Rastu kamatne stope, a time i rate za kredite – profesor Toni Milun objasnio što to znači za građane!

Tko će biti najpogođeniji i što građani mogu učiniti po tom pitanju?

Započet ćemo s dobrim vijestima. Oni građani koji imaju kredite s fiksnom kamatnom stopom – rate kredita ostaju im iste dok god traje razdoblje s fiksnom kamatnom stopom. Ako imate kunski kredit i npr. anuitet 3.000 kuna, i dalje će biti 3.000 kuna, a ako imate kredit u eurima npr. 400 eura, ostaje 400 eura.

Ali za one koji imaju kredite u eurima, a u ugovoru stoji kako se kamatna stopa mijenja u ovisnosti o 6M EURIBORU, oni mogu očekivati povećanje kamatne stope za otprilike 0,5 – 0,6 postotnih bodova. Koliko će se točno povećati mjesečni anuitet ovisi o iznosu kredita, dosadašnjoj kamatnoj stopi, i preostalom roku otplate.

 

Primjerice, ako ste uzeli prije tri godine stambeni kredit u iznosu 100.000 EUR na 30 godina, u srpnju bi vam anuitet trebao porasti za 30-ak eura, tj. više od 200 kuna.

“To je veliko povećanje i banke bi teoretski mogle smanjiti kamatnu stopu tako da malo smanje svoju maržu. Hoće li to učiniti? Evo meni pada na pamet da premijer Plenković pozove bankare i kaže: gledajte, cijene luduju, ljudi nam jedva spajaju kraj s krajem, dajte se vi odreknite jednog dijela marže. Ok, to ja kažem ovako, ne mogu ja to premijeru reći da kaže. Nisam ja sad neki ministar, ja sam samo profesor matematike”, objašnjava Toni Milun.

No činjenica je da će povećanje za navedenu skupinu građana s kreditima biti znatno financijsko opterećenje na već ionako opterećene kućne budžete visokim cijenama. Koliko je točno to opterećenje, svatko može izračunati sam. Na poveznici možete pronaći kalkulator i upute za njegovo korištenje te doznati promjenu u svojim mjesečnim anuitetima (ratama) kredita.

Ako izračun nije povoljan, što možemo napraviti sada kako bismo sebi olakšali otplatu? Je li refinanciranje kredita rješenje u ovom trenutku? Za neke će to biti poželjna opcija. Toni Milun sve mogućnosti objašnjava u videu.

Oni, pak, građani koji imaju promjenjivu kamatnu stopu kredita, ali ona ovisi o NRS-u (nacionalnoj referentnoj stopi), neovisno piše li NRS1, ili NRS2 ili NRS3 i je li kredit u kunama ili eurima, također mogu odahnuti. U srpnju anuitet ostaje ili isti ili se minimalno smanjuje. No tako ne mora biti i u budućnosti kod NRS-a. Što je NRS i o čemu ovisi doznajte na poveznici.

Tek smo zagrebli po financijskoj površini. A o ovoj temi, ali i o posljedicama uvođenja eura, raspolaganju vlastitim financijama, najboljim izvorima financiranja projekata, pametnoj štednji i investiranju, mirovini i još mnogo toga govorit će uz Tonija i eminentni hrvatski financijski stručnjaci na prvoj Konferenciji financijske pismenosti TONI MILUN 15. 9. 2022. u Zagrebu koja će se održati u Algebrinom novom kampusu i dvorani Lauba. Konferencija je namijenjena srednjim i malim poduzetnicima i obrtnicima, građanima i studentima, a svaka tema će se obraditi na način da bude lako razumljiva i primjenjiva u praksi točno onako kako smo naviknuli od našeg omiljenog profesora.

Više informacija o konferenciji potražite na tonimilun.hr, a do 23. 7. su u prodaji Early bird kotizacije na entrio.hr.

Foto: Filip Bašić

 

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.