Što je rodni jaz u plaćama i kako se Europa nosi s tim izazovom?

Nejednako vrednovanje rada muškaraca i žena prisutno je podjednako u Hrvatskoj i diljem svijeta.

rodni-jaz-u-placama

U listopadu 2016. godine tisuće Islanđanki napustile su svoja radna mjesta u 14 sati i 38 minuta kako bi prosvjedovale ispred državnog Parlamenta za izjednačavanje plaća muškaraca i žena. I ondje postoji rodni jaz u plaćama. Razlika u plaći pokazuje da žene na Islandu zapravo rade besplatno ostatak radnog dana nakon tog vremena.

poduzetnicki mindset

Iako Island već godinama drži primat među državama s najvećom spolnom jednakošću, žene su u toj zemlji i dalje prosječno do 18% manje plaćene za svoj rad od muškaraca. Stoga je islandska vlada 1. siječnja 2018. godine donijela zakon prema kojem poslodavci moraju za isti rad jednako plaćati muškarce i žene, a njegov je cilj do 2022. godine u potpunosti izjednačiti plaće zaposlenika oba spola.

Ovim zakonom Island je prva država u svijetu koja je odlučila formalno regulirati i ubrzati ukidanje tzv. rodnog jaza u plaćama na način da sve javne i privatne tvrtke te vladine agencije s više od 25 zaposlenih moraju posjedovati certifikat vlade o politici jednakih plaća za sve zaposlenike bez obzira na njihov spol, etničku i vjersku pripadnost te seksualnu orijentaciju, a oni koji se ne budu pridržavali toga, kazneno će odgovarati. 

zene-muskarci-place

Što je rodni jaz u plaćama?

Pojam rodnog jaza u plaćama (engl. gender pay gap ili gender wage gap) označava prosječnu razliku u plaćama zaposlenih muškaraca i žena u usporedbi s plaćama muškaraca. U obzir se uzimaju plaće osoba zaposlenih kod poslodavca i samozaposlenih u punom radnom vremenu.

Svjetski ekonomski forum (WEF) 2006. godine uveo je mjerenje tzv. indeksa globalnog rodnog jaza (Global Gender Gap Index), čija je svrha, na godišnjoj razini, pratiti veličinu jaza i napredak u njegovu smanjivanju tijekom vremena. Ovaj indeks promatra rodni jaz u četiri dimenzije: ekonomska uključenost (Economic participation and opportunity), zdravlje i preživljavanje (Health and Survival), obrazovanje (Educational attainment) te politička snaga (Political empowerment).

Prema zadnjem objavljenom izvještaju za 2018. godinu, koji uključuje usporedne podatke iz 149 zemalja o globalnoj (ne)jednakosti između spolova, Island je na prvome mjestu devetu godinu zaredom s 85.8% zatvorenim jazom, a slijede ga Norveška (83.5%), Švedska (82.2%) i Finska (82.1%). U prvih deset su još i Nikaragva (80.9%), Ruanda (80.4%), Novi Zeland (80.1%), Filipini (79.9%), Irska (79.65) i Namibija (78.9%). U cjelini gledano, globalna jednakost između spolova trenutno je prisutna u 68% promatranih parametara, a prema budućim projekcijama dosadašnjih trendova ona će biti potpuna za 108 godina u 106 zemalja koje su otpočetka u uzorku na kojem se ovo istraživanje provodi.

Jaz je najbliži zatvaranju na dimenzijama zdravlja i preživljavanja te obrazovanja, a još uvijek značajan u ekonomskoj uključenosti i političkoj snazi žena, gdje će do njegova nestanka proteći 202, odnosno 107 godina. Značajna razlika postoji u predviđanjima za europske zemlje: one koje spadaju pod Zapadnu Europu trebale bi ostvariti potpunu jednakost spolova za 61, a istočnoeuropske za 124 godine.

U 60% zemalja žene imaju jednak pristup financijskim uslugama kao i muškarci, dok taj postotak pada na 42% kad je u pitanju vlasništvo nad zemljištem i nekretninama. S druge strane, žene provode dvostruko više vremena u obavljanju kućnih poslova i drugih neplaćenih aktivnosti u 29 zemalja za koje su ovi podaci bili dostupni. U sferi politike, 17 od 149 zemalja na čelu imaju žene kao predsjednice države ili premijerke, 18% ih obnaša ministarsku, a 24% zastupničku funkciju u parlamentu. 

Europa u borbi za jednako vrednovanje rada žena i muškaraca

Prema najnovijim podacima Europske komisije, u zemljama Europske unije žene su prosječno 16% manje plaćene za obavljanje istih poslova od svojih muških kolega, pri čemu Rumunjska bilježi najmanji (3.5%), a Estonija najveći prosječni jaz (25.6%). Drugim riječima, za jedan euro koji zaradi muškarac, žena dobije 84 centa. Usporedbe radi, ništa bolja situacija nije ni s druge strane Atlantika gdje, prema istraživanju PayScalea, na svaki zarađeni dolar muškarca žena uprihodi 79 centi.

Statistike pokazuju da porastom dobi, žene zarađuju sve manje i manje od svojih vršnjaka. Na primjeru Španjolske utvrđeno je da žene mlađe od 25 godina zarađuju 7.5% manje od muškaraca iste dobi, a one preko 64 godine čak 44.9% manje. Kao neki od glavnih razloga postojanja jaza, navodi se veći broj žena koje rade skraćeno radno vrijeme (što nije opravdanje da njihova satnica bude manja) i poslove koji su niže vrednovani (istina je da bez obzira na to koju vrstu posla obavljale žene, u prosjeku bivaju manje plaćene od muškaraca za istu vrstu posla), kao i zato što su manje obrazovane (činjenica je da 60% fakultetski obrazovanih u EU čine žene).

rodni-jaz-1

Također, raširen je i stav da rodni jaz postoji već toliko dugo da ga se i ne može iskorijeniti. Na to da je doista otporan, ukazuje i podatak kako se zadnjih sedam godina smanjio samo za 1%, zbog čega je Europska komisija, s ciljem osvještavanja i njegova efikasnijeg uklanjanja, donijela akcijski plan koji obuhvaća osam područja djelovanja. Jedna od inicijativa jest i obilježavanje Dana jednakih plaća u Europskoj uniji, a on označava dan u godini kada su zaposleni muškarci zaradili godišnju plaću svojih ženskih kolegica ili, drugim riječima, to je dan s kojim do kraja tekuće godine žene rade besplatno. U 2019. godini to je bio 4. studenoga.

Nadalje, Europski parlament je u ovoj godini izglasao i novu Direktivu o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika, koja bi trebala osigurati fleksibilnije načine rada te plaćene dopuste za očeve i druge skrbnike, a sve kako bi oni bolje uskladili poslovni i obiteljski život te omogućili ženama više prilika za plaćeni rad.

Prema podacima Europske zaklade za poboljšanje radnih i životnih uvjeta (Eurofound) iz 2015. godine, na tjednoj razini Europljanke u prosjeku provedu 33 sata u plaćenom radu (muškarci 39 sati), a 36 sati neplaćeno brinući se o djeci i drugim članovima obitelji, kao i u obavljanju kućnih poslova (muškarci 21 sat). U konačnici, niža vrijednost satnice ženskog plaćenog rada, veća satnica neplaćenog rada, odnosno više izostanaka s posla zbog porodiljskog dopusta te brige o djeci i ostalim članovima obitelji, rezultira gotovo 40% nižom godišnjom zaradom žena i 35% nižom visinom mirovine u odnosu na muškarce.

Hrvatska – zemlja (ne)jednakih mogućnosti

Prema podacima portala MojPosao.net, Hrvatska sa 16%-nim rodnim jazom spada točno u europski prosjek. Najveća razlika je prisutna u uslužnim djelatnostima, gdje muškarci ostvaruju 46% veće plaće i u dobnoj skupini između 45 i 54 godine života, gdje ta razlika iznosi 24%.

Zanimljivo je da se jaz u plaćama povećava sa stupnjem obrazovanja pa tako nekvalificirani i kvalificirani muškarci zarađuju 24% više od žena iste stručne spreme, dok muškarci s fakultetskim, odnosno poslijediplomskim obrazovanjem, imaju i do 30% veće plaće u usporedbi s jednako obrazovanim kolegicama. Slična je razlika u korist muškaraca i kad su u pitanju specijalistička (24%) i menadžerska radna mjesta (18%).  

Statistika Europske komisije procjenjuje rodni jaz u Hrvatskoj na 11.6%, što nas smješta na sedmo mjesto među državama članicama i čini ovo područje jednim od rijetkih u kojem nismo na začelju Europe, već među najbolje rangiranima. Ako pogledamo još šire, prema već spomenutom indeksu globalnog rodnog jaza Svjetskog ekonomskog foruma naša zemlja zauzima 59. mjesto na ljestvici od 149 država svijeta. Najbolji rezultat postižemo na dimenziji zdravlja i preživljavanja (1. mjesto), potom obrazovanja (44. mjesto), a slijede politička snaga (62. mjesto) i ekonomska uključenost (67. mjesto).   

Važeći Zakon o ravnopravnosti spolova zabranjuje diskriminaciju na području zapošljavanja i rada što, između ostaloga, znači i „jednakost plaća za jednaki rad i rad jednake vrijednosti“ muškaraca i žena u Hrvatskoj. Unatoč tome, u izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. godinu navodi se da je prisutan trend povećanja rodnog jaza na štetu žena.

Naime, udio prosječne plaće žena u prosječnoj plaći muškarca za promatranu godinu iznosi 88,7%, što znači da muškarac u Hrvatskoj prosječno zaradi 11.400,00 kn bruto više od žene. U 2017. taj udio je iznosio 89,8%, a godinu prije 90,2%.

jednakost

Rodiljski dopust i briga za djecu

Što se tiče vremena provedenog u brizi za djecu u okviru zakonski dozvoljenih oblika skrbi, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u prošloj godini roditeljski je dopust (nakon 6 mjeseci starosti djeteta) koristilo 7.55% zaposlenih očeva naspram 92.45% zaposlenih majki, dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju 4.53% očeva i 95.47% majki, a skraćeno radno vrijeme do 8. godine djeteta s težim smetnjama u razvoju 10.81% očeva i 89.19% majki.

Vrijedi naglasiti da je u Hrvatskoj rodiljni dopust značajno duži nego u drugim državama EU-a te da je, uz nas, još jedino Portugal nudio zakonsku mogućnost bezuvjetnog uključivanja očeva u korištenje rodiljnog dopusta prije donošenja Direktive o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika u travnju 2019. godine.

Društveno važnim temama, u kontekstu poslovnog sektora, poput rodnog jaza u plaćama, staklenog stropa za žene (nejednake mogućnosti napredovanja žena u hijerarhiji, odnosno na više voditeljske pozicije u tvrtkama), ravnoteže poslovnog i privatnog života treba pristupati višedimenzionalno i cjelovito, uzimajući u obzir spoznaje iz različitih područja (ekonomija, psihologija, sociologija, biologija, povijest, antropologija itd.), pri čemu se konačne odluke ne smiju temeljiti samo na uvriježenim poslovnim i gospodarskim financijskim pokazateljima uspješnosti, već će podržavati i promovirati humanistički pristup životu i dobrobiti pojedinca kao osnovne karike društva.

Prijavite se na naš Newsletter

Saznajte novosti iz svijeta poduzetništva.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.