Kako se kao vlasnici turističkog imanja osjećate ako je u vašoj blizini poznata destinacija? Osjećate li euforiju zbog dobrih prilika ili strah od prevelike konkurencije?
Bez obzira na to jesmo li tek počeli razvijati ideju o uspješnom turističkom imanju ili smo je ostvarili i već se pokušavamo istaknuti na tržištu, često se vežemo uz prilike koje nam donosi blizina poznatih destinacija. Blizina takvih destinacija najčešće zvuči kao dobar temelj za poslovanje jer lako možemo vizualizirati broj željenih posjetitelja koji ionako već kruže oko nas. Čini nam se da su udaljeni samo korak i da ćemo do njih lako doprijeti. Sve dok ne uvidimo da nas zaobilaze. Tada dolazi do razočaranja. Imamo osjećaj da ne prepoznaju našu ponudu i vrijednosti koje smo stvarali.
U suprotnom slučaju, kada smo odlučili svoju viziju ostvariti bez blizine bilo koje prirodne ili povijesne atrakcije, svoje neuspješne pokušaje da se pozicioniramo na tržištu vežemo uz njihov nedostatak. Jer, eto, baš bi nam takve atrakcije pomogle da svoje ideje lakše razvijamo i da smo uspješniji. Sve dok ne uvidimo da, bez obzira na lokaciju, netko drugi uspijeva.
Gdje griješimo i kako poslovnu ideju postaviti na čvrste temelje?
Kako blizina atrakcija ili destinacija nije garancija za uspjeh, tako ni manje poznata lokacija nije prijetnja zbog koje bismo trebali biti osuđeni na neuspjeh. Samo su kvalitetna vizija i sadržaji kreirani u skladu s ciljnom skupinom garancija da uz minimalne rizike dugoročno uspješno razvijamo vlastito turističko odredište.
Što je to kvalitetna vizija?
Kvalitetna vizija je ideja usklađena s našim financijskim potencijalima i prirodnim potencijalima lokacije. Obogaćena je sadržajima i ponudom koju smo spremni isporučiti potencijalnim posjetiteljima. Najčešća greška koja dovodi do neuspjeha, bez obzira na viziju, jest da u planiranju ne definiramo svoje idealne posjetitelje (ciljnu skupinu).
Zašto onda mnogi vlasnici turističkih imanja ne definiraju svoju ciljnu skupinu i riješe sve probleme?
Nama je logično da se trebamo obraćati što većem broju ljudi da bismo ostvarili xy broj posjetitelja. Slabi rezultati nas upućuju na misao da “moramo raditi više”, a ne drugačije. Stoga je normalno da nas preplavljuje osjećaj straha kada pomislimo na manji broj potencijalnih posjetitelja. Ali sva istraživanja i pozitivne prakse pokazuju upravo suprotno. Što bolje definiramo (suzimo) tko su naši potencijalni posjetitelji, njihov će odaziv biti veći. Takvom metodom postižemo dvije dobrobiti. Prva je da nam definiranje ciljne skupine omogućava uspješnije provođenje marketinških aktivnosti. Druga je da svojoj ciljnoj skupini olakšavamo donošenje odluke jer smo im prepoznatljiviji.
Što još raditi drugačije kako bismo ostvarivali rezultate?
Iz prethodnog primjera možemo zaključiti da je bolje razmisliti o tome kako raditi drugačije, a ne “od jutra do sutra”. Nakon odabira ciljne skupine poželjno je razmisliti o tome gdje sve možemo pronaći potencijalne posjetitelje i informirati ih o našoj ponudi. Svakako trebamo i dalje primjenjivati metode planiranja jer pomažu razbistriti viziju i ciljeve koje želimo ostvariti.
Neka planiranje bude vaš prvi korak prema uspješnom turističkom imanju!
