Kada obrt, a kada poduzeće pitanje je koje se nameće u dvjema situacijama: prije samog pokretanja posla i neposredno prije nego što se obrtnik približava granici od 300.000 kn isporuka ili primitaka jer ga ta situacija onemogućava da nastavi porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu.
Više sam pisala u nekoliko prethodnih članaka, a ovdje ću samo podsjetiti – obrtnik paušalista treba voditi brigu i o iznosu isporuka (pojednostavimo: napisanih računa) i o iznosu primitaka (naplaćenih računa). Ako s isporukama prijeđe navedeni prag, mora u sustav PDV-a, a tada mora početi voditi poslovne knjige. Ako s primicima prijeđe prag, mora voditi knjige unatoč tomu što možda neće odmah morati i u sustav PDV-a. Naravno, kompetentni knjigovođa trebao bi ga znati savjetovati kada mu je isplativo da odmah samostalno uđe u sustav PDV-a. Nadalje, podsjećam da obrtniku koji vodi poslovne knjige neće cijeli primitak biti i dohodak. Naime, takav obrtnik utvrđuje i poslovne izdatke i tek će razlika između izdataka i primitaka biti dohodak koji će se oporezivati. Koliki će izdaci utjecati na iznos dohotka, ovisi prije svega o vrsti djelatnosti. Sve intelektualne djelatnosti specifične su po vrlo niskom udjelu izdataka, dok su proizvodne na drugoj strani skale i najčešće imaju visok udio izdataka. Također, važno je naglasiti da je iznos doprinosa koje plaća obrtnik koji vodi knjige veći od onoga što plaća paušalista. U 2022. godini razlika je 870 kn.
Troškovi rada
Plaćanje zaposlenika jednako je za sve poslovne subjekte pa se na to neću osvrtati. Troškovi rada su jednaki za obrte i za poduzeća, osim što se u obrtu plaćaju samo doprinosi za obrtnika bez neto plaće (on sam radi za dohodak, a ne za plaću), dok u poduzeću svatko tko za njega radi treba biti prijavljen i obračunava mu se plaća, a dodatno je za direktore propisana povećana osnovica. Tako će u obrtu izdatak biti doprinosi, a u poduzeću i doprinosi i neto plaća poduzetnika. U obrtu se primici odnose na naplaćene račune, a izdaci na plaćene troškove poslovanja, dok se u poduzeću prihodi i rashodi evidentiraju prema vremenu njihova nastanka, a ne plaćanja.
Oporezivanje
Kod oporezivanja obrtnik ima pravo na priznavanje godišnjeg osobnog odbitka te eventualno i na neoporezivi dio priznat za uzdržavane članove obitelji. Poduzeće je zasebna pravna osoba i ne postoje neoporezivi dijelovi zarade. Razlika između prihoda i rashoda se u poduzeću naziva dobitak. Obrtnik plaća porez na dohodak koji preostaje nakon odbijanja neoporezivog osobnog odbitka. Na prvih preostalih 360.000 kn plaća porez po stopi od 20%, a na dohodak iznad tog iznosa po stopi od 30%. Poduzeće plaća porez po stopi od 10% sve dok su ukupni prihodi manji od 7.500.000 kn, a u slučaju većih ukupnih prihoda, stopa je 18% na cjelokupnu dobit. Međutim, kod isplate dobiti osnivačima poduzeća plaća se iz isplaćenog iznosa još 10%, uvećano za eventualni prirez, ovisno o prebivalištu udjeličara.
Dohodak
Nemoguće je teoretski računati iznos dohotka u obrtu i dobiti u poduzeću, stoga će donji izračuni biti temeljeni na kriteriju da se radi o istom iznosu dohotka i dobiti prije oporezivanja te da se radi o obrtniku i udjeličaru koji je iz mjesta koje nema prireza.
Za iznos dohotka/dobiti od 400.000 kn prednost je na strani obrta jer je porez za 5.600 kn manji obrtniku. Iznos od 450.000 kn je granični te se dalje izračuni okreću u korist poduzeća. Kod dohotka/dobiti od 500.000 kn poduzeće plaća 4.600 kn manje poreza, za dohodak/dobit od 600.000. kn, udjeličar će platiti 15.600 kn manje poreza da bi dobit poduzeća završila u njegovom džepu. Za 700.000 kn razlika je 26.600 kn, stoga je očito da prednost poslovanja preko poduzeća raste s povećanjem iznosa zarade.
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge.
