Kriptovalute su se pojavile 2008. godine kada je Satoshi Nakamoto razvio peer-to-peer elektronički novčani sustav. “Virtualna valuta” znači digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamče središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem.
Hrvatski sabor je u izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma iz 2019. godine prihvatio definiciju iz Direktive te je u članku 9., kao obveznika mjera koje propisuje, naveo i pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te djelatnošću pružanja skrbničke usluge novčanika. Može se reći da kriptovalute predstavljaju vrstu digitalnog novca, a da se transakcije kriptovalutama temelje na kriptografskim algoritmima, odnosno na kriptografski šifriranom sustavu plaćanja.
Pravna regulacija kriptovaluta
Pravna regulacija kriptovaluta razlikuje se od države do države. Tako se u Kanadi kriptovalute smatraju robom čiji je dobitak ili gubitak oporeziv porezom na dohodak. Kina kao država poduzima sve kako bi spriječila da kriptovalute postanu dio financijskog tržišta, a Japan je vrlo otvoren prema njima. U okviru država EU-a postoje također različiti pristupi pa tako Republika Austrija rudarenje smatra komercijalnom djelatnošću, a kriptovalute nematerijalnom robom, dok Finska kriptovalute promatra kao alternativne investicije.
Europska komisija je 24. rujna 2020. uputila Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 kao cjelovite regulacije tržišta vezanog uz kriptoimovinu, koja se odnosi na sve one koji namjeravaju nuditi kriptoimovinu (tokene) ili tražiti uvrštenje takve imovine na platforme za trgovanje te na sve one koji bi pružali različite usluge posredovanja vezanog uz kriptoimovinu (trgovanje, skrbništvo, zaprimanje i prijenos naloga, savjetovanja o kriptoimovini i drugo) na području EU-a. Ovim prijedlogom želi se osigurati pravni okvir u vezi s kriptoimovinom, podržati tehnološke inovacije te ukloniti eventualne prepreke korištenju novih tehnologija.
U RH kriptovalute nisu uređene zakonom
Porezna uprava u okviru svoje nadležnosti izdala je nekoliko mišljenja o poreznom tretmanu u kojem se kriptovalute smatraju financijskom transakcijom, a prihod ostvaren njihovom prodajom podložan porezu na dohodak na temelju kapitalnih dobitaka. Spomenuta Peta direktiva donijela je službenu definiciju virtualnih valuta, ali i pravnu regulaciju kriptovaluta u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, u okviru poslovanja mjenjačnica za virtualne valute, kao i kod pružatelja skrbničke usluge novčanika.
U odnosu na stanje u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka ne vrši nadzor nad poslovanjem tvrtki ili pojedinaca koji se bave izdavanjem kriptoimovine ili pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom. Međutim, u dijelu poslovanja koji se odnosi na usluge mjenjačnice virtualnih valuta i skrbničke usluge novčanika kriptoimovine, nadzor nad radom takvih subjekata obavlja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i to s aspekta primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Za onaj dio poslovanja koji se odnosi na pružanje usluga ili odnos prema klijentima ne postoji posebno definirana nadležnost regulatora financijskog sustava RH.
Pravna regulacija u svijetu
Kao zanimljiv aspekt pravne regulacije u svijetu dobro je spomenuti regulaciju koja se odnosi na investicijski dio – ICO (Initial Coin Offering) koji je doživio uzlet 2017./2018. godine. O ICO-u govorimo kada neka kompanija nudi na prodaju novogenerirana kriptosredstva (tokene) kako bi financirala svoj novi projekt (startup). Korisnici koji žele zaraditi od porasta vrijednosti tokena ili koristi koje će iz njih proizaći, plaćaju cijenu tokena te stječu vlasništvo.
U konkretnom slučaju pred zakonodavcima je pitanje mogu li tokene koji se nude putem ICO-a svrstati u nematerijalne vrijednosne papire (dakle u postojeću regulativu) ili to nisu vrijednosni papiri, već ih je potrebno regulirati. Zato razlikujemo utility i security tokene, jedne koji ne ulaze u strogi pravni okvir i druge za koje postoji čvrsta regulacija. Zbog toga kompanija koja nudi tokene mora pri nadležnom državnom tijelu registrirati o kojoj se vrsti tokena radi, odnosno radi li se o kvalificiranim ili nekvalificiranim investitorima, ovisno o tome mogu li ulagati bez potrebne zaštite ili ne. U svakom slučaju, na temelju iskustava s ICO-om sve se više razvija STO (Security Token Offering) s kojim dolazi tokenizacija nekretnina, članstva u društvima i dr., koji dobro štite investitore i dobro su uklopljeni u financijsku regulaciju.
Kakvu pravnu regulaciju očekivati u budućnosti
Gospodarske, financijske i tehnološke djelatnosti koje doživljavaju brzi rast, kao što je to slučaj s kriptovalutama i blockchainom, često predstavljaju iskušenje za zakonodavstva svih država o tome kako ih regulirati. Činjenica je da se uspostavljaju novi poslovni modeli koji trenutno nisu ili su samo djelomično zaštićeni pravom te nisu ili su samo djelomično pod nadzorom državnih institucija. To nikako ne znači da iste nisu legalne, već da se zakonodavstvo i državni nadzor postupno usklađuju s takvim djelatnostima tako da postupno uvode regulaciju i nadzor, uz oprez da time ne ugase djelatnosti i poslovne subjekte koji obavljaju te djelatnosti.
Iako je svaka ideja regulacije i miješanja državnih institucija u početku bila strana glavnim dionicima kriptovaluta i blockchaina jer su potaknuti financijskom krizom započetom 2008. godine namjeravali i uspjeli stvoriti decentralizirani sustav neovisan o državnim institucijama i bankama, s vremenom je došlo do ublažavanja stavova na način da su regulirana pitanja vezana uz sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te su tokeni početno (privremeno) smješteni u pravni okvir vrijednosnih papira i očekuje se njihova obuhvatnija regulacija.
