Gospođa Sandra je sezonska obrtnica iz Brtonigle (Istra), koja već 10 godina proizvodi brojne suvenire, nakit i jedinstvene zidne satove. Tijekom jeseni i zime proizvodi svoje jedinstvene artikle koje za vrijeme turističke sezone plasira na domaće tržište. Iz godine u godine njezin posao cvjeta. Ostvaruje sve veći uspjeh pa da je prošle godine u nepunih 6 mjeseci rada njezin obrt probio prag od 300.000,00 kn prihoda i ušao u sustav PDV-a.
Za ovu godinu potpisala je ugovor o najmu galerije koji stupa na snagu 1. 4. 2020. godine. Sandrino poslovanje ovisi o turističkoj sezoni koja je za ovu godinu u najmanju ruku upitna. Trenutno stanje u Hrvatskoj dovelo je njezinu egzistenciju u pitanje i između najma i kredita ona ne zna kako će sklopiti kraj s krajem u idućim mjesecima.
Zašto Sandra nema pravo na mjeru očuvanja radnih mjesta (u nastavku ZMORM)?
U 2019. godini turizam je predstavljao 20% (8 milijardi kuna) od ukupnog BDP-a RH. Velik dio tog iznosa generiran je tijekom nepunih 6 mjeseci i ovdje sezonski obrtnici igraju bitnu ulogu. Iako se može reći da takvi obrtnici plaćaju doprinose samo pola godine, većina njih u tih 5 do 6 mjeseci odradi posla koliko i netko tko radi 40 sati tjedno tijekom cijele godine i često plati porez veći od poreza prosječnog obrtnika.
Nebrojeni su sezonski obrtnici koji tijekom “udarnih mjeseci” rade po 10-14 sati svaki dan. Porast turizma utječe na razvoj većine drugih gospodarskih grana, kao što su ugostiteljstvo i graditeljstvo. Stoga je realno zaključiti da sezonski radnici imaju jednako bitan utjecaj na gospodarstvo i ne postoji razlog zašto i oni ne bi imali pristup mjerama za očuvanje radnih mjesta. Sezonskim obrtnicima nekoliko ključnih mjeseci bez prihoda znači godina dana bez prihoda, te će upravo oni imati najveće izazove pred sobom ako se pandemija i prateće mjere ograničenja kretanja i obavljanja djelatnosti nastave kroz nadolazeću sezonu.
Ako Vlada RH želi da se turizam osposobi u kratkom roku nakon što pandemija prođe, potrebno je adekvatno potpomoći sezonske obrtnike i dozvoliti pristupa ZMORM-u kao prvi korak u pravome smjeru.
20. 3. 2020. Vlada je objavila poznate mjere za očuvanje radnih mjesta kao odgovor na negativan gospodarski utjecaj pandemije COVID-a 19. Iako su mjere išle u pravom smjeru (poticaj od 3.250,00 kn za zaposlenike i vlasnike poslovnih subjekata), imale su brojne nedostatke. Jedan od glavnih nedostataka bilo je izuzeće nekih poduzetnika. Poduzetnici koji su prije manje od 6 mjeseci otvorili svoj poslovni subjekt, poduzetnici koji su otvorili poslovni subjekt putem mjera za samozapošljavanje i sezonski obrtnici nisu imali pravo prijave na ovu mjeru.
Nedugo nakon što je Vlada objavila mjere za održavanje radnih mjesta, dogodilo se nešto ohrabrujuće. Putem društvenih mreža oglasili su se brojni poduzetnici koji su se ujedinili i tražili od Vlade izmjenu uvjeta ZMORM-a. Prezentirali su valjane argumente, navodeći kako ova pandemija ne diskriminira na koga će utjecati i kako svi poduzetnici u ovim trenucima trebaju biti jednako potpomognuti.
Nakon samo 2 dana intenzivnog angažmana poduzetnika putem Facebook grupa i drugih medija Vlada je promijenila uvjete tako da se sada na mjeru mogu prijaviti i poduzetnici početnici (koji su otvorili poduzeća prije 29. 2. 2020.) i korisnici mjera samozapošljavanja. Brza reakcija poduzetnika i Vlade svakako je za pohvalu te se nadamo kako će uskoro i sezonski obrtnici imati jednaka prava kao i ostali poduzetnici.
Ova cijela situacija ulijeva nadu u bolje sutra jer smo osobno svjedočili brojnim pozitivnim pokazateljima, od kojih je najvidljiviji bio dijalog između poduzetnika i Vlade, koji je rezultirao proširenim i poboljšanim MZORM-om. Poduzetnici traže. Vlada im daje. A tko provodi mjere?
Nijedna poticajna uredba ne bi mogla biti provedena da nema onih neslavljenih junaka u javnom sektoru koji su na fronti između Vlade i krajnjih korisnika. Kao konzultanti, kojima je posao osigurati klijentima financijska sredstva, sve češće se susrećemo s djelatnicima iz javnog sektora koji su pravi superjunaci u obavljanju svoga posla i za koji rijetko kada dobiju pohvale. Ovom prilikom htjeli bismo zahvaliti divnim ljudima iz javnog sektora u nadi da će se njihova stručnost i predanost poslu koristiti kao norma za zapošljavanje novih radnika u tom sektoru.
Prvi od svih je gospodin Jurislav iz Supetra (Ured za gospodarstvo) koji je našim nebrojenim klijentima pomogao savjetom vezanim za poslovanje obrta. Hvala gospođi Neri iz Supetra (Porezna uprava) na svakodnevnoj dostupnosti i uslužnosti s ciljem ostvarivanja kvalitetne suradnje i komunikacije s poreznim obveznicima. Hvala gospođi Jeleni iz Osijeka (Hrvatski zavod za zapošljavanje) koja je među prvima bila detaljno informirana i nesebično podijelila svoje stručno znanje u prvim mjesecima kada se otvorila mjera za samozapošljavanje i kada su svi bili zbunjeni. Hvala gospodinu Ivi iz Zadra (Hrvatski zavod za zapošljavanje) koji je nesebično pružio objašnjenje i detaljno interpretirao kontradiktorne rečenice u pravilniku o ZMORM-u kako bi mi mogli iste dalje dijeliti.
Hvala Luki, Mirjani, Kristini, Andreji i ostalim analitičarima iz Hamag Bicroa na neumornoj podršci uz pomoć koje su brojni poduzetnici ostvarili trenutno najpovoljnije kredite na tržištu.
Kad ovo prođe i gospodarstvo se oporavi, mi poduzetnici moramo biti ti koji će imati mjesto za stolom u razgovoru s Vladom i zajedno kreirati zakone i uredbe koji direktno utječu na naše poslovanje. Možda ćemo se napokon moću uhvatiti u koštac s preprekama kao što su tromi birokratski sustav, gdje će raditi motivirani i iznimno profesionalni ljudi kojima je cilj pomoći svojim strankama, a ne brojiti minute do kraja radnog vremena. Tako ćemo možda i uspjeti iskoristiti veći udio sredstava iz EU fondova i brojne mjere samozapošljavanja i subvencionirana kreditiranja.
Sve ove svijetle točke upućuju na to da se ne moramo zadovoljavati stigmatiziranom frazom “to je tako kod nas”, slijegati ramenima i ne raditi ništa po pitanju naših prava kao građani i poduzetnici. Kao država imamo velik broj nadarenih mladih poduzetnika, poduzetnika povratnika, kvalitetnih državnih službenika i Vladu koja kad stvarno zagusti, pokazuje svoje stvarne kapacitete.
Hajmo to sada učiniti standardom kojeg ćemo se pridržavati i kada se počnemo oporavljati svi skupa. Gradimo na pozitivnim temeljima i učinimo Hrvatsku velikom! Make Croatia Great Again!
Danko Valenčić je vlasnik obrta za konzalting (DOLAC CONSULTING) i zajedno sa svojom partnericom Astrid Bezmalinović (ASTRID RAČUNOVODSTVENE USLUGE) savjetuje i izrađuje projektnu dokumentaciju u svrhu osiguravanja sredstava fizičkim osobama i poduzetnicima kroz Hamag Bicro, HBOR, HZZ (Samozapošljavanje) i brojne druge EU financirane natječaje. Svoje klijente vode kroz cjelokupni proces od ulaska u poduzetničke vode, ostvarivanja sredstava do postavljanja i vođenje održivog i uspješnog poslovanja.
