Udruge računovođa imaju brojne primjedbe na nove porezne izmjene i žele veću suradnju s Poreznom upravom, a potrošačke udruge traže da kuna ostane uz euro još neko vrijeme. O čemu je riječ?
Od Nove godine u primjeni je novi krug porezne reforme, u sklopu koje je izmijenjeno devet poreznih zakona i pripadajući pravilnici. Poslodavcima su najzanimljivije izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima se uz ostalo osobni odbitak od ove godine povećava s 530,90 na 560 eura.
Mijenjaju se i koeficijenti koji se koriste pri izračunu uvećanog osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova i invalidnosti (od 280 eura za 1. dijete do 2.744 eura za 9. dijete, te za invalidnost na 168 eura, a za potpunu invalidnost na 560 eura).
S tim u vezi, mijenja se svota godišnje i mjesečne porezne osnovice – godišnji porez na dohodak po nižoj stopi podmirivat će se na poreznu osnovicu do visine od 54.400 eura, a po višoj poreznoj stopi iznad tog iznosa (dosad je granica bila 47.780,28 eura).
Jednako tako, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po nižoj stopi na mjesečnu poreznu osnovicu do 4.200 eura, a iznad tog iznosa obračunava se viša porezna stopa.
Kako je za N1 televiziju izjavila predsjednica Udruge računovođa pri HGK Mirela Relković, ako stvar promatramo na razini Državnog proračuna, riječ je o velikom iznosu koji Vlada izdvaja za olakšice i rast plaća, ali na razini pojedinca, građani u novčanicima neće osjetiti bitnu razliku, a računovođe imaju pune ruke posla.
Ukida se dvojno iskazivanje cijena, kuna zauvijek odlazi u prošlost
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača uputila je Ministarstvu financija zahtjev za dvojno iskazivanje cijena i u 2024. godini. Zahtjev temelje na činjenici da im se stalno javljaju potrošači s upitima hoće li se dvojno iskazivanje cijena nastaviti, jer se nisu navikli na euro, sve preračunavaju u kune i dvojno iskazane cijene im jako pomažu u tome, te iskazuju bojazan kako će to raditi kada cijene budu samo u eurima. Zahtjev su argumentirali i činjenicom da ni jedna zemlja nije uvodila euro uz kontinuiran rast cijena i izuzetno visoku inflaciju. Naime, prema statističkim podacima hrana u Hrvatskoj u zadnje dvije godine poskupjela je 30%, i osim ograničenih cijena, sve druge cijene stalno rastu.
Ministarstvo financija smatra da je 16 mjeseci dvojnog iskazivanja cijena bilo dovoljno potrošačima da se naviknu na euro, pozivajući se na Preporuku Europske komisije i iskustva zemalja koje su prije nas uvodile euro. Neki ugostitelji odlučili su kako će ostaviti dvojno iskazane cijene dok ne budu mijenjali cjenike, no trgovački lanci namjeravaju odmah po isteku obaveze ukloniti stare valute s etiketa.
Naime, građani Hrvatske su u tri desetljeća samostalnosti imali četiri valute pa su dosad plaćali jugoslavenskim dinarima, hrvatskim dinarima, kunama i eurima.
Nema više prireza, JLS-ovi određuju raspon nižih i viših stopa poreza
Od početka ove godine građani više neće plaćati prirez porezu na dohodak. Naime, novina je zakona ukidanje prireza za sve kategorije dohotka, njih pet, a jedinice lokalne samouprave taj svoj prihod mogu kompenzirati većim stopama poreza na dohodak od nesamostalnog rada i od samostalne djelatnosti.
Općine i gradovi, ovisno o veličini i o dosad primjenjivanoj stopi prireza (10, 12, 15 i 18 posto), mogu podignuti niže stope poreza na dohodak od 15 do najviše 23,6 posto (Grad Zagreb), a više stope poreza na dohodak od 25 do 35,4 posto (Grad Zagreb) ili ih uopće ne moraju podignuti.
Kad je riječ o kategoriji dohotka od imovine i imovinskih prava, kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, na koju se primjenjivala stopa poreza na dohodak od 10 posto plus prirez, sada se utvrđuje nova stopa od 12 posto. Kod dohotka od otuđenja nekretnina i nekretninskih prava, porez na dohodak podiže se s dosadašnjih 20 na 24 posto.
Od ove godine premije osiguranja u treći (dobrovoljni) mirovinski stup neoporezive su do visine od 67 eura za svaki mjesec, odnosno ukupno do 804 eura godišnje, dok su dosad su ti iznosi bili 66,37 odnosno 796,44 eura.
Poslodavcima omogućena isplata većih neoporezivih primitaka radnicima
Izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak, pak, poslodavcima su omogućene isplate većih iznosa neoporezivih primitaka radnicima.
Tako će godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade od ove godine porasti na 700 eura, što je 36,38 eura više nego dosad. Nagrada za radne rezultate raste s 995,43 eura na 1.120 eura, a novčana paušalna nagrada za troškove prehrane radnika s trenutnih 796,44 eura na 1.200 eura.
Nadalje, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe raste s trenutnih 0,4 na 0,5 eura po prijeđenom kilometru, a dnevnice za službena putovanja u zemlji od iduće godine bit će neoporezive do iznosa od 30 eura, u odnosu na trenutnih 26,55 eura.
Dižu se i potpore radniku zbog invalidnosti (dosad 331,81 euro), za smrt u užoj obitelji (398,17 eura), za dugotrajno bolovanje (331,81 euro) i potpore djetetu umrlog radnika dosežu (232,27 eura) od ove godine na 560 eura u svakoj od kategorija. Neoporezivi iznos otpremnine radnika prilikom odlaska u mirovinu raste s trenutno maksimalnih 1.327,24 eura na 1.400 eura.
Učenicima i studentima od iduće godine iznos godišnjih neoporezivih primitaka za rad preko učeničkih i studentskih udruga raste na 3.360 eura, s trenutnih 3.185,38 eura, neoporezivi iznos za stipendije raste s 232,27 na 560 eura mjesečno, a za stipendije za izvrsna postignuća s 530,90 na 840 eura mjesečno.
Neoporezivi iznosi za stipendije sportaša rast s 232,27 na 560 eura mjesečno, a neoporezivi iznos nagrada za sportska ostvarenja raste s 2.654,48 eura na 2.800 eura.
Rast minimalne plaće i izmjene obračuna doprinosa za prvi stup mirovinskog
S početkom godine raste i minimalna plaća – Uredbom o visini minimalne plaće za 2024. godinu utvrđena je minimalna plaća u bruto iznosu od 840 eura, dok je lani iznosila 700 eura. Time bi neto iznos minimalne plaće iznosio oko 677 eura u ovoj godini.
U skladu s time, Vlada je povećala i studentsku satnicu sa 4,48 na 5,25 eura.
Kako bi se osigurao rast plaća i onima koji više nisu u poreznim škarama, Vlada je odredila da se za sve bruto plaće koje iznose do 700 eura uvodi olakšica, tj. umanjuje se mjesečna osnovica za obračun doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja u fiksnom iznosu od 300 eura. Za bruto plaće u rasponu od 700 do 1.300 eura primjenjuje se koeficijent umanjenja od 0,5 koji se računa po formuli 0,5 x (1.300 – osnovica za obračun doprinosa). Za iznose bruto plaće više od 1.300 eura nema smanjenja osnovice za obračun doprinosa.
Ta olakšica neće smanjiti budući iznos mirovine, što znači da će se koristiti puna mjesečna osnovica (bruto) bez umanjenja za ovu olakšicu za utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.
Izmjene zakona o porezu na dobit i o PDV-u
Izmjene Zakona o porezu na dobit ponajviše se odnose na zaokruživanje sadašnjih iznosa na okrugle brojke. Tako fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i obveznici poreza na dohodak postaju automatski obveznici poreza na dobit ako su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili primitak veći od milijun eura, dok je do sada taj iznos bio 995.421,06 eura.
Od iduće godine, pak, podiže se granica za plaćanje poreza na dobit po nižoj stopi od 10 posto s dosadašnjih 995.421,06 eura na 1.000.000 eura ukupnog prihoda, dok će oni s prihodom od milijun eura plaćati porez po stopi od 18 posto.
I kod Zakona o PDV-u izmjene se uz ostalo odnose na zaokruživanje iznosa u eurima pa je tako i prag za upis u registar obveznika PDV-a zaokruže s dosadašnjih 39.816,84 eura na 40.000 eura.
