“Ako stvarno želimo živjeti u svijetu gdje se možemo veseliti budućnosti, onda se moramo prebaciti na održiv model rješavanja naše osnovne potrebe – prehrane”, kaže Ivan Lauc, direktor firme Reducos Software (Plodovi.hr / Plodie.com)
Ivan Lauc dolazi iz Osijeka i sebe prije svega vidi kao nekoga tko voli stvarati, graditi i povezivati ljude:
„Po struci sam programer, ali me nikada nije zanimao razvoj tehnologije sama za sebe – uvijek me više privlačilo pitanje kako tehnologiju možemo koristiti da riješimo stvarne probleme i olakšamo život zajednicama u kojima živimo.
Oduvijek sam bio zaljubljenik u prirodu, jednostavnost i autentičnost, i vjerujem da su upravo te vrijednosti utkane i u sve što radimo kroz Plodovi.hr. Ideja da možemo graditi kratke lance opskrbe, spajati domaće proizvođače s kupcima i stvarati održivije, pravednije tržište hrane, za mene nije samo posao, nego osobna misija.“
Oni koji Vas poznaju, kažu da ste inovator, vizionar, pravi poduzetnik.
Eh, inovator, vizionar i poduzetnik. Ja bih rekao da sam prije svega netko tko vjeruje u rad, u upornost, u male, svakodnevne korake koji s vremenom postanu velika promjena. Ne bježim od problema – volim izazove, često idem glavom kroz zid kad vjerujem da iza njega postoji bolji put. I vjerujem da zajedničkim trudom, znanjem i poštovanjem možemo graditi sustave koji imaju smisla – za ljude, za prirodu i za budućnost.
Ne bi bilo fer da ne spomenem i Sašu. Ona je tu uz mene, ne samo poslovno, nego i životno. Ona je bila uz mene još i prije nego što je ideja Plodova uopće postojala. Zajedno smo gradili ovu priču, od prvih skica i razgovora, pa sve do današnjeg dana kad gledamo kako se naša vizija pretvara u konkretne rezultate i zadovoljne ljude. Sve je lakše kad imaš nekoga uz sebe.
Kažete kako je ravnoteža između privatnog i poslovnog života privilegij. Što Vas ispunjava i regenerira?
Nažalost, od svih obaveza, trenutno i zadnjih par godina imam jako malo vremena za sebe. Zato i razumijem koliki je to privilegij imati dobar balans između poslovnog i privatnog. Trenutno mi je spašavanje poljoprivrede i hobi i posao. 🙂
Srećom uživam u tome što radim, pa je lakše, a i kad je najteže, bar ima smisla i znam zašto to radim.
Ono što me najviše ispunjava i regenerira su boravak u prirodi, fizička aktivnost, sauna i druženje sa ženom, svojim psima i ljudima koji imaju isti moralni i društveni kompas. Ukratko, vraćanje korijenima i življenje u skladu s načinom na koji je ljudsko tijelo evoluiralo.
Djed je bio pionir ekološkog certificiranja u Hrvatskoj, a majka je pomogla uspostaviti permakulturne prakse u regiji. Koliko je ovo obiteljsko naslijeđe utjecalo na Vaš životni i poslovni put?
Moja je obitelj imala značajan utjecaj na moj put. Odmalena sam upoznat s domaćim proizvodima i blagodatima sela. Da nije bilo majke, ne bih nikada ni krenuo u ovom smjeru i povezao se sa svim tim ljudima. Imamo puno poduzetnika i profesora u obitelji, tako da su nam od malih nogu ugrađena visoka očekivanja i ambicije. Mislim da su visoki ciljevi i vjera u sebe ključni sastojci za poduzetnika i iznimno sam zahvalan na tim postavkama.

Na početku ste se u Londonu bavili robotikom. A onda povratak u Hrvatsku i Vaša prekretnica. Što se dogodilo, zašto ova prekretnica? U Londonu ste mogli zarađivati puno više i raditi puno manje.
Imao sam priliku upoznati puno bogatih ljudi i osobno se upoznati s činjenicom da novac nakon što prijeđete onoliko koliko vam treba za osnovne potrebe – nema više nikakve veze sa sretnim i ispunjenim životom. Puno bitnije je koliko ste zadovoljni sobom, ljudima koji vas okružuju i vlastitim doprinosom društvu.
Uvijek sam bio ambiciozan i ciljao visoko, ali falilo mi je usmjerenje. Da me netko prije pet godina pitao čime mislim da ću se baviti, iskreno, ne bih nikada pogodio. Prije ovoga sam radio svašta i na koncu se vratio u Osijek, kako bih ovdje, gdje volim biti – radio software za strance i dobro zarađivao. Igrom okolnosti (zahvaljujući majci), za vrijeme lockdowna, pronašao sam se u središtu kratkog lanca opskrbe – Solidarne ekološke grupe iz Osijeka. Tada smo se dobro upoznali s važnosti malih, lokalnih proizvođača i iznimnom kvalitetom njihovih proizvoda. Nismo mogli vjerovati u koliko nezasluženo lošoj poziciji se oni nalaze u današnjem društvu. Uvjerili su se u vrijednost i snagu koju im možemo pružiti suvremenim alatima i više nije bilo povratka.
Nema u ovome puno novca, ali ima puno svrhe, smisla i društvene vrijednosti. Baš zato što sam jedan od onih rijetkih koji stvarno razumiju da nije smisao u novcu i da sam imao privilegij da se ne moram boriti za „preživljavanje“. Mislim da sam dužan omogućiti to i drugima i suočiti se s ovakvim problemima od kojih drugi nažalost odustaju.
Danas imate tvrtku Reducos Software i platformu Plodovi.hr, koja tehnologijom transformira lokalne prehrambene sustave. Osnovali ste tvrtku s jasnom vizijom, kojom?
Naša misija je relokalizirati prehrambene sustave. Tu smo zato što to netko mora napraviti. Način na koji svijet danas proizvodi i distribuira hranu na globalnoj razini naprosto nije održiv. Od preranog branja, intenzivne proizvodnje s previše pesticida i konzervansa kako bi hrana što duže „trajala“ do globalnog transporta i skladištenja u rashladnim komorama koje troše previše energije. Prehrambena industrija i njena distribucija krivi su za otprilike trećinu svjetskih klimatskih problema.
Mi smo tu da dokažemo kako možemo imati održive, profitabilne i zdrave prehrambene sustave i da vlastitim primjerom utabamo put za sve druge koji su dovoljno hrabri ići u tom smjeru.
Naši kupci su većinom obitelji koje se brinu o zdravoj prehrani, kao i ljudi koji zbog užurbanog života nemaju vremena odlaziti na tržnicu. Među njima se posebno izdvajaju mame s djecom, koje paze na kvalitetu namirnica za svoju obitelj te starije osobe koje još pamte prave mirise i okuse domaće hrane.

Kroz Plodovi.hr učimo kako uspješno voditi KLO, surađivati s drugim firmama, javnim institucijama i isprobavamo razne inicijative za plasiranje domaćih proizvoda, što nam omogućuje da se svakodnevno susrećemo s problemima i potrebama svakog člana u KLO, stvarno razumijemo koji alati i procesi su dobri te onda mapiramo to znanje kako bismo ga mogli prenijeti na druge KLO.
Razvijate softver prilagođen kratkim opskrbnim lancima hranom, tzv. KLO. O kakvom se softveru radi? Što Vaša platforma omogućuje proizvođačima?
Naša Software as a Service (SaaS) tehnologija za KLO – Plodie.com je način da moderne i specijalizirane alate stavimo u ruke proizvođača i KLO, kako bi im dali konkurentnu prednost za pristupačnu cijenu. Zašto bi svaka mala grupa proizvođača razvijala svoju (skupu) tehnologiju, kada svi možemo koristiti istu i zajedničkim snagama je razvijati? To je vrijednost koju nudi SaaS model.
Plodie je kompletno rješenje za upravljanje s KLO, od logistike i računovodstva sve do marketinga i prodaje. Sastoji se od četiri aplikacije, gdje svaki član KLO ima aplikaciju za svoje potrebe (kupci, proizvođači, dostavljači i admin).
Trenutno je osim nas, koriste još dva KLO u RH, E-selo.hr i Growtovchani.com. Uskoro se pokreće još jedan KLO – AjmoLokalno.hr, koji se razvija pod ingerencijom Šibensko-kninske županije.
Održivi kratki lanac opskrbe hranom. Pojasnite nam ovaj pojam i što se njime želi postići?
Cilj održivog kratkog lanca opskrbe hranom jest da hrana prijeđe najkraći mogući put od proizvođača do potrošača. Time se nastoji minimalizirati ili u potpunosti ukloniti potreba za pesticidima, aditivima i konzervansima, kao i smanjiti pretjerana potrošnja energije za transport i skladištenje u rashladnim komorama. Hrana prolazi kroz što manje posrednika, čime se omogućuje da proizvođač bude pošteno plaćen te da može kontinuirano nuditi iskreno kvalitetne proizvode po pristupačnim cijenama.

Kako bi ovakav prehrambeni sustav, koji donosi koristi okolišu, proizvođačima, potrošačima i lokalnoj zajednici, uistinu bio održiv – mora biti i ekonomski isplativ.
Vodite vlastiti kratki lanac opskrbe hranom, isporučujete proizvode 120 lokalnih proizvođača iz Hrvatske dvaput tjedno. Zašto je tvrtka važna za poljoprivrednike, ali i za korisnike platforme?
Volim reći da smo našim kratkim opskrbnim lancem – Plodovi.hr, najbolji partner poljoprivrednih proizvođača. Kroz nas oni prodaju direktno kupcima, sami biraju cijene proizvoda, količine itd., a mi se brinemo o logistici, marketingu i računovodstvu.
Na taj način proizvođači dobivaju najbolju vrijednost za svoj proizvod i zato mogu ponuditi stvarno kvalitetne proizvode po pristupačnoj cijeni.
Kratki lanac opskrbe (KLO) Plodovi.hr naš je primjer uspješne prakse i dokaz da je takav model izvediv u stvarnosti. Surađujemo s više od 130 hrvatskih proizvođača i njihove proizvode dvaput tjedno dostavljamo pretežito po cijeloj RH, ali i EU. Preko nas možete naručiti od više različitih proizvođača i sve će vam u objedinjenoj košarici stići na kućni prag – direktno od proizvođača, u najkraćem mogućem roku.
Zajedničkim nastupom na tržištu smanjuju se troškovi proizvođača i poboljšava usluga i ponuda prema kupcima. Na Plodovi.hr možete pronaći sve proizvođače na jednome mjestu i naručiti od koliko god njih želite i sve će vam u istom paketu biti dostavljeno na kućni prag – direktno od proizvođača. Hrana će provesti najkraći put u transportu i stići svježa.
Naravno, uz Vas je i tim mladih ljudi. Što oni znače za Vaš projekt?
Za ovaj projekt ključni su ljudi koji ga svakodnevno grade i žive zajedno sa mnom. Imam sreću raditi s mladim timom koji strastveno vjeruje u ono što radimo, iako je naš put često zahtjevniji nego u drugim industrijama. Svaki član donosi svoju energiju, znanja i iskustvo koja su neprocjenjiva za razvoj Plodovi.hr.
Marin i Dorin su naši dostavljači, zaduženi su za svakodnevne ture do proizvođača, razvrstavanje narudžbi i organizaciju skladišta – njih dvojica doslovno spajaju selo i grad, noseći priče i proizvode domaćih proizvođača ravno do kupaca.
Leila je srce naše operative te prvi službeni zaposlenik naše organizacije! Ona nema što ne radi – vodi zalihe, podršku korisnicima, plaćanja, projekte, sajmove i društvene mreže, uvijek s osmijehom i nevjerojatnom energijom. Sa Sašom organizira catering te drži sve konce u rukama. Kad si s Leilom, nećeš ništa zaboraviti – ona ima sve klikere.
Igor donosi iskustvo korporativnog svijeta u organizaciji, a bavi se strateškim razvojem i poslovanjem prema HoReCa sektoru i javnim institucijama.
Duško je naš stručnjak za EU fondove i strateški razvoj – zahvaljujući njegovoj metodološkoj preciznosti i upornosti, mnogi naši projekti su ostvareni.
Željko je naš programer koji je preuzeo razvoj sustava od prethodnog programera i sada hrabro vodi sve tehničke procese. Svakodnevno radi na tome da sustav bude stabilniji, brži i bolji, a uz to razvija i nova rješenja koja nam omogućuju daljnji rast.
Sara je najnovija članica našeg tima – prava „leteća podrška“. Pomaže gdje god treba: od cateringa i pakiranja do održavanja prostora. Sara je postala važan kotačić u svakodnevnom funkcioniranju Plodova.
I za kraj, Saša. Ona je moja partnerica i s nama od samih početaka. Naša je glavna dizajnerica, pakirerka i catering virtuoz. Njezin dizajn oblikovao je vizualni identitet Plodova, a skupa s Leilom, svaki catering koji radimo organizira i osmisli tako da odiše kreativnošću i svježinom.
Njihova posvećenost važan je dio našeg svakodnevnog rasta.Oni za mene nisu samo kolege, nego istinski graditelji ideje Plodovi.hr. Njihova posvećenost, znanje i zajednički duh temelj su na kojem zajedno razvijamo održiv, pravedan i suvremen model povezivanja domaćih proizvođača i kupaca.
Inovativan ste, ali i mlad tim. Za mnoge proizvođače ste još „djeca“. Kako ste zadobili njihovo povjerenje, kako ste prenijeli svoje ideje i nove tehnologije?
Koliko god naša ponuda dobro zvučala, u početku nije bilo lako dobiti povjerenje proizvođača. Ništa ne naplaćujemo proizvođačima da ih uključimo u mrežu. Mi zaradimo od njih samo ako smo njima zaradili.
Ideja im se sviđa, zvuči dobro imati zajednički nastup na tržištu, logistiku i marketing. Problem je bio što imaju pretežno loša iskustva s poslovnim suradnicima. Trebalo je vremena da se priča zakotrlja, da proizvođači vide da kod nas mogu imati redovna primanja po dobrim uvjetima. Naravno da za sve treba vremena, ali uz puno truda uspjeli smo zadobiti njihovo povjerenje.
Sada nam dovode druge proizvođače, preusmjeravaju svoje kupce i najbolja su referenca za zainteresirane.

Tehnologiju nije bilo teško prihvatiti. Napravili smo je da stvarno bude jednostavna za korištenje. Ako se netko baš ne uspijeva snaći ili nema mogućnosti, tu smo da im pomognemo i nađemo način na koji ćemo se koordinirati.
Bili ste na našem susretu „20 godina imamo Poduzetnik“ i vidjeli da je na njemu bilo mnogo mladih ljudi. Kako te mlade umove potaknuti da zakorače u ovaj sektor?
Mislim da je ključno mladima pokazati da poduzetništvo nije samo sredstvo za zarađivanje novca, nego način da ostave pozitivan trag u svijetu. Moramo ih potaknuti da ne traže samo sigurnost i stabilnost, nego da imaju hrabrosti vjerovati u svoje ideje, razvijati ih i graditi nešto što ima smisla i vrijednost za širu zajednicu.
Sektor poljoprivrede je samo jedan od primjera gdje se danas otvara ogroman prostor za inovacije – kroz ekološku, permakulturnu, regenerativnu i biodinamičku proizvodnju, ali isto vrijedi i za tehnologiju, obrazovanje, energetiku i mnoge druge sektore. Ono što svugdje treba su mladi ljudi puni strasti, spremni učiti, eksperimentirati i stvarati bolje sustave.
Razmislite u kakvom svijetu želite živjeti i za kakav svijet svaki dan glasate svojim novčanikom. Probajte stvoriti ili podupirati ljepši svijet. Sve je moguće, samo nas treba puno koji će to vjerovati i raditi u tom smjeru.
Svijet je spreman za velike promjene, postoje financijske mogućnosti, znanje nikad nije bilo dostupnije – potrebno nam je samo više mladih koji će se odvažiti zakoračiti, ne čekati savršene uvjete i vjerovati da svojim radom stvarno mogu promijeniti stvari nabolje.
Toliko je dostupnih resursa EU-a, a nedovoljno su iskorišteni. Proizvođači često oklijevaju iskoristiti ove mogućnosti. Možete li i kako ovo promijeniti? Potencijal sigurno postoji, što nam nedostaje?
Mislim da postoji par ključnih problema. Osjetim manjak povjerenja od strane poljoprivrednika jer im je otkad znaju za sebe, sve teže i teže. Ima jako malo mladih, a stariji zbog loših iskustva više ne vjeruju gotovo nikome. Nije im lagano ulaziti u nove inicijative i svladavati nova znanja. Također imamo kompleksnost prijave i provedbe projekata u poljoprivredi. Naprosto, traži se previše papirologije s kojom se poljoprivrednici ne žele susretati. Čudno je da postoje projekti koji su na razini cijele EU, a zahtijevaju puno manje papirologije od naših nacionalnih. Mislim da su hrvatski projekti, a posebice oni za poljoprivredu, previše fokusirani na papirologiju, a premalo na rezultate.
Smatram da se proces prijave i provedbe može administrativno značajno rasteretiti. Fokus se treba staviti na ostvarivanje i dokazivanje rezultata, umjesto na dokumentiranje procesa.
Kažete, ovo je naša prilika da napravimo revoluciju u poljoprivredi. Pokažimo svijetu da se to može učiniti. Zašto mislite da se znanjem i uz puno truda mogu postići velike stvari?
Glavni sastojci su puno truda, učenja, pogrešaka i ponovnog ustajanja. Nevjerojatno je koliko velikih stvari su ljudi uspjeli napraviti zato što su vjerovali da mogu i kontinuirano radili prema tom cilju.
Volio bih da mogu uvjeriti/motivirati što više ljudi da vjeruju u sebe i postave si visoke ciljeve. Što više ciljamo, to više ćemo i pogoditi. Nemojte sami sebe ograničiti. Kada nešto ne uspijete, nemojte odustati, naučite iz te lekcije i iskoristite to znanje za sljedeći izazov. Svaki put ćete imati više iskustva i znanja i uspjeli ili ne, narast ćete. S dovoljno truda brzo se raste.



Mi nismo znali skoro ništa o ovome što radimo prije nego što smo počeli. Jako puno smo morali naučiti, a sada pomažemo drugima da unapređuju ili stvaraju vlastite održive prehrambene sustave.
Procjenjuje se da bi održiviji svjetski prehrambeni i poljoprivredni sustav do 2050. u svijetu otvorio više od 200 milijuna radnih mjesta. Gdje je budućnost poljoprivrede ako želimo istinski održiv svijet?
Puno inovacija u načinu proizvodnje, preradi i distribuciji hrane. Sačuvati, a potom i unaprijediti tradicionalne i organske metode modernim alatima i tehnologijama.
Smanjiti globalizaciju hrane i skratiti put od proizvođača do potrošača. U svakoj regiji bismo trebali imati vlastiti opskrbni sustav koji se brine da lokalni proizvodi efikasno opskrbljuju lokalno tržište.