Tržište rada kakvim ga znamo, posredstvom pandemije doživjelo je značajnu metamorfozu, a u moru poslovnih pojmova koji su se počeli proklamirati kao novi veliki business trendovi od 2020. godine nadalje, najviše pozornosti, a i pokrića, osigurao si je koncept 4-dnevnog radnog tjedna. O njemu se već dugo vremena diskutira, no tek mu je okus home officea i hibridnog modela rada dao stvarni zamah u poslovnoj areni.
Od tvrtki koje su u tijeku pademije prešle na 4-dnevni radni tjedan pa do organizacija koje zagovaraju ovaj koncept i trenutno provode istraživanja kako bi potkrijepile sve potencijalne prednosti 32-satnog radnog tjedna, govorimo o nečemu mnogo većem od prolaznog poslovnog trenda, što bi u određenoj mjeri svakako moglo definirati budućnost rada. U nastavku smo pričali s dvije domaće agencije koje su prešle na 4-dnevni radni tjedan, o njihovom iskustvu.
4-dnevni radni tjedan
Što je 4-dnevni radni tjedan? Već samo ime otkriva većinu toga, no ideja je da zaposlenici rade četiri dana u tjednu, dok preostala tri imaju za privatan život i odmaranje od posla. Opće prihvaćen 40-satni radni tjedan u tom slučaju postaje 32-satni i plaćen je jednako kao da radite svih pet dana u tjednu, što se ponegdje naziva modelom “100-80-100”. I dalje primate 100% svoje plaće, u zamjenu za rad od 80% uobičajene satnice, a preostalih 100% tiče se produktivnosti – da bi ovaj model uopće funkcionirao, a posao se obavio, radnik mora biti 100% produktivan na one dane kada je na radnom mjestu.
Na firmama koje žele provesti ovaj eksperiment (i potencijalno ga učiniti novim trajnim stanjem), individualna je prilika i odgovornost da sistem poslože na način koji će odgovarati i zaposlenicima i opstojnosti poslovanja. Dva primjera kako to učiniti dale su nam dvije domaće reklamne i kreativne agencije, Imago Ogilvy i MinusMinus, a svaka je koncept 4-dnevnog radnog tjedna prilagodila i operacionalizirala na sebi svojstven način.
U nastavku ćete moći pročitati njihove dojmove, a prije nego krenemo na priču s Imagom i MinusMinus, svakako vrijedi istaknuti vječnu debatu koja se vodi oko 4-dnevnog radnog tjedna i koja je postala samo još glasnija otkako su se idejom kraćeg radnog tjedna počele baviti čak i vlade velikih zapadnih zemalja.
Pionir u području 4-dnevnog radnog tjedna, još 2015. godine bio je Island, koji je do 2019. provodio tada najveći svjetski pilot projekt sa smanjenim brojem radnih sati, no ne i smanjenim plaćama. Oko 2.500 ljudi sudjelovalo je u testnoj fazi, a rezultati su pokazali da je došlo do smanjenja stresa i burnouta kod zaposlenika, kao i poboljšanja u ravnoteži između posla i privatnog života. Pozitivni rezultati istraživanja koji su doveli do trajne implementacije kraćeg radnog tjedna u mnogim tvrtkama ipak su u drugi plan potisnuli jednu jako bitnu informaciju: Island nije prešao na 32-satni radni tjedan, već se testiralo ljude na 35 i 36 sati radnog tjedna.
Švedska je sa 4-dnevnim radnim tjednom isto koketirala 2015. godine, no s vrlo podijeljenim rezultatima i dojmovima. Belgija je prošle godine u studenom zakonski implementirala 4-dnevni radni tjedan za sve one koji ga žele (no i dalje moraju odraditi 40 sati tjedno, u manjem broju radnih dana), a Španjolska je u prosincu 2022. pristala na zahtjev male ljevičarske stranke Más País da se pokrene skroman pilot projekt 4-dnevnog radnog tjedna.
I onda dolazimo do Velike Britanije, u kojoj je u drugoj polovici 2022. provedeno 6-mjesečno i dosad najveće svjetsko istraživanje učinaka skraćenog radnog tjedna. U njemu je sudjelovala 61 tvrtka i više od 3.300 zaposlenika, vođenih istraživačima sveučilišta Cambridge, Oxford i Boston College, kao i neprofitnih organizacija 4 Day Week Global, 4 Day Week UK Campaign i UK think tank Autonomy.
Veća produktivnost i motivacija
Od 61 tvrtke, njih 56 nakon istraživanja je reklo da će nastaviti implementirati 4-dnevni radni tjedan u svoje poslovanje, a 18 njih već se izjasnilo da će promjena biti trajna. Rezultati su pokazali ono što se redovito svrstava u najveće prednosti ovog koncepta rada: zaposlenici su postali produktivniji i motiviraniji, smanjio im se stres, a poboljšala se ravnoteža između posla i privatnog života. Imali su više vremena za odmor, obiteljske aktivnosti i hobije, što ih je u konačnici dovelo do većeg osjećaja sreće i zadovoljstva u životu. Mentalno zdravlje se poboljšalo, a stopa burnouta smanjila. Tvrtke koje su sudjelovale, dominantno su prijavljivale da nije došlo do gubitka prihoda zbog jednog dana rada manje.
U medijima se najčešće mogu pročitati one pozitivne strane uvođenja 4-dnevnog radnog tjedna, što nije ni čudno ako uzmemo u obzir koliko neprofitne organizacije lobiraju u korist kraćeg radnog tjedna, no definitivno vrijedi istaknuti da postoje i nedostaci, i da nije možda svaka tvrtka, ili svaki sektor, spreman za uvođenje tako nečega.
Nedostaci uključuju moguće smanjenje prihoda zaposlenika ako se ne radi puno radno vrijeme (kod tvrtki koje su implementirale “4-dnevni radni tjedan”, ali realno nisu), poslovne gubitke zbog kraćeg radnog tjedna i teškoće u organizaciji posla i komunikaciji s klijentima i suradnicima. Također, neki poslovi, poput službe hitne medicinske pomoći ili drugih službi koje zahtijevaju stalnu prisutnost, možda nisu pogodni za ovaj koncept, i još uvijek nije jasno bi li ovakav model poslovanja mogao funkcionirati u cijelom gospodarstvu.
Bilo kako bilo, o 4-dnevnom radnom tjednu slušat ćemo još mnogo, a možda mu i sami svjedočiti u skorijoj budućnosti. Donosimo priču dvije naše firme kojima kraći radni tjedan nije budućnost, već sadašnjost. Evo što su nam imali za reći!
Ostatak teksta pročitajte na after5.
