Kako je digitalizacija promijenila Maslowljevu hijerarhiju potreba

Kako Maslowljeva teorija izgleda u današnjem digitalnom svijetu?

Kada je Abraham Maslow objavio Teoriju ljudske motivacije 1943. godine u časopisu Psychological Review, nije ni slutio koliku će digitalnu transformaciju doživjeti svijet i radno mjesto. Unatoč tomu, njegov model hijerarhije potreba – fokusiran na pet razina ljudskih potreba – i danas je dio poslovnih treninga.

Kada govorimo o iskustvu zaposlenika, Maslowljeva teorija nesumnjivo je još uvijek relevantna, no radno se mjesto drastično promijenilo. Digitalna transformacija značajno je utjecala na način na koji obavljamo posao pa čak i na one najosnovnije ljudske potrebe na radnome mjestu. Logično pitanje koje slijedi iz toga je: Kako bi Maslowljeva teorija mogla izgledati u današnjem digitalnom svijetu?

Istraživanje Workplace 2025: The Post-Digital Frontier, koje je 2018. godine objavio Randstad, obuhvatilo je više od 3000 radnika širom SAD-a, a njegovi zaključci donose nova saznanja korisna za HR praksu i unaprjeđenje iskustva zaposlenika.

Fiziološke potrebe: Digitalni alati postaju važniji od čistih toaleta

Povijesno gledano, osnovnim ljudskim potrebama smatrale su se stvari koje su nam potrebne da bismo preživjeli, poput zraka, hrane, vode, sna i tako dalje. U kontekstu radnoga mjesta to je predstavljalo plaću, ugodno radno okruženje i pristup osnovnim sadržajima poput toaleta. Međutim, u današnjem digitalnom svijetu zaposlenici signaliziraju da su neke od najvažnijih osnovnih potreba digitalne prirode. U navedenom istraživanju zaposlenici su trebali rangirati najvažnije aspekte radnoga mjesta. Pokazalo se da su zaposlenici kao prioritet vidjeli “moje poslovno računalo/prijenosno računalo/mobitel” (75%), a odmah zatim “brzi internet i Wi-Fi” (68%). Zanimljivo je da su digitalni alati nadređeni stvarima poput “moga ureda/prostora”, “klima uređaja i grijanja”, “moga uredskoga stolca” i “čiste kupaonice”. To ukazuje kako su oni, očito, postali osnovna potreba u svijesti zaposlenika.

Potreba za sigurnošću: Osjećaj sigurnosti na radnome mjestu

Osjećaj sigurnosti na radnome mjestu ne podrazumijeva više samo fizičku sigurnost, već u prvi plan dolazi profesionalna sigurnost i zaštita. Poštivanje različitosti i inkluzija, kao i mogućnost da izraze svoju zabrinutost za određene probleme, vrlo je značajna zaposlenicima, a digitalni alati i anonimnost mogu im pomoći da se osjećaju ugodno kada žele nešto reći o tome pitanju. Zaposlenici također imaju veliku potrebu znati koliko je poslodavac zadovoljan njihovim performansama te koliko je sigurno njihovo radno mjesto. Iako su tradicionalni feedback mehanizmi – kao što je, primjerice, face-to-face interakcija – i dalje vitalni za pružanje ovoga uvida, feedback na zahtjev putem digitalnih tehnologija omogućava upravljanje radnim učinkom na visokoj razini. Ovo bi trebala biti dobra vijest za HR lidere budući da ove tehnologije omogućavaju učestali feedback u realnom vremenu.

Potreba za pripadnošću: Digitalizacija pomaže povezivanju radnika na daljinu

Face-to-face interakcija uvijek će ostati najučinkovitiji način za njegovanje osjećaja pripadnosti timu. Međutim, s obzirom na raširenost rada na daljinu u današnjem svijetu, poslodavci kontinuirano traže nove načine za njegovanje osjećaja pripadnosti timu. Kada osobni kontakt nije izvediv, poslodavci se okreću tehnologiji koja nudi brojne mogućnosti za održavanje toliko potrebnih veza sa suradnicima.

Potreba za samopoštovanjem: Ponudite mogućnosti za digitalno usavršavanje

Samopoštovanje na radnome mjestu je, povijesno gledano, uvijek bilo vezano uz prepoznavanje rada zaposlenika i priznanja. Navedeno istraživanje otkrilo je kako je evoluirala i ova potreba. Mnoge zaposlenike brine jesu li njihove digitalne kompetencije dovoljne za uspjeh u poslu. Rezultati istraživanja pokazuju kako je mogućnost digitalnog usavršavanja zaposlenicima važnija od programa štednje ili financijske pomoći za godišnji odmor.

Maslow

Potreba za samoaktualizacijom: Digitalizacija može pružiti alate koji su potrebni zaposlenicima

Potreba za samoaktualizacijom zauzima vrh piramide u Maslowljevom modelu hijerarhije potreba. Zadovoljavanje svih prethodno navedenih potreba pretpostavka je za samoaktualizaciju pa je više nego očita važnost posjedovanja najnovijih digitalnih alata i usvajanja novih tehnoloških vještina. Digitalizacija pomaže stvaranju odnosa s ljudima tamo gdje inače ne bi mogli biti ostvareni, omogućava (i zahtijeva) usavršavanje, ljudima osigurava pristup informacijama potrebnim za dobro obavljanje posla i štedi vrijeme koje zaposlenicima daje priliku da se usredotoče na kreativnije zadatke. Iz navedenoga proizlazi kako se pitanje digitalizacije više ne može promatrati neovisno od pitanja rasta i napretka zaposlenika.

Zašto primijeniti postdigitalnu teoriju motivacije?

Da je Maslow danas ovdje, zasigurno bi imao mnogo toga za reći o današnjem digitalnom svijetu i njegovom utjecaju na motivaciju zaposlenika. No isto je tako vrlo vjerojatno da bi bio sretan kada bi znao da je njegova teorija – iako donekle modificirana – itekako “živa i zdrava”. I baš kao što je Maslow stvorio svoj model hijerarhije potreba proučavajući, kao što sam kaže, “uzorne ljude”, poput Alberta Einsteina, Eleanor Roosevelt i Fredericka Douglassa, ovaj novi pristup iskustvu i motivaciji zaposlenika služi kao objektiv za poslovne ljude i HR lidere koji razmišljaju o budućnosti.

Izvor: Forbes