Što zelena tranzicija nosi hrvatskim poduzetnicima?

Da bismo uspjeli, treba nam sveobuhvatna promjena društva u cjelini!

Predviđati budućnost nikada nije bilo nezahvalnije. Događaji kojima svjedočimo, klimatska kriza i Zeleni plan, zdravstvena kriza, energetska kriza i ogroman rast cijena energenata, prekidi i nesigurnost opskrbe energijom, rat u Ukrajini, bili su nezamislivi dok se nisu dogodili. Zaista je postalo teško bilo što predviđati.

Međutim, raditi se mora, pa slijedom toga i planirati, ulagati i graditi. Uostalom, poznato je – treba se uvijek nadati najboljem, ali se pripremati za najgore. Još su prošle godine HGK i Apsolon proveli istraživanje o spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost. Glavni cilj je bio identificirati spremnost gospodarstva na zelenu tranziciju i procijeniti koliki će utjecaj ona imati na poslovanje i razvoj tvrtki. Rezultati su pokazali da više od 60% tvrtki ne prepoznaje zelenu tranziciju kao priliku te da je njih samo 27% počelo s pripremama. Planirana ulaganja odnose se na povećanje energetske učinkovitosti kroz infrastrukturu, obnovljive izvore energije te inovacije i nove tehnologije i tu se najviše oslanjaju na nove izvore EU sufinanciranja.

 

Tom su prilikom tvrtke jasno dale do znanja i da žele sudjelovati u strateškom i zakonodavnom okviru zelene tranzicije kako bi on bio transparentan, primjenjiv i pravedan. U ovako izazovnim vremenima trebaju postojati strukturirani dijalog i veća suradnja javnog i privatnog sektora. Za uspješnu provedbu zelene tranzicije, gospodarstvo je potrebno pravovremeno informirati, uključiti i poticati te pružati sustavnu administrativnu i tehničku podršku na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Posljedice klimatskih promjena danas su očite, ekstremni vremenski uvjeti sve su češći. Zbog klimatskih je promjena i upravljanje rizicima u gospodarstvu dobilo sasvim novu dimenziju. Teže je planirati i realizirati poslovne aktivnosti, ali i odvažiti se na ulaganja. Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine do sada je izgledalo iznimno ambiciozno. Ova neizvjesnost i ambicija dobila je sasvim novu dimenziju u uvjetima naglog porasta cijena svih energenata, ali i nakon najava nestašice električne energije u ljetnim mjesecima te moguće redukcije opskrbe prirodnim plinom tijekom sljedeće zime.

Opravdano je pitanje hoće li značajna ekonomska nestabilnost uzrokovati usporavanje zelene tranzicije. Ipak, ogroman rast troškova energije postavlja i pitanje bismo li zapravo uštedjeli novac, umjesto da ga sada gubimo, da smo ranije uložili više u obnovljive izvore, energetsku učinkovitost, energetsku obnovu zgrada i zelene plinove? EU i dalje diktira poprilično ambiciozan tempo, pogotovo za gospodarstvo. EU zeleni plan, paket Fit for 55, sada i RePowerEU. Svakako će trebati uložiti ogromne napore u transformaciju svih područja gospodarstva – prije svega energetike, ali i prerađivačke industrije, poljoprivrede, prometa i turizma. Nema područja koje će promjena zaobići, od strožih pravila kod trgovanja emisijama, povećanja energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije, novih prijevoznih sredstava i infrastrukture pa sve do prilagodbe porezne politike.

Očekivanja od gospodarstva jesu velika, ali Europska unija više gotovo i nema alternativu – naša je budućnost u zelenoj tranziciji jer jedino ona uz obuzdavanje klimatskih promjena donosi i energetsku sigurnost i predvidive cijene energije. No neće sve biti na tvrtkama i gospodarstvu – da bismo uspjeli, treba nam sveobuhvatna promjena društva u cjelini. Za to nam trebaju dijalog, razumijevanje i suradnja svih dionika – privatni i javni sektor moraju raditi zajedno. To je put u budućnost kakvu želimo, a ona će morati biti zelena.


 

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.