Digitalni svijet vrlo je uzbudljiv, no ponekad može djelovati iscrpljujuće. Kontinuirani razvoj podrazumijeva da je, nakon što upoznamo neko novo tehnološko dostignuće, već vrijeme da upoznamo sljedeće. Kad posložimo prioritete, ubrzo ih trebamo ponovno presložiti. Iako može biti teško pratiti ih, izuzetno je važno prilagođavati se stalnim promjenama digitalnog krajolika. Ustvari, to je toliko važno da se AQ (engl. Adaptability Quotient) ili kvocijent adaptabilnosti tvrtke u današnje vrijeme smatra glavnim prediktorom uspjeha.
Što je kvocijent adaptabilnosti?
Svi znamo za kvocijent inteligencije (IQ) koji se godinama koristi za procjenu inteligencije i potencijala za uspjeh u nekom području. Znamo i za kvocijent emocionalne inteligencije (EQ) koji mjeri interpersonalne i komunikacijske vještine izuzetno važne za osobni i profesionalni napredak. No AQ, prema časopisu Harvard Business Review, pruža “novu kompetitivnu prednost”.
Danas se tehnologija mijenja brže nego što možemo zamisliti, a kako bi išli u korak s njom, moramo učiti brže no ikad. Prema Amy Edmondson, profesorici liderstva i menadžmenta na Harvard Business School, upravo je brza promjena ta koja AQ danas čini tako značajnim – čak i značajnijim od IQ i EQ. Što smo bolji u prilagodbi, lakše ćemo prihvatiti promjene i napredovati.
Zašto je kvocijent adaptabilnosti toliko važan?
IBM-ovo istraživanje provedeno 2019. godine, pokazalo je da će 120 milijuna ljudi širom svijeta trebati dodatno obrazovanje zbog tehnološkog unapređenja procesa rada. Vještine koje smo desetljećima učili i usavršavali, postat će zastarjele. Poznato je koliko je važno da se kompanije neprestano preispituju i pronalaze nove ideje kako bi što uspješnije iskoristile prilike koje im se pružaju. Oni koji ne idu ukorak s vremenom, ostaju po strani.
No AQ je više od same sposobnosti apsorbiranja novih informacija i prilagodbe na njih. AQ predstavlja sposobnost da odredite što je relevantno, nadvladate poteškoće i odbacite zastarjelo znanje. Radi se o tome da prepoznate signale u ranoj fazi, da djelujete u skladu s njima te da ulažete napor da se te promjene i ostvare. To je posebno važno u današnje vrijeme kada smo često okruženi velikom količinom nevažnih informacija. Trebamo znati prepoznati ono bitno i usredotočiti se na to.
Dakle, znamo da se važnost AQ ne može minorizirati, ali kako ga možemo unaprijediti? Do neke mjere, AQ određuje vaša osobnost. Neki se od nas bolje nose s promjenama i novim izazovima, no čak i ako ste netko tko prirodno zazire od promjena, to ne znači da ne možete razviti svoj AQ. Baš kao i IQ i EQ, tako se i AQ može poboljšati predanošću i praksom. Razmišljajte o AQ-u kao o mišiću: što ga više vježbate, on postaje jači i učinkovitiji.
Kako poboljšati kvocijent adaptabilnosti
Prema riječima Natalie Fratto, potpredsjednice Goldman Sachsa i stručnjakinje za AQ, postoje tri načina da poboljšate AQ. Prvi je da se zapitate što bi se moglo dogoditi, prije nego što se stvarno dogodi. To potiče naš mozak da “ubaci u veću brzinu” te nam pomaže da se bolje prilagodimo promjenama kada do njih dođe. Budući da znamo kako je promjena neizbježna, razmišljanje o tome kakva bi to promjena mogla biti i kako ćemo se s njom nositi, može nam donijeti veliku prednost.
Drugi savjet Natalie Fratto je da trebamo postati osoba koja aktivno zaboravlja neke naučene stvari. “Osobe koje aktivno zaboravljaju žele ‘izazvati’ ono što znaju i zamijeniti te podatke novim informacijama”, rekla je N. Fratto u razgovoru za TED talk. Iako je razumljivo da ste oprezni u vezi te ideje, imajte na umu da praksom taj proces postaje lakši. “Naš AQ nije nepromjenjiv”, naglašava Fratto.
Treći način na koji možete poboljšati svoj AQ je davanje prioriteta istraživanju umjesto iskorištavanju. “Postoji prirodna tenzija između istraživanja i iskorištavanja. Kolektivno, svi smo skloni precjenjivati iskorištavanje “, kaže Fratto. Ako želite postići uspjeh na poslu, prirodno je osvrnuti se na prošle uspjehe i pokušati primjeniti te pobjedničke formule u novoj situaciji, no to bi moglo zakočiti vašu sposobnost razvoja. Umjesto iskorištavanja prošlih uspjeha, trebali bismo istraživati nove puteve, nastojeći biti u “stanju stalne potrage”: Što nas čeka iza ugla? S kakvim bismo se poteškoćama mogli suočiti? Kako se možemo poboljšati?
Jedino u što možemo biti sigurni u životu, jest da će se promjene događati. To je neizbježno i izvan naše kontrole. Sve što možemo napraviti jest da budemo spremni na njih kada do njih dođe kako bismo im se mogli prilagoditi.
Izvor: Memory
