
Koji su alati ili metode najkorisniji za brzu prilagodbu neočekivanim promjenama?
Brza prilagodba na neočekivane promjene traži više od same analize podataka – nužno je da cijeli sustav bude spreman, s naglaskom na organizacijskoj kulturi i timovima. Projektno upravljanje s jasnom strukturom omogućuje jednostavniju prilagodbu planova i prioriteta, dok fleksibilnost procesa olakšava usklađivanje s novim okolnostima. Kultura učenja i prilagodbe potiče zaposlenike na brzo stjecanje novih znanja i vještina, uz otvorenu i jasnu komunikaciju. Konačno, „planiranje scenarija“ (engl. Scenario planning) unaprijed razrađuje potencijalne ishode te time skraćuje vrijeme prilagodbe i ubrzava donošenje odluka. Kombiniranjem ovih elemenata – projektnih alata, fleksibilnosti i spremnosti ljudi – stvara se sustav koji može brzo odgovoriti na nepredviđene izazove i nastaviti ostvarivati strateške ciljeve.
Kako osiguravate da vaša vizija budućnosti bude jasna i razumljiva svim članovima tima?
Osiguravanje da vizija budućnosti bude jasna i razumljiva svima ne svodi se samo na komunikaciju, već podrazumijeva i aktivno uključivanje tima u njezino oblikovanje. Kolaborativno stvaranje vizije – gdje se ona ne „spušta odozgo“, već nastaje u zajedničkom radu i razradi s timom – ključno je za postizanje zajedničkog razumijevanja i predanosti ciljevima. Radionice i sastanci potiču povratne informacije, a uključivanje agenata promjene, tj. „change agenata“, koji razumiju viziju i mogu je na kreativne načine prenijeti kolegama pomaže u širenju poruke. Vizualni alati, poput slika, mapa puta, grafikona i infografika, čine viziju pristupačnom i olakšavaju jasno prenošenje kompleksnih informacija.
Možete li s nama podijeliti primjer kada ste uspješno osnažili i uključili svoj tim u proces transformacije, kao i kako ste upravljali kompleksnim izazovima VUCA okruženja tijekom tog procesa? Koji su bili ključni izazovi i kako ste ih riješili?
Tijekom gotovo dvadeset godina karijere vodila sam ili sudjelovala u nizu strateških projekata i transformacija. Među najistaknutijima izdvajam vođenje Strateškog poslovnog razvoja u jednoj od velikih regionalnih FMCG kompanija, gdje sam između ostaloga bila odgovorna za projekt prilagodbe načina rada velike organizacije koja obuhvaća tri kompanije na različitim tržištima, sve to u iznimno dinamičnom poslovnom okruženju.
Ključ uspješnog upravljanja strateškim projektom, osobito kada je riječ o uvođenju promjena, ležao je u kombinaciji pažljivo definiranih koraka i timskog rada. Sve je započelo s izgradnjom snažnog multidisciplinarnog tima – stručnjaci iz različitih područja udružili su svoja znanja, gradeći zajedništvo redovitom komunikacijom, jasno definiranim ulogama i zajedničkim aktivnostima. Jasna strategija, kao i dosljedna komunikacija, bile su srž projekta.
Posebnu snagu projektu dalo je aktivno uključivanje svih razina – od menadžmenta do zaposlenika na terenu – putem radionica, individualnih razgovora i sastanaka, gdje su povratne informacije postale ključni alat za donošenje odluka. Upravljanje izazovima bilo je proaktivno, uz korištenje raznih „change management“ alata, a kontinuirano praćenje napretka uz jasno postavljene KPI-jeve omogućilo je fleksibilnost i prilagodbu strategije tamo gdje je to bilo potrebno, osiguravajući da se projekt vodi prema ostvarenju svojih ciljeva.
Jedan od najizazovnijih transformacijskih projekata koji sam vodila kao direktorica Marketinga za osam zemalja bilo je uspostavljanje regionalne marketinške organizacije s više od četrdeset ljudi te uvođenje novih načina rada u skladu s centralnim korporativnim politikama. Vođenje tima kroz tako značajne strukturne promjene zahtijevalo je temeljitu pripremu, jasno definiranje finalnog cilja i uključivanje članova tima u zajedničko planiranje kako bismo došli do željenih rezultata.
Istovremeno upravljanje svakodnevnim operativnim zadacima i prioritetima, uz implementaciju promjena, činilo je proces izrazito dinamičnim i izazovnim. Svaka faza transformacije otvarala je nova pitanja – mnoga od njih nisu imala trenutačan odgovor. Jedna od najvažnijih lekcija iz ovog iskustva bila je važnost otvorene komunikacije s timom: priznati kada rješenje još nije poznato, ali u isto vrijeme osigurati da se nađe i dostavi u dogovorenom roku. Takav pristup gradio je kredibilitet i uključenost.
U tom procesu ključna je bila bliska suradnja s kolegama iz različitih područja, posebno ljudskih resursa, kako internih tako i eksternih. Kroz niz radionica – od manjih grupa, individualnih razgovora, do aktivnosti cijelog tima – osigurali smo prostor za otvoren razgovor o utjecaju promjena na svakog pojedinca. Posebno korisnima pokazale su se zajedničke radionicama, gdje su članovi tima stjecali znanja o samom procesu promjene i izgradnje tima te mogli promijeniti svoja iskustva i razmišljanja u vezi s različitim fazama promjena. Ti trenuci ne samo da su olakšali proces prilagodbe, već su i ojačali povezanost i međusobno razumijevanje unutar tima.
Kako rješavate otpor prema promjenama tijekom transformacija, posebno onih koje uključuju značajne promjene u strukturi tima ili procesa, balansirajući potrebe organizacije i potrebe pojedinaca?
Rješavanje otpora prema promjenama tijekom transformacija zahtijeva pažljiv i ciljani pristup koji uzima u obzir potrebe kako organizacije tako i svakog pojedinca. Ključno je razumjeti da je inicijalni otpor prirodan odgovor na neizvjesnost i promjene. Upravo zato, proaktivna komunikacija igra ključnu ulogu, pružajući zaposlenicima jasnoću i sigurnost. Jednako je važno i aktivno slušanje, uz iskreno nastojanje da se razumiju njihovi strahovi i nesigurnosti. Pružanje podrške putem edukacije i alata za prilagodbu na nove okolnosti nije samo korisno, već i nužno kako bi zaposlenici mogli graditi povjerenje, osjećati se osnaženo i prihvatiti promjene kao priliku za rast.
Balansiranje potreba organizacije i pojedinaca zahtijeva otvoren dijalog i zajedničko pronalaženje rješenja koja zadovoljavaju obje strane. Uključivanjem zaposlenika u proces, adresiranjem njihovih strahova i pružanjem podrške – bilo kroz edukaciju o procesu promjena i prirodnim fazama kroz koje prolaze, bilo kroz stručnu podršku kada je potrebno – stvara se osjećaj razumijevanja. Takav pristup značajno smanjuje otpor i olakšava prilagodbu.
Dobro pripremljena implementacija promjena, uz prepoznavanje i isticanje doprinosa svakog zaposlenika, dodatno potiče pozitivan stav i motivaciju unutar tima. Na kraju, uspješno upravljanje promjenama nije samo pitanje strategije – ono je prvenstveno pitanje ljudi. Riječ je o osnaživanju organizacije i tima da ne samo prihvate promjene, već da aktivno sudjeluju u njihovom oblikovanju, gradeći temelje za bolju i uspješniju budućnost.
Foto: Matea Smolčić Senčar
